Prije nekoliko godina najveći problem Južnoafričke Republike bili su nestanci struje. Redovite redukcije paralizirale su gospodarstvo, tvornice i svakodnevni život. Danas, kada bi na ulicama pitali stanovnike što im je najveći problem, mnogi bi se sa sjetom prisjećali dana kad ih je najviše mučila opskrba električnom energijom, a ne teški kriminal koji je od tada pojeo cijelu zemlju, piše The Economist.
Nasilje u Južnoafričkoj Republici nije novost. Bande desetljećima kontroliraju dijelove velikih gradova, zemlja ima jednu od najviših stopa ubojstava na svijetu, a visoki zidovi, električne ograde i privatni zaštitari odavno su dio svakodnevice mnogih stanovnika.
Posljednjih godina, a pogotovo u razdoblju od posljednjih nekoliko mjeseci, taj je problem poprimio nove razmjere. Kriminalne skupine više se ne zadovoljavaju ulicama i trgovinom drogom. Uzimaju dio građevinskih poslova, reketare poduzetnike, kontroliraju ilegalne rudnike, otimaju ljude radi otkupnine i sabotiraju javnu infrastrukturu. Istodobno se pojavljuju sve ozbiljnije optužbe da su pojedine kriminalne mreže pronašle zaštitu među policajcima, državnim dužnosnicima i političarima.
The Economist zbog toga upozorava da Južnoafrička Republika riskira postati "mafijaška država". Predsjednik Cyril Ramaphosa u veljači je organizirani kriminal nazvao "najizravnijom prijetnjom našoj demokraciji, našem društvu i našem gospodarskom razvoju".
Razmjeri problema najbolje se vide na ulicama.
Vojska izašla na ulice
Južnoafričke vlasti ove su godine rasporedile 2200 vojnika kao pomoć policiji u borbi protiv bandi, ilegalnog rudarenja i organiziranog kriminala. Operacija traje do kraja ožujka 2027., a obuhvaća pet pokrajina, među kojima su Gauteng, u kojem se nalaze Johannesburg i Pretoria, te Western Cape s Cape Townom.
Samo u Western Capeu policija je između travnja i lipnja uhitila gotovo 70.000 ljudi i zaplijenila 610 komada vatrenog oružja, prenoi TimesLIVE. U zajedničkim operacijama policije i vojske pretresaju se kuće, zaustavljaju vozila te traže oružje, drogu i pripadnike kriminalnih skupina.
The Economist piše da se kriminalno podzemlje posljednjih godina toliko proširilo da više ne ugrožava samo sigurnost na ulicama, nego i legalno gospodarstvo i funkcioniranje države.
Ilegalna ekonomija veća nego ikad
Global Initiative Against Transnational Organized Crime svrstava JAR na sedmo mjesto među 193 države po raširenosti organiziranog kriminala. Lošije su rangirani samo Mjanmar, Kolumbija, Meksiko, Ekvador, Paragvaj i DR Kongo.
Procjene pokazuju koliko je kriminalno gospodarstvo naraslo. Edward Kieswetter, donedavni šef južnoafričke porezne uprave, procjenjuje da su ilegalni poslovi prije dvadesetak godina činili oko pet posto BDP-a. Danas čine između 12 i 15 posto.
Drugim riječima, ilegalna ekonomija približila se veličini cijele legalne prerađivačke industrije.
Oko 70 posto cigareta i 20 posto alkoholnih pića u zemlji navodno se prodaje ilegalno. Samo je ilegalno rudarenje 2024. iz legalnog gospodarstva izvuklo najmanje 60 milijardi randa, odnosno oko 3,3 milijarde dolara. Procjenjuje se da država zbog ilegalnog poslovanja godišnje ostane bez čak 300 milijardi randa poreznih prihoda.
Svjetska banka procjenjuje da kriminal, kada se zbroje krađe, troškovi osiguranja i zaštite te izgubljene poslovne prilike, JAR godišnje košta najmanje deset posto BDP-a.
Mafija naplaćuje gradnju, prijevoz, čak i vodu
Poseban problem postale su skupine koje žive od iznuda. Prije desetak godina u pokrajini KwaZulu-Natal pojavila se takozvana "građevinska mafija". Rade po jednostavnom principu. Kriminalci dolaze na gradilište i traže dio vrijednosti projekta. Ako ne dobiju novac, prijete da će radove zaustaviti ili sabotirati. Takav model se proširio cijelom zemljom.
Cape Town danas ima posebnu "ratnu sobu" iz koje organizira zaštitu više od 50 projekata, piše The Economist. Gradonačelnik Geordin Hill-Lewis kaže da su kriminalne skupine toliko snalažljive da se pokušavaju ubaciti čak i u zaštitarske tvrtke koje su angažirane da čuvaju gradilišta upravo od njih.
Postoje i "vodene mafije". Kriminalci sabotiraju vodovodnu infrastrukturu, a zatim prijetnjama ili podmićivanjem pokušavaju dobiti poslove dostave vode cisternama. Na kraju stanovnicima siromašnih naselja vodu naplaćuju po kantama.
Cape Town je morao rasporediti 200 službenika samo kako bi štitili radnike koji stanovnicima problematičnih četvrti pružaju javne usluge.
Broj otmica radi otkupnine u deset godina više se nego utrostručio. Autobusna kompanija Intercape od 2020. zabilježila je više od 220 nasilnih incidenata protiv svojih autobusa. Napadi se povezuju s kriminalcima vezanima uz industriju minibus-taksija, koji autobusne prijevoznike smatraju konkurencijom.
Kriminalci ušli u sustav koji ih treba loviti
Najozbiljnija je sumnja da je kriminal prodro u institucije koje bi se trebale boriti protiv njega. Time se već godinu dana bavi Madlanga komisija, osnovana nakon optužbi visokog policijskog dužnosnika Nhlanhle Mkhwanazija o vezama kriminalaca, policajaca i političara.
Komisija je saslušala 110 svjedoka u 174 dana rasprava i prikupila više od 26.000 stranica transkripata. Sudac Mbuyiseli Madlanga, njezin predsjednik, kaže da konačnih zaključaka još nema, ali da dokazi već pokazuju naznake "ozbiljnog kriminala unutar kaznenopravnog sustava".
The Economist piše da je istraga već dovela do odlazaka niza ljudi s visokih položaja u sigurnosnom i pravosudnom sustavu, među kojima su ministar policije, policijski povjerenik, njegov zamjenik, šef policijske jedinice za organizirani kriminal i pravnik koji je vodio odjel za borbu protiv korupcije unutar državnog tužiteljstva.
Vlada je od 2024. identificirala 162 kriminalne organizacije. Neke djeluju u više kriminalnih poslova, od droge i iznuda do ilegalnog rudarenja, a pojedine imaju veze s međunarodnim kriminalnim mrežama.
Nasilje je u međuvremenu postalo i sredstvo za rješavanje političkih i poslovnih sukoba. Prema podacima GI-TOC-a, od 2000. do 2025. u zemlji je zabilježeno oko 2500 slučajeva ugovorenih ubojstava ili pokušaja takvih ubojstava.
Samo ove godine zabilježeno je gotovo 30 političkih likvidacija. The Economist piše o svojevrsnom tržištu plaćenih ubojica na kojem kriminalne skupine mogu pronaći ljude spremne ubiti za novac.
Devet ubijenih žena u dva mjeseca
Dok razne komisije istražuju veze kriminala i države, posljedice nasilja svakodnevno osjećaju građani.
U Ekurhuleniju, istočno od Johannesburga, tijekom samo dva mjeseca pronađena su tijela devet ubijenih žena. Većina ih je bila u 20-im i 30-im godinama, a neke su pronađene bez odjeće i sa znakovima seksualnog nasilja, navodi Newsday.
"Nismo sigurni dok trčimo, nismo sigurni u pošti, nismo sigurni na spoju, nismo sigurni u vlastitim domovima, nismo sigurni ni u Uberu", rekla je Reutersu jedna zabrinuta građanka.
Rodno uvjetovano nasilje u JAR-u proglašeno je nacionalnom katastrofom 2025., ali aktivisti upozoravaju da se malo toga promijenilo u svakodnevnom životu žena.
Policija je samo tijekom prošlog tjedna uhitila više od 350 ljudi zbog silovanja u sklopu šire akcije protiv nasilja nad ženama. Nažalost, to je samo vrh sante leda. Reuters navodi da je policija oslabljena nedostatkom resursa i korupcijom te da se riješi tek otprilike jedno od deset ubojstava.
Ima i određenih pomaka. U Western Capeu broj ubojstava između travnja i lipnja pao je 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a smanjen je broj otmica automobila i provala u domove.
Madlanga komisija trebala bi u studenome predsjedniku Ramaphosi predati prijedloge reformi. Reuters njezin rad opisuje kao priliku kakva se pojavljuje jednom u generaciji te ga uspoređuje s velikim talijanskim istragama protiv mafije iz 1990-ih.
Posao im nije nimalo jednostavan, a Južnoafrikanci se nadaju kako će uskoro moći mirnije spavati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....