Stanovništvo, gurnuto na rub preživljavanja, s nadom i strepnjom čeka pregovore s Washingtonom. Riječ je, dakako, o Kubi, komunističkom otoku od američkog kopna udaljenom tek 150 kilometara. No oni zapravo traju već mjesecima, zasad bez učinka.
Dok su oči svijeta okrenute prema Iranu, Kini i Ukrajini, situacija na Kubi postaje sve dramatičnija. Isključenja električne energije traju satima, a ponekad danima. Prizori kuhanja na ulici pred trošnim zgradama u urbanim središtima postali su svakodnevica. Neki Kubanci lome i lože drvena vrata svojih stanova kako bi svojoj obitelji imali na čemu pripremiti obrok od graha i riže. Smeće se gomila i spaljuje na cesti kako bi se spriječilo izbijanje zaraze.
Američki senator Marco Rubio ovih je dana, nakon povratka iz Kine, odgovarao na pitanja o tome kako dalje kad je riječ o krizi u zemlji u kojoj su rođeni njegovi roditelji. Rubio je istaknuo da je američka vlada ponudila Kubi stotinu milijuna dolara pomoći u hrani i drugim potrepštinama uz samo jedan uvjet. No kubanska vlada odbija pomoć. "Naš jedini uvjet jest da pomoć ne distribuira država, nego Katolička crkva", kazao je Rubio.
Dok su Donald Trump i Rubio bili u službenom posjetu Pekingu, na Kubu je sletio John Ratcliffe, šef CIA-e. Ratcliffe se susreo, među ostalima, s Raúlom Guillermom Rodríguezom Castrom, unukom Raúla Castra, čiji je brat Fidel bio vođa kubanske revolucije. "Ratcliffe je došao kako bi osobno prenio poruku predsjednika Trumpa o spremnosti Sjedinjenih Država na ozbiljan angažman po pitanju ekonomije i sigurnosti, ali samo ako je Kuba spremna na dubinske reforme", priopćila je kasnije američka strana.
Američki stav jest da Kuba ne može biti "utočište za neprijatelje u zapadnoj hemisferi", no Kubanci ističu da nisu prijetnja američkoj sigurnosti. To je općenito točno, unatoč medijskim izvješćima o stranim prislušnim bazama i Kubancima u ruskim redovima u Ukrajini.
Rodríguez Castro, koji je djedov tjelohranitelj, a bio je i šef kubanske tajne službe, prethodno se u tajnosti susreo s Rubiom u veljači u St. Kittsu, piše AP. Pregovori i sastanci na nižim razinama na Kubi odvijaju se iza zastora mjesecima. Zasad bezuspješno.
Iako kubanska vlada snosi dio krivnje zbog loše ekonomske politike, a tu je i dotrajala infrastruktura na otoku koji je pod američkim embargom još od šezdesetih, sadašnjoj krizi pridonijele su američke sankcije i najnovija blokada uvoza nafte na otok.
Posljednja runda borbe s Kubom počela je kad je Amerika u siječnju objavila da će sankcionirati svaku zemlju koja bude opskrbljivala Kubu energentima te odmah zatim izvela otmicu Nicolása Madura, dugogodišnjeg socijalističkog predsjednika Venezuele, koji je dotad bio glavni izvor nafte za Kubu. Ratcliffe je, piše El País, običnim Kubancima poput šake u trbuh. Stanovnike je moralo šokirati slijetanje šefa CIA-e avionom s natpisom USA u Havanu. "Jedna radnica upitala nas je hoćemo li doći u ured kad počne američka invazija", piše u svojem izvješću ovog vikenda Patrick Oppmann, dopisnik CNN-a s Kube.
S obzirom na scene s ulica, Kubanci ne vide drugi izlaz nakon mjeseci mučenja. Mnogi su uvjereni da je intervencija neizbježna. No čini se da SAD zasad želi postići rezultate u rukavicama, a ne putem komandosa i raketa.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel nedavno je izjavio da je zemlja spremna na borbu ako do toga dođe. Prizori s ulica govore u prilog tome da je Kubancima dosta, da su iscrpljeni i da žele normalan život. Nakon Ratcliffeova odlaska procurila je vijest o potencijalnoj optužnici protiv Castra. Doznalo se i da su kubanske strateške rezerve energenata potpuno prazne. "Gotovo je, potrošili smo zadnju kap", rekao je ministar energetike.
Zemlju je potom pogodio najdulji period bez struje u čak 65 posto kućanstava. "Najveća pomoć od SAD-a bila bi ukidanje sankcija i blokade", poručila je vlada u Havani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....