Europa se već nekoliko dana suočava s valom dojava o bombama u putničkim zrakoplovima zbog kojih se letovi preusmjeravaju, zračne luke aktiviraju hitne sigurnosne postupke, a u pojedinim slučajevima angažiraju se i vojni borbeni zrakoplovi. Samo u četvrtak prijetnje su pogodile najmanje 14 letova diljem kontinenta, a sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi mogla biti riječ o koordiniranoj akciji.
Prema pisanju Reutersa i Associated Pressa, zasad nitko nije preuzeo odgovornost za prijetnje, a nadležne institucije nisu utvrdile tko ih šalje. Dosadašnjim pregledima zrakoplova nisu pronađene eksplozivne naprave.
Jedan od najnovijih slučajeva dogodio se u četvrtak ujutro kada je zrakoplov kompanije Aer Lingus, koji je letio iz Dublina prema Rimu, zbog dojave o bombi preusmjeren u francusku vojnu zračnu bazu Évreux zapadno od Pariza. Zrakoplov je sigurno sletio, a 151 putnik i šest članova posade prošli su bez ozljeda. Francuske vlasti angažirale su stručnjake za uklanjanje eksplozivnih naprava kako bi pregledali zrakoplov.
Sličan je incident zabilježen na letu finske kompanije Finnair iz Helsinkija prema Rimu. Zrakoplov je zbog prijetnje bombom dobio pratnju talijanskih borbenih zrakoplova, ali je sigurno sletio na planirano odredište. Pregledom nisu pronađeni sumnjivi predmeti.
Gotovo 200 ljudi evakuirano u Bukureštu
U četvrtak je prijetnja bombom stigla i za zrakoplov Wizz Aira koji je iz Milana letio prema Bukureštu. Zrakoplov je sigurno sletio u međunarodnu zračnu luku Henri Coandă.
U njemu su bili 182 putnika i sedam članova posade. Nakon slijetanja aktivirani su sigurnosni postupci, putnici su iskrcani, a u zračnoj luci uspostavljen je krizni stožer. U provjere je uključena i Rumunjska obavještajna služba (SRI).
Istodobno su češke vlasti izvijestile da su primile dojave o navodno postavljenim improviziranim eksplozivnim napravama u četiri zrakoplova koja su letjela prema Pragu. Češka policija procijenila je vjerodostojnost prijetnji kao nisku, ali je ipak najavila pirotehničke preglede svih četiriju zrakoplova.
Prijetnje su zabilježene i u Bugarskoj. Dva zrakoplova Ryanaira, koja su letjela iz Kopenhagena i Madrida, sigurno su sletjela u Sofiju, dok je treći let, iz londonskog Stansteda, preusmjeren u Plovdiv. Prema izvješćima belgijskih medija, zbog sigurnosne prijetnje u Bruxelles je sletio i zrakoplov poljske kompanije LOT.
Slične prijetnje od početka tjedna
Novi incidenti nastavak su niza dojava koje su već u utorak pogodile najmanje sedam putničkih zrakoplova i kruzer Crown Iris, koji se nalazio kod grčkog otoka Sirosa. Među pogođenim zrakoplovnim kompanijama bile su Ryanair, Wizz Air, LOT i Scandinavian Airlines (SAS).
Zbog sigurnosnih provjera privremeno je zatvorena zračna luka Modlin kod Varšave, dok su talijanski borbeni zrakoplovi pratili jedan Ryanairov let iz Dublina prema Rimu. Slične sigurnosne mjere poduzete su i u Španjolskoj te Bugarskoj.
Prethodni dan, u ponedjeljak, zrakoplov Wizz Aira, koji je iz Londona letio prema Sofiji, preusmjeren je u Budimpeštu nakon dojave o bombi. Mađarska vojska podigla je borbene zrakoplove Gripen koji su pratili putnički avion do sigurnog slijetanja.
Sve prijetnje od utorka pokazale su se lažnima.
Zašto se avioni preusmjeravaju i kada je prijetnja lažna?
Philip Baum, gostujući profesor zrakoplovne sigurnosti na Sveučilištu Coventry, za Guardian je objasnio da zrakoplovne kompanije diljem svijeta svakodnevno zaprimaju različite prijetnje, od kojih se velika većina pokaže neutemeljenom.
Prema njegovim riječima, mnoge dolaze od pojedinaca koji takve dojave smatraju šalom ili iz nekog razloga žele odgoditi određeni let.
Da se zrakoplovne kompanije jednako postupaju prema svakoj neutemeljenoj prijetnji, zračni promet praktički bi stao, upozorio je Baum.
Ipak, postoji važna razlika između općenite lažne dojave i konkretne prijetnje koja sadrži dovoljno pojedinosti da zahtijeva hitnu sigurnosnu reakciju.
Baum smatra da činjenica da su pojedini zrakoplovi preusmjereni sugerira da su nadležne službe te prijetnje procijenile dovoljno konkretnima da se moraju poduzeti dodatne mjere.
Mason je također objasnio da posade i zemaljske službe imaju niz postupaka kojima procjenjuju vjerodostojnost prijetnji. Ovisno o procjeni, zrakoplov može nastaviti prema planiranom odredištu ili biti preusmjeren u najbližu odgovarajuću zračnu luku.
Zbog toga čak i lažna dojava može dovesti do angažiranja policije, pirotehničara i vojnih snaga, uz znatne troškove za zračne prijevoznike i poremećaje za putnike.
Tko stoji iza prijetnji?
Sigurnosni stručnjaci smatraju da broj prijetnji i činjenica da pogađaju različite zrakoplovne kompanije i države otvaraju mogućnost da je riječ o organiziranoj akciji čiji je cilj izazivanje što većih poremećaja u zračnom prometu.
Rhys Jones, stručnjak za sigurnost zrakoplovstva iz tvrtke Osprey Flight Solutions, upozorio je za Reuters da je već sedam prijetnji u jednom danu iznimno neuobičajena pojava.
Prema njegovoj procjeni, činjenica da prijetnje nisu usmjerene na jednu državu, kompaniju ili određenu zračnu liniju upućuje na mogućnost da je njihov glavni cilj izazivanje općih poremećaja u zračnom prometu.
Matthew Borie, suosnivač iste tvrtke, za Associated Press je iznio nekoliko mogućih objašnjenja.
Jedna je mogućnost da je početna prijetnja potaknula druge osobe na oponašanje. Druga je da iza više dojava stoji ista osoba ili organizirana skupina. Treća mogućnost, smatra Borie, jest da se radi o takozvanom hibridnom ratovanju, odnosno pokušajima destabilizacije iza kojih mogu stajati državni akteri ili njihovi simpatizeri.
Borie je pritom spomenuo moguću povezanost s Rusijom, s obzirom na to da su prijetnje usmjerene na europske zemlje. Upozorio je i da je Iran aktivan u provođenju hibridnih operacija u pojedinim dijelovima Europe.
Ipak, zasad nema dokaza koji bi bilo koju od tih država povezali s aktualnim prijetnjama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....