UVJET ZA NAPREDAK EUROINTEGRACIJE

KRIZI U NORMALIZACIJI ODNOSA BEOGRADA I PRIŠTINE NE NAZIRE SE ISHOD Novi datum za nastavak dijaloga mogao biti poznat najkasnije do početka vikenda

Nikola Selaković
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Višednevnoj krizi u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ne nazire se ishod, ali je glavni tajnik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Nikola Selaković, najavio u četvrtak da bi novi datum za nastavak dijaloga u Bruxellesu mogao biti poznat najkasnije do početka vikenda.

"Nadam se danas ili sutra novom datumu za dijalog u Bruxellesu", izjavio je Selaković za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Ishod dijaloga bitan je i za vlasti u Beogradu i za politički vrh u Prištini jer je, među ostalim, i uvjet za napredak u procesu eurointegracija. Za aktualnu krizu obje strane jedna drugoj uzajamno prebacuju krivnju, dok Beograd, dodatno, pojedine zapadne zemlje vidi kao "mentore koji drže stranu Prištini", uz dodatane političke pritiske na državni vrh Srbije.

Europska unija ima više izravnih razloga da dijalog bude uspješno priveden kraju, tim prije jer je pokrovitelj pregovora o normaliziranju odnosa, ali stvari očito ne idu baš glatko niti prema očekivanjima.

Tako je Radio Slobodna Europa (RFE) prenijela saznanja iz svojih diplomatskih izvora kako su neke članice EU nezadovoljne "tajanstvenošću" šefice eurodiplomacije Federice Mogherini i da traže da se i ostale zemlje članice izravno uključe u dijalog.

I beogradski tisak danas pišu kako Francuska, Njemačka i Nizozemska "traže da se uključe u dijalog o Kosovu kao 'asistenti' Federice Mogherini, kako bi nametnuli svoje rješenje i cijeli proces završili do kraja godine".

Beogradske "Večernje novosti" tvrde kako su se "unutar EU počela formirati dva bloka zemalja", one koje su nezadovoljne sporošću procesa, u čemu prednjače Njemačka, Francuska i Nizozenska, te države koje ne priznaju Kosovo, predvođene Španjolskom, koje žele biti detaljnije upućene u proces predstojećeg nastavka dijaloga i o svemu biti konzultirane.

Nepoznanice i nagađanja oko konačnog sporazuma

Završnica višegodišnjih pregovora bi, prema očekivanjima Zapada i EU, trebala ishoditi tzv. pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa. Bit tog budućeg dokumenta, međutim, još nitko nije eksplicitno objasnio pa Priština drži kako bi to moralo biti priznanje novisnosti, dok Beograd takvu mogućnost kategorički odbacuje.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj potvrdio je u međuvremenu da je vlada odlučila povući iz skupštinske rasprave prijedlog platforme za završni dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Haradinaj je ranije izjavio kako Priština prekida tehnički dijalog jer drži da je on "besmislen ako prva točka nije energetika", s obzirom na to da Beograd i Bruxelles traže da se primarno razgovara o osnivanju zajednice/asocijacije srpskih općina na Kosovu (ZSO/ASO).

Ta zajednica, kao institucionalni oblik lokalne uprave Srba na Kosovu, jedna od obveza Prištine po briselskom sporazumu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine iz travnja 2013. godine, potpisanog pod pokroviteljstvom tadašnje šefice eurodiplomacije Catherine Ashton.

"Ono što je novo je činjenica da je to njihovo odbijanje - iznošenje raznih neistinitih ili ciničnih izgovora, ovog puta praćeno i nasiljem nad kosovskim Srbima", istaknuo je Selaković za RTS.

Niz napada lokalnih Albanaca na kosovske Srbe izazvao je i različite reakcije međunarodnih dužnosnika na Kosovu, od osude iz veleposlanstva SAD do izjave šefice Ureda EU na Kosovu Natalije Apostolove, kojom je razbjesnila Beograd i Srpsku listu na Kosovu, kako etnički motivirani napadi na kosovske Srbe "počinju izgledati kao milo za drago".

Beograd i Srpska lista na Kosovu, koju kao sestrinsku stranku Vučićevih naprednjaka (SNS) podržava državni vrh Srbije, te napade vide kao opstruiranje dijaloga i dio "šire akcije zastrašivanja Srba na Kosovu", te "pokušaj destabiliziranja Balkana". Predsjednik Srpske liste Goran Rakić kažeda je SL zatražila konzultacije s predsjednikom Srbije i naglašava kako su "više nego potrebne".

Istodobno, u Vučićevu uredu poruka američkog veleposlanika koji je napade na Srbe nazvao "aktom nasilja", doživljava se kao tračak optimizma. "To nam pruža neku nadu da će, poslije stišavanja situacije na Korejskom poluotoku, američka administracija početi voditi drugačiju politiku kada je u pitanju Balkan", ocijenio glavni tajnik srbijanskog šefa države.

Priština je ranije ovog tjedna priopćila da neće doći u Bruxelles na nastavak dijaloga sa Srbijom, optužujući Srbiju da je za to odgovorna. S druge strane, iz Beograda kažu suprotno - da je Priština ta koja je neozbiljna i neodgovorna, ali i da kosovske vlasti nisu takvu odluku donijele samostalno, već iza svega "stoji netko drugi".

Slično stajalište ima i politolog iz Prištine Nexmedin Spahiu, koji je za ruski portal Sputnjik rekao kako Priština "temu o zajednici srpskih općina čuva kao posljednji kompromis koji bi došao ako Srbija prizna neovisnost Kosova". "I zato žele prije toga riješiti druga otvorena pitanja. To je i razlog njihovog neodlaska u Bruxelles", uvjeren je Spahiu.

Premda je zajednica srpskih općina na svim sastancima posljednjih mjeseci bila tema, ostaje bez odgovora pitanje zašto je baš sada zbog toga Priština odustala, dok Spahiu vjeruje da je kosovskim vlastima "tako sugerirano sa Zapada", što ilustrira i činjenicom da je kosovska vlada iz skupštinske procedure povukla platformu o pregovorima. "Treba imati na umu da Priština nema viziju kako će cijeli ovaj proces dovesti do kraja. Njihovi stavovi ovise od preporuka koje dolaze sa Zapada, prije svega iz Amerike, tako da je zbog toga teško pregovarati s Beogradom. Zapravo, Beograd samo formalno razgovara sa Prištinom, a u suštini su ovo pregovori Beograda i Zapada", tvrdi Spahiu.

Odnosi Beograda i Prištine posljednjih tjedana dodatno su opterećeni tenzijama započetim nedavno nakon uhićenja šefa ureda za Kosovo Marka Đurića u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, upornim odbijanjem kosovskih vlasti da formiraju Zajednicu srpskih općina te nizom napada na kosovske Srbe o kojima je, po ocjeni Beograda, izostala odlučna reakcija Bruxellesa, pod čijim se pokoroviteljstvom vodi dijalog o normaliziranju odnosa Beograda i Prištine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:27