Aktivisti za ljudska prava na Krimu kažu da je ruska mobilizacija na tom od Kremlja okupiranom poluotoku nesrazmjerno usmjerena na krimske Tatare, etničku skupinu koja se uvelike protivi ruskoj vlasti otkako je to područje pripojeno Rusiji 2014. godine. "Svugdje, u svakom gradu, čujem da su većina mobiliziranih krimski Tatari, a znamo da posebno ciljaju naselja s pretežno krimsko-tatarskim stanovništvom", rekao je u telefonskom intervjuu aktivist iz te etničke zajednice, čiji mnogi pripadnici još uvijek žive na tom poluotoku, kako prenosi The Guardian. "Ovo će za nas biti katastrofa za koju će trebati godine da se oporavimo".
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u srijedu "djelomičnu mobilizaciju" u pokušaju da ojača vojne snage za nastavak ruske invazije na Ukrajinu novim vojnicima. Diljem zemlje obitelji se opraštaju od muškaraca koji su pozvani u borbu. Pritom ima izvješća o nesrazmjerno velikom broju mobiliziranih u siromašnim regijama naseljenim etničkim manjinskim skupinama, poput Burjatije i republika na Sjevernom Kavkazu.
Krimski Tatari, koji su velikom većinom muslimanske vjeroispovijesti, čine otprilike 13 posto stanovništva Krima. Ne postoji službena dokumentacija tko je sve mobiliziran, odnosno po kojim kriterijima, no rašireni ‘dokazi‘ koji proizlaze iz razmjene informacija među pripadnicima etničke skupine, sugeriraju da su krimski Tatari nesrazmjerno obuhvaćeni tim procesom. U Krim SOS, ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava, procjenjuju da je 90 posto obavijesti o mobilizaciji uručeno krimskim Tatarima. "Ovo je svjestan napor da se uništi tatarski narod na Krimu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom svojeg noćnog video obraćanja u subotu.
‘Nažalost, Rusi nisu dovoljno glupi‘
Tamila Taševa, predstavnica ukrajinskog predsjednika za Krim, također je izjavila kako vjeruje da Moskva namjerno cilja na tu skupinu. "Krimski Tatari su Rusiji najmanje lojalan segment stanovništva i bilo je jasno da su ih vrlo oraspoložili nedavni ukrajinski vojni uspjesi. Sada ih se kažnjava", rekla je Taševa.
Taševa, i sama krimska Tatarka, kaže da je dobila desetke izvještaja od pripadnika svoje etničke skupine o policiji koja je dolazila u njihove gradove ili sela i dijelila pozive. "Ljudi su u panici, ne znaju što učiniti", rekla je. Ona savjetuje mobiliziranim Tatarina da izbjegavaju kontakt s ruskim ili proruskim vlastima što je više moguće te da se pokušaju predati ukrajinskim snagama prvom mogućom prilikom. "Ali, naravno, zabrinuti smo da će im Rusi jednostavno pucati u leđa", dodaje.
Upitana je li naoružavanje tisuća protivnika strategija koja bi se Moskvi mogla obiti o glavu, kaže da "nažalost, Rusi nisu dovoljno glupi da stave sve krimske Tatare zajedno u istu postrojbu". Mnogi su prijavili da se osjećaju bespomoćno i da se javlja panika u zajednici, dok neki pripadnici skupine pokušavaju pobjeći s Krima.
No, s najbližom operativnom međunarodnom zračnom lukom stotinama milja od Krima, stalnim glasinama da bi Rusija mogla zatvoriti most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje poluotok s Rusijom i golemim redovima na preostalim otvorenim kopnenim granicama Rusije s drugim zemljama, pobjeći nije lako. "Trenutačno je to jedina tema razgovora. Kako pobjeći, kako se sakriti, kako se izvući iz Rusije. Jučer sam bio na rođendanu i nitko nije pričao ni o čemu drugom. Nema smijeha, nema sreće. Svi su depresivni, žene su u suzama", rekao je aktivist.
"Na području okupiranog Krima, Rusija se tijekom mobilizacije fokusira na krimske Tatare. Na taj način Rusija pokušava uništiti genetski fond krimskih Tatara, koji se nakon 1944. godine još nisu u potpunosti oporavili. Muškarci se odvode od 18 godina. Ljudi su prisiljeni bježati s Krima, što nisu činili od 2014. godine", kaže Taševa.
Iskustvo progonstva dovelo do opiranja ruskoj aneksiji
"Trenutačno tisuće krimskih Tatara, uključujući njihove obitelji, napuštaju Krim preko teritorija Rusije uglavnom prema Uzbekistanu, Kazahstanu. Budući da krimski Tatari nemaju strane putovnice, samo ruske putovnice. Dakle, krimski Tatari mogu ići samo u one zemlje u koje građanima Rusije nije potrebna viza", prenosi CNN njezine riječi iz intervjua koji je dala za ukrajinsku parlamentarnu televiziju.
Tatari su Krim stoljećima nazivali domom, no postali su manjina nakon što je Rusija osvojila tu regiju u 18. stoljeću pod Katarinom Velikom. Staljin je 1944. godine masovno deportirao 200.000 krimskih Tatara u središnju Aziju, lažno optužujući tu etničku skupinu za kolaboracionizam s nacistima. Ukrajinski parlament to je priznao kao čin genocida. Većini njih je dopušten povratak na Krim tek 80-ih godina prošlog stoljeća.
Dugo iskustvo progonstva dovelo je do toga da su mnogi krimski Tatari izrazito neprijateljski raspoloženi prema ruskoj aneksiji 2014. godine. Ruske su vlasti kasnije pokušale uklopiti vođe krimskih Tatara u sustav, no većina njih je odbila suradnju. Potom je započela kampanja uznemiravanja i progona aktivnih čelnika zajednice, a Rusija je zabranila medžlis, predstavničko tijelo krimskih Tatara. Mnogim članovima zabranjen je ulazak na poluotok i sada se nalaze u Kijevu ili negdje drugdje.
Deseci krimskih Tatara postali politički zatvorenici, a došlo je i do porasta uhićenja i pritiska od početka invazije u veljači, dok su ruske vlasti bile u potrazi za prijetnjama sabotaža i zavjera među dijelom stanovništva koje smatra nelojalnim. Krimska policija privela je šestero gostiju na jednoj svadbi i vlasnika mjesta na kojem se održavala ranije ovog mjeseca nakon što je DJ pustio proukrajinsku pjesmu na vjenčanju, a ruske su vlasti poručile da svatko tko pokazuje proukrajinske osjećaje može biti uhićen.
Hoće li se oglasiti Erdogan?
"Prvo su nas pokušali kupiti, zatim podvrgnuti represiji, a sada smatraju mobilizaciju načinom da nas se jednostavno otarase", zaključuje Taševa.
Ukoliko je aktualna situacija s krimskim Tatarima tijekom "djelomične mobilizacije" doista takva kako je gore opisana, pitanje je kako će i hoće li na to na neki način, s obzirom na svoje kompleksne odnose s Kremljom, Kijevom i Zapadom, reagirati turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan On je nedavno izjavio da ruski predsjednik mora vratiti "svu zemlju" koju je Rusija okupirala, "uključujući i Krim", "zakonitim vlasnicima", ali i dao do znanja da Turska itekako misli na sudbinu krimskih Tatara.
Erdogan je, naime, nedavno, kako je prenio Politico, na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku za PBS NewsHour na pitanje treba li Rusiji dopustiti da zadrži Krim u slučaju okončanja rata dogovorom, odgovorio: "To su ujedno i naši potomci, ljudi koji tamo žive. Kad biste poduzeli takav korak, kad biste nas napustiti, tada biste naštetili i krimskim Tatarima i Ukrajini. To je ono što smo mi uvijek govorili".
Također je, naglasivši i tada kako je jasno da Krim pripada Ukrajini, krajem kolovoza rekao, kako je prenijela agencija Anadolija, da "osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnjaka krimskih Tatara također je među prioritetima Turske". "Krimski Tatari, koji su pretrpjeli velike patnje kroz povijest, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će i dalje biti uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu", poručio je, kako je prenijela Anadolija.
Krimski Tatari, inače, imaju etničke, jezične i povijesne veze s Turskom, a područje je bilo protektorat Osmanskog carstva sve dok ga nije anektiralo Rusko carstvo 1783. godine, podsjetio je Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....