Američki i europski interesi u našoj regiji desetljećima su bili usklađeni, no sada se sve više razilaze. U središtu svega je plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, o čemu piše Economist, usput duhovito primjećujući kako tom otoku ‘nedostaju samoglasnici, ali zato obiluje prekrasnim plažama‘.
Neslaganja između europske i američke strane, nastavlja dalje britanski časopis, bila su posebno očita na sastanku održanom u travnju u Dubrovniku, gdje su se okupile članice EU-a iz jadranske, baltičke i crnomorske regije u sklopu Inicijative triju mora i tijekom kojega je postalo jasno da u šest država zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije politika ‘America First‘ postupno potiskuje EU iz igre.
U Dubrovniku je SAD predstavljao ministar energetike Chris Wright, koji je stigao s inicijativom ‘Trumpova mirovnog plinovoda‘, odnosno ‘Trump Peace Pipelines Framework‘.
Ideja tog projekta jest da države srednje i istočne Europe više ne budu ovisne o ruskom, već o američkom plinu. Hrvatska je na summitu potpisala sporazum o povezivanju Krka s Bosnom i Hercegovinom, koja sav svoj plin trenutačno dobiva iz Rusije. Istog mjeseca jedna američka tvrtka potpisala je ugovor vrijedan šest milijardi dolara o isporuci LNG-a Albaniji.
Jasno je da američki cilj nije samo prekinuti uvoz ruske energije u Europu, već ponovno uspostaviti ‘energetsku dominaciju‘ čiji je dio i suzbijanje europske klimatske politike koja, prema američkoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji iz studenoga 2025., ‘ugrožava Sjedinjene Države‘.
Europa je shvatila da plin i općenito fosilna goriva nisu budućnost pa dugoročno planira u potpunosti odustati od takvih energenata, ali pribojava se da bi uplitanje SAD-a i zamjena ruskog plina američkim mogli usporiti prijelaz regije na obnovljive izvore energije i otežati usklađivanje energetskog zakonodavstva s pravilima EU-a, kojoj većina tih zemalja želi pristupiti.
Ivan Brodić, urednik hrvatskog energetskog portala Energypress, kaže kako će američka inicijativa koristiti poslovnim i političkim saveznicima Donalda Trumpa koji bi mogli dobiti unosne ugovore. Jedan od takvih primjera jest i plinska interkonekcija koju vlade Hrvatske i BiH razmatraju već godinama, ali se bošnjački, hrvatski i srpski političari u toj zemlji nikada nisu uspjeli dogovoriti.
No, u travnju ove godine došlo je do nagle promjene kad je parlament BiH izmijenio zakon i za glavnog investitora imenovao američku tvrtku koja dotad nije imala iskustva u plinskom sektoru ni izgradnji plinovoda. Dakako, sve je usko povezano s obitelji Trump jer se među direktorima te tvrtke nalaze bivši Trumpov odvjetnik te brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Spomenuti Michael Flynn ujedno je i lobist Milorada Dodika koji već sada ima koristi od poteza Trumpove administracije. Naime, prije mjesec dana je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, rekao da pod američkim pritiskom podnosi ostavku. Naime, Schmidt, koji je godinama bio u sukobu s Dodikom, protivio se dodjeli ugovora za plin bez javnog natječaja jer je smatrao da je to protivno pravilima Europske unije. Analitičar Adi Ćerimagić kaže kako danas američku politiku u BiH ‘pokreću baš ti investitori i njihove investicije‘.
Energetska ulaganja silno su važna za američku politiku u regiji, a to je vidljivo i u Srbiji. Naime, ruski Gazprom već dugo ima kontrolni udio u NIS-u, najvećoj srpskoj naftnoj i plinskoj kompaniji, no zbog američkih sankcija protiv Rusije Gazprom je bio prisiljen prodati svoj udio mađarskom MOL-u. Brodić sada očekuje da će SAD izvršiti snažan pritisak na Srbiju kako bi počela kupovati američki LNG. Osim toga, srpska je vlada raspisala natječaj za novu hidroelektranu, ali se smiju prijaviti isključivo američke tvrtke.
I Sjeverna Makedonija, koja je također bila ovisna o ruskom plinu, u veljači je potpisala sporazum kojim se obvezala kupovati američki LNG. Amerika pikira i na Kosovo, koje još nema plinovod koji bi ga povezao s regionalnom plinskom mrežom. Premijer Albin Kurti 2021. godine zaustavio je projekt povezivanja Kosova sa Sjevernom Makedonijom.
Međutim, neposredno prije kosovskih izbora 7. lipnja, SAD su javno pozvale Kosovo da pokrene taj projekt i upozorile da bi u protivnom Kosovo moglo ostati jedina zemlja zapadnog Balkana bez pristupa američkom LNG-u. Neki su to shvatili kao poziv da se ne da povjerenje Kurtiju, koji je na kraju pobijedio na izborima, no sad bi ipak mogao odobriti projekt.
Američka poruka je jasna: želite li našu podršku, zanemarite europske prigovore i kupujte naš plin.
Europska unija pozdravlja svaki američki LNG koji pomaže balkanskim državama da se oslobode ovisnosti o ruskom plinu, ali se protivi metodama Washingtona koje uključuju političke pritiske i pogodovanje povezanim političkim i poslovnim krugovima.
Europa također vidi da zemlje juga Europe imaju ogroman potencijal za razvoj solarne energije, energije vjetra i hidroenergije, no pritisci SAD-a mogli bi stvoriti dugoročnu ovisnost tih zemalja o američkom plinu umjesto da razvijaju obnovljive izvore energije.
Europa sada ima problem: kako se natjecati s američkim tvrtkama koje lokalnim političkim elitama nude izravne osobne koristi u zamjenu za potpisivanje plinskih ugovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....