Nariman Dželjal, zamjenik čelnika Krimskih Tatara, upozorio je u četvrtak u Rigi na kršenje ljudskih prava na poluotoku koji je 2014. godine anektirala Rusija.
"To je teritorij straha i terora, gdje se događaju prisilne otmice aktivista, krše se slobode i ljudska prava. Tisuće ljudi su postale politički zatvorenici, od kojih su 136 Krimski Tatari, predstavnici izabranog tijela Medžlisa", kazao je Dželjal na Trećem parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme u Rigi.
Dodao je da se poluotok koristi kao odskočna daska za napade na Ukrajinu i "ubijanje civila".
"Tisuće Krimskih Tatara i Ukrajinaca je prisiljeno pobjeći s Krima kako bi izbjegli prisilnu mobilizaciju u rusku vojsku i kako bi izbjegli da se bore protiv vlastite države Ukrajine".
Tatari, turkijski narod koji čini između 13 i 15 posto stanovništva Krima, dugo su nepovjerljivi prema Moskvi pod čijom vlašću su gubili prava, a zatim i bili deportirani u vrijeme Staljinove vlasti. Tatari su se na poluotok počeli vraćati nakon stjecanja ukrajinske neovisnosti 1990., da bi se ponovno našli pod vlašću Moskve nakon aneksije 2014. godine.
Stotine krimskih Tatara od tada je završilo u pritvoru zbog optužbi za "ekstremizam" i "terorizam", a danas tvrde kako ih Rusija s Krima neproporcionalno regrutira za rat u Ukrajini kako bi ih se riješila.
Dželjal je istaknuo da Rusija nastavlja "ubacivati Ruse na Krim i izobličavati svijest i percepciju stanovnika Krima kako bi izvrnuli našu povijest i kulturno nasljeđe".
"Dokle god traje okupacija te će se nezakonite radnje nastaviti. Naša pozicija je jasna: ruski rat protiv Ukrajine je počeo na Krimu te bi trebao biti okončan oslobođenjem Krima", poručio je Dželjal.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk je rekao da bi deportacija Krimskih Tatara trebala biti priznata kao genocid, "što su parlamenti Litva, Latvije, Estonije i Kanade već učinili".
"Dragi kolege, zamolio bih vas da slijedite primjer ovih zemalja i razmotrite mogućnost usvajanja sličnih odluka u vašim parlamentima", poručio je Stefančuk u latvijskom glavnom gradu.
Istaknuo je da je Latvija svjesna deportacije Krimskih Tatara jer je i sama "preživjela sovjetsko-rusku okupaciju, deportacije i ugnjetavanja".
"Okupacija Latvije, deportacija Krimskih Tatara i trenutna agresija Rusije protiv Ukrajine su dijelovi istog lanca ruske mržnje i nekažnjavanja. Zlo koje je jednom prošlo nekažnjeno se danas manifestira, a zlo koje je danas nekažnjeno će se zasigurno manifestirati u budućnosti, samo je pitanje vremena".
Krimska platforma je međunarodni format utemeljen 2021. na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava.
Prvi parlamentarni samit platforme održan je 2022. u Zagrebu, kada su sudionici potpisali deklaraciju koja osuđuje kršenje ljudskih prava na Krimskom poluotoku, „pogotovo proizvoljno zatvaranje stanovnika, uključujući krimske Tatare, narušavanje jedinstva obitelji, prisilno regrutiranje Ukrajinaca i krimskih Tatara u rusku vojsku te prijetnje slobodi izražavanja i slobodi vjeroispovijesti“.
Sudionici drugog samita u Pragu 2023. su osudili egzekucije civila, uključivo i djece, nasilje i destrukciju civilne infrastrukture, kao i politički progon na Krimu, kojega su žrtve i Tatari.
Međunarodni sud pravde je početkom godine odbacio ukrajinske tvrdnje da Rusija nastoji izbrisati kulturu Tatara, ali je utvrdio da Moskva nije učinila dovoljno da podupre obrazovanje na ukrajinskom jeziku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....