REUTERSOVA RAŠČLAMBA

Kritička analiza ‘povijesnog dogovora‘ EU: Ekonomski efekti silnih milijardi bit će marginalni

Budući da je 27-člana zajednica stroj koji se sporo pokreće, bit će dodijeljeno manje od četvrtine bespovratnih sredstava
 Francois Walschaerts/AFP

Paket za gospodarski oporavak dogovoren u utorak nakon maratonskog samita EU probija većinu političkih okvira koje su skicirali europski čelnici, no čini se da će njegovi financijski uspjesi biti daleko manje značajni od političkih, ocjenjuje se u utorak u analizi Reutersa.

Nakon 90 sati raspre, svađe i prepirke između bogatijih sjevernih i siromašnijih južnih država oko okvira sporazuma, velika nagrada za zemlje koje je pandemija koronavirusa najteže pogodila je paket od 312 milijardi eura bespovratnih sredstava, piše ta agencija.

No dodaje da je to samo oko 0,75 posto BDP-a Europske unije godišnje u razdoblju od 2021. do 2023. godine kada se sredstva trebaju dodijeliti, te da će gospodarstva zemalja članica pasti po više od deset puta većoj stopi.

Budući da je 27-člana zajednica stroj koji se sporo pokreće, bit će dodijeljeno manje od četvrtine bespovratnih sredstava, procjenjuje bruxelleski trust mozgova Breugel.

Carsten Brzeski iz ING banke smatra da će gospodarski utjecaj sporazuma vjerojatno biti "marginalan".

"Osim toga, s obzirom da će fond proraditi tek 1. siječnja, novac vjerojatno neće stići ni u jedno gospodarstvo prije sredine 2021. - prilično kasno", dodaje Brzeski.

Brzeski kaže da bi podcjenjivanje političke simbolike dogovora bila pogreška, jer bi neuspjeh mogao posijati "još jedno sjeme" mogućeg raspada monetarne unije eurozone.

"U posljednjih deset godina EU je pod utjecajem dugova i migracijskih kriza, a u zadnje vrijeme i burnog izlaska ključne članice Velike Britanije te nedostatka solidarnosti i koordinacije u odgovoru na COVID-19"., kaže Brzeski.

Zabrinjajućom drži i činjenicu da će "EU, uz opetovane političke sporove, biti samo još više izložen euroskepticima, nacionalističkim i protekcionističkim snagama".

No, ipak ocjenjuje da noćašnji sporazum sadrži važnu političku poruku namjere suradnje u jačanju ekonomske integracije EU tijekom idućih desetljeća.

Daniel Gros iz Centra za europske političke studije u Bruxellesu kaže da ukupni fond za oporavak u visini 750 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova može izgledati malen kada se rasporedi tijekom mnogih godina, ali da će se približiti ukupnim mjerama fiskalnih stimulacija koje države članice same poduzimaju.

Analitičari primjećuju i da su usred trijumfa nad teško postignutim dogovorom o fondu oporavka i sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU, čelnici možda zanemarili ambicije vezane uz klimatske promjene i digitalizaciju.

Zagovornici zaštite klime smatraju da sporazum sadrži mješavinu velikih iznosa namijenjenim za zelena ulaganja i smanjenih ključnih klimatskih programa i nedostatnih propisa koji bi osigurali da se ne podupiru ekološki neprihvatljiva ulaganja.

Kritičari kažu i da je paket znatno smanjio sredstva namijenjena digitalizaciji koja pomažu Uniji uhvatiti korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom u ključnim tehnologijama.

Naravno da je novac potreban zbog trenutnog pada gospodarstva, ustvrdio je Erik Nielsen iz UniCredita, ali tako se ne stvara ekološki i tehnološki održivo gospodarstvo.

"Čini se da brojnim političkim vođama možda nedostaje pogled na šumu dok se fokusiraju na drveće", rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 23:37