PROZVAO BIŠČEVIĆA

Kritike, pismo i konzultacije: Kako je Žigmanov porukom iz Vojvodine uzburkao hrvatsku diplomaciju

Sa Zrinjevca su za Jutarnji list rekli kako prigovori na račun hrvatskog ambasadora Hide Biščevića, izneseni u tom pismu, ne stoje
Tomislav Žigmanov, Goran Grlić Radman i Hido Bišćević
 Marko Todorov/Boris Kovačev/Damjan Tadić

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je da će pozvati na konzultacije hrvatskog ambasadora u Srbiji Hidajeta Biščevića, nakon što je Tomislav Žigmanov, čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, iznio više kritika na njegov rad.

I to u emisiji "Nedjeljom u 2", a zatim je objavljeno i da je poslao pismo ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu u kojem se žali na rad ambasadora Biščevića. Žigmanov navodi kako se ambasador od dolaska u Srbiju nije s njim sastao i da djeluje protiv interesa hrvatske zajednice u Srbiji.

MInistar Grlić Radman je u utorak, na konferenciji za medije nakon susreta s predsjednikom vojvođanske pokrajinske vlade Igorom Mirovićem, rekao da Biščević ima povjerenje hrvatske vlade koja stoji iza njega "kao jednog od najiskusnijih i najcjenjenijih hrvatskih diplomata”. Grlić Radman je naglasio da su za ocjenu rada hrvatskih diplomata zadužene isključivo hrvatske institucije, pa dodao da je položaj hrvatske zajednice u Srbiji jedan od Biščevićevih prioriteta.

"Medijske špekulacije i ovakvi nastupi u medijima spram hrvatske diplomacije nisu najbolji način komunikacije, ne samo zato što hrvatska diplomacija to ne zaslužuje, nego i jer se na taj način posredno želi utjecati na političke odnose u samoj Hrvatskoj”, rekao je hrvatski ministar koji u srijedu putuje u Suboticu gdje će se susresti s hrvatskom zajednicom u Vojvodini. Šef hrvatske diplomacije je ocijenio i da je i „odabir trenutka objavljivanja” napada na Biščevića nepriličan zbog nedavnog incidenta skidanja hrvatske zastave s rezidencije veleposlanika.

Što je HNV

“Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) najviše je zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002. godine, a djelokrug rada i nadležnosti detaljnije određene Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina iz 2009. godine. Ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.”

Tako stoji na mrežnoj stranici HNV-a koji je upravo zbog toga i predviđeni sugovornik hrvatske vlade i njezinih predstavnika u Republici Srbiji, tumači za Jutarnji list sugovornik blizak hrvatskoj diplomaciji koji je molio da mu ne navodimo ime. Što je istovremeno odgovor na pismo koje je Tomislav Žigmanov uputio ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.

Sa Zrinjevca su za Jutarnji list rekli kako prigovori na račun hrvatskog ambasadora Hide Biščevića, izneseni u tom pismu, ne stoje. Između ostalog, po diplomatskom ustroju za problematiku hrvatske manjine u Vojvodini primarno je zadužen Generalni konzulat u Subotici. U sjedištu hrvatske diplomacije ističu da je riječ o privatnom pismu gospodina Žigmanova koji je čelnik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine koji je politička stranka koja na posljednjim izborima nije uspjela ući ni u Skupštinu Srbije ni u vojvođanska tijela vlasti.

HNV, koji vodi Jasna Vojnić, a Žigmanov nije u vodstvu, kako smo doznali, ne dijeli njegovo mišljenje. Upravo zato je u listopadu prošle godine hrvatski ministar održao sastanak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine iz HNV-a i prisustvovao potpisivanju Ugovora o financijskoj potpori za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici i kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji koji su potpisali državni tajnik Središnjeg državnog ureda Vlade RH Zvonko Milas i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Pohvalio ministra

U veljači ove godine u razgovoru za Večernji list Tomislav Žigman pohvalio je rad ministra Grlića Radmana koji “dosljednim inzistiranjem na reciprocitetu djeluje posve odgovorno”. A zatim: “Također, naša je komunikacija i suradnja s Vladom Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem izuzetno napredovala, a podrška koju trenutačno uživamo sve donedavno činila se nemogućom.” I tada je već naznačio da “sa mnom kao jedinim političkim prvakom hrvatske zajednice gotovo godinu dana nije službeno kontaktirao ni jedan predstavnik veleposlanstva ili generalnog konzulata Republike Hrvatske u Srbiji”. Što pokazuje da g. Žigmanov ne shvaća da je obveza ambasade i diplomatskih predstavnika održavati veze sa zemljom primateljicom. Ili, kako nam je rekao jedan bivši, vrlo uspješni hrvatski ambasador, “predstavnici hrvatske dijaspore ili manjine svoje probleme moraju rješavati u glavnom gradu zemlje u kojoj žive, a ne u Zagrebu ili hrvatskoj ambasadi”.

Kad je riječ o najavi vlasti grada Subotice da će bunjevački jezik uvesti kao službeni, tu Zagreb ima čvrst stav. Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je 4. ožujka da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i pozvao srbijanska nadležna tijela da preispitaju svoju odluku.

Statut Grada Subotice predviđa da se svakoj manjini koja ima udio od 15 posto na teritoriju omogući pravo na korištenje jezika. Skupina koja se naziva Bunjevcima i nije dio hrvatske manjine predstavlja oko 9 posto. Hrvatska taj problem vidi kao oživljavanje politike Slobodana Miloševića koji je, koristeći Bunjevce, želio podijeliti i oslabiti hrvatsku manjinu dok je Vojislav Šešelj otvoreno zastrašivao Hrvate po Vojvodini. I zato se protivi takvom rješenju. “Toj se inicijativi oštro protive Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen”, objavila je hrvatska vlada tog dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 03:27