RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Kremlj: ‘Postoji rizik od ukrajinskih napada na Krim, a ove ćemo okupirane teritorije osloboditi‘

Ključne događaje 288. dana ratnih zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu
 Ria Novosti/Sputnik/Profimedia/Ria Novosti/sputnik/profimedia

Ključni događaji:

- 288. je dan rata u Ukrajini

Scholz: Smanjen je rizik od upotrebe ruskog nuklearnog oružja

- Putin: Rat u Ukrajini mogao bi biti dugotrajan proces

- SAD: ‘Putinovi komentari su neodgovorni‘

- Zelenski: Žestoke borbe vode se u Bahmutu

- Ruske trupe sudjeluju u taktičkim vježbama u Bjelorusiji

- Mobilizacija u Zaporižju: Rusi mještanima zamjenjuju poginule vojnike

- Kraj Luganska iskopano je 60 km neprekidnih rovova

- Kremlj: ‘Oslobodit‘ ćemo Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižja


Slovenija u misiji EU za obuku ukrajinskih snaga sudjeluje s najviše 30 vojnika

Odbori za obranu i vanjske poslove slovenskog parlamenta upoznali su se u četvrtak s namjerom Slovenije da sudjeluje u Misiji vojne pomoći Europske unije za potporu Ukrajini (EUMAM), a po raspoloživim informacijama Slovenija će u tu misiju uključiti 30 svojih vojnika.

Predsjednik Odbora za obranu Martin Premk rekao je nakon sastanka da se očekuje da će u misiji sudjelovati najviše 30 pripadnika Slovenske vojske te da se obuka neće odvijati u Sloveniji.

Po riječima predsjednika slovenskog Odbora za obranu i zastupnika vladajućeg Pokreta slobode, misija Sloveniji ne donosi dodatne troškove, niti predstavlja sigurnosnu prijetnju.

Obuka će se odvijati u državama Europske unije, no nije precizirano u kojim zemljama će slovenski vojnici djelovati.

U misiji, koja bi trebala trajati dvije godine, bit će uključeno najviše 30 vojnika, rekao je Premk, ali nije iznio više detalja.

Službeno pokrenuta od država članica sredinom studenoga, misija će pružati obuku na razini pojedinca i na razini postrojbe, a u planu je i obuka specijalnih jedinica. U sklopu misije osigurat će se koordinacija aktivnosti država članica koje već obučavaju ukrajinske vojnike, a biti će otvorena i za sudjelovanje trećih zemalja.

Mandat misije koju je zatražila Ukrajina u početku će trajati dvije godine, a za ukupne troškove obuke do 15.000 ukrajinskih vojnika bit će izdvojeno 106,7 milijuna eura.

Kako prenosi STA, izvori u EU navode da će misija imati dva multinacionalna sjedišta, u Poljskoj i Njemačkoj, te da će EU osigurati 16 milijuna eura za opremu i streljivo za potrebe obuke.


Kremlj: ‘Krim je ranjiv na napade ukrajinskih snaga‘

Iz Kremlja su poručili kako je poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, ranjiv na napade ukrajinskih snaga, nakon što su tamošnji dužnosnici rekli da su oborili dron u blizini ključne pomorske baze.

Guverner Sevastopolja, najvećeg grada na anektiranom Krimu, rekao je jutros da je ruska flota oborila ukrajinski dron iznad Crnog mora.

Obraćajući se novinarima tijekom redovnog brifinga, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako rizika od napada svakako ima.

- Ukrajinska strana nastavlja svoju politiku organiziranja terorističkih napada. No, s druge strane, informacije koje dobivamo pokazuju da se poduzimaju učinkovite protumjere, rekao je Peskov.

Njegovi su komentari uslijedili nakon što je predsjednik Vladimir Putin nedavno posjetio Kerčki most, ključnu vezu između anektiranog Krima i kopnene Rusije, koji je djelomično uništen eksplozijom u listopadu.


Zaharova: Povlačenje SAD-a iz INF-a bio je "destruktivan" čin

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da je povlačenje SAD-a iz sporazuma o zabrani nuklearnih projektila srednjeg dometa bio "destruktivan" čin koji je stvorio vakuum i potaknuo dodatne sigurnosne rizike.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. držao je nuklearne projektile izvan europskog tla više od tri desetljeća, ali je ugovor istekao 2019. nakon što se SAD i Rusija nisu uspjeli dogovoriti o tome kako ga održati na životu.

"Ugovor o INF-u imao je neodređeno trajanje i bio je u stanju osigurati predvidljivo ograničenje u raketnoj sferi za mnogo nadolazećih godina", rekla je Zaharova.


Kremlj: ‘Oslobodit‘ ćemo Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižja

Kremlj je u četvrtak objavio da želi "osloboditi" dijelove istočne i južne Ukrajine koje je anektirao.

No Kremlj još nije u cijelosti definirao ciljeve svoje vojne kampanje i čini se da je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odredio granicu kad je riječ o ukrajinskom teritoriju koji planira integrirati, piše Reuters.

Moskva je proglasila aneksiju četiriju ukrajinskih pokrajina - Donecka, Luganska, Zaporižja i Hersona, pošto je u rujnu održala tzv. referendume koji su Kijev, zapad i većina zemalja članica UN-a odbacili kao lažne i nezakonite.

Nijedna od tih pokrajina nije u cijelosti pod ruskom kontrolom i Moskva nije jasno rekla u kojoj ih mjeri anektira.

Na pitanje planira li Rusija integrirati još teritorija osim tih četiriju regija, Peskov je u četvrtak rekao: "O tome nema ni govora. Barem se u tom smislu ne govori. Ali ipak predstoji puno posla da se oslobodi teritorije; u nizu novih regija Ruske Federacije postoje okupirani teritoriji koji moraju biti oslobođeni".

"Mislim na dio Donjecke Republike, kao i ono što je postalo dijelom Ruske Federacije, a tada su to ponovno okupirale ukrajinske postrojbe".

Ukrajina je istisnula ruske snage iz manjeg dijela Luganske oblasti, a prošli mjesec ruska se vojska povukla iz svih dijelova Hersonske oblasti koje je kontrolirala na zapadnoj obali Dnjepra, uključujući glavni grad te pokrajine Herson.


Crveni križ posjetio ukrajinske i ruske zarobljenike

Crveni križ je u proteklih tjedan dana posjetio i ukrajinske i ruske ratne zarobljenike i nadaju se da će inspekcije biti češće.

Od ruske invazije Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) sa sjedištem u Ženevi vidio je stotine zatvorenika s obje strane sukoba. Međutim, predsjednica Mirjana Špoljarić Egger rekla je da je pristup bio "sporadičan".

“Očekujem da ovi posjeti dovedu do redovitijeg pristupa svim ratnim zarobljenicima”, navodi se u priopćenju Špoljarić Eggera, prenosi Reuters.

"Iako su nedavni posjeti važan napredak, ICRC-u se mora dopustiti nesmetan pristup da vidi sve ratne zarobljenike opetovano i nasamo, gdje god ih drže", stoji također u priopćenju ICRC-a.

ICRC je ovaj tjedan obavio dvodnevni posjet ukrajinskim ratnim zarobljenicima, prenosi Reuters. Također je posjetio ruske ratne zarobljenike prošli tjedan. Ured UN-a za ljudska prava rekao je u studenom da njegovim promatračima nije dopušten pristup ukrajinskim zatvorenicima koje drži Rusija.


ISW: Putin ne planira uzeti stanku, a to Ukrajincima ide na ruku

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je dokument nakon sastanka Vladimira Putina s ruskim predsjedničkim vijećem u srijedu u kojem je rekao da bi rat u Ukrajini mogao biti "dug proces".

Putin se u imperijalističkom tonu usporedio s Petrom Velikim, napomenuvši da Rusija kontrolira Azovsko more, za koje se borio i ruski car.

ISW je rekao da se čini da Putin nije voljan otići na privremenu pauzu u borbi kako bi se pregrupirao, kao što je glavni tajnik NATO-a sugerirao da bi Kremlj mogao učiniti.

"Ruska vojska nastavlja ofenzivne operacije oko Bahmuta i zasad si uskraćuje operativnu stanku koja bi bila u skladu s najboljom vojnom praksom. Putinova trenutna fiksacija s kontinuiranim ofenzivnim operacijama oko Bahmuta i drugdje pridonosi sposobnosti Ukrajine da održi vojnu inicijativu u drugim dijelovima ratišta. Kontinuirani operativni uspjesi Ukrajine ovise o sposobnosti ukrajinskih snaga da nastave uzastopne operacije tijekom zime 2022.-2023. bez prekida", piše ISW.

Autori izvješća dodali su da se čini da postoje razmirice u bjeloruskoj vojsci zbog ruskih pokušaja da ih pritisnu da se pridruže ratu.

"[ISW] nastavlja procjenjivati da je malo vjerojatno da će Bjelorusija ući u rat u Ukrajini zbog domaćih čimbenika koji ograničavaju Lukašenkovu volju da to učini."


Moskva o raspoređivanju nuklearnih snaga srednjeg dometa u Europi

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da će se Moskva držati svog moratorija na raspoređivanje nuklearnih snaga srednjeg dometa u Europi, sve dok Sjedinjene Države ne rasporede takvo oružje u Europi ili Aziji.

"Moratorij je još uvijek na snazi, ali ako Sjedinjene Države razmjeste takvo oružje na europskom ili azijskom teritoriju, naš pristup ne može ostati nepromijenjen", rekao je Rjabkov za novinski kanal Rossiya 24 prema Reutersu.

Slično je komentirao i prije godinu dana.


Prestižna ruska postrojba raspoređena kraj Luganska: Iskopano je 60 km neprekidnih rovova

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je dnevno ažuriranje situacije u Ukrajini prema svojim obavještajnim izvorima.

Rečeno je da Rusija ima "gotovo neprekidan sustav rovova" na potezu od 60 km između Svatova, malog grada sjeverno od Luganska i ruske granice.

Ministarstvo obrane ipak dodaje da dubina obrane ostaje "nejasna".

Ministarstvo obrane priopćilo je da je Prva gardijska tenkovska armija, jedna od prestižnih ruskih postrojbi, djelomično raspoređena u blizini Svatova, ali je navodno elitna skupina ranije tijekom rata pretrpjela teške gubitke, uključujući povlačenje iz Harkiva u rujnu 2022.

"Sada je djelomično ojačana mobiliziranim rezervistima, iako je ostala znatno ispod dopuštene snage od preko 25.000 ljudi", dodaje se u ažuriranju.


Božić u Ukrajini

Kako se približava Božić, ukrajinske vlasti pokušavaju stvoriti blagdanski osjećaj unatoč sukobu.

U Harkivu, koji su ranije ove godine okupirale ruske trupe, božićno je drvce postavljeno u podzemnoj podzemnoj željeznici kako bi se zaštitilo od topništva i projektila.


Mobilizacija u Zaporižju: Rusi mještanima zamjenjuju poginule vojnike

Ruske snage pokušavaju iskoristiti lokalno stanovništvo u Zaporižju da se bore za njihovu vojsku kako bi zamijenili ubijene Ruse.

Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine rekao je da su vlasti u regiji pod ruskom okupacijom izdale pozive muškarcima u dobi za regrutaciju u Melitopolju.

"Ruski okupatori planiraju mobilizirati lokalno stanovništvo kako bi nadoknadili trenutne gubitke", navodi se u ažuriranju.


Odlikovan ukrajinski pilot koji je srušio dvije ruske rakete i pet dronova

Ukrajinski pilot koji je oborio dvije rakete i pet bespilotnih letjelica prije nego što se katapultirao iz svog zrakoplova odlikovan je Herojem Ukrajine, ordenom Zlatne zvijezde.

Bojnik Vadim Vorošilov izveo je operaciju iznad Viničke oblasti 12. listopada, prije nego što se katapultirao iz svog mlažnjaka koji je bio oštećen.

Njegova fotografija se pojavila na društvenim mrežama ranije ovog tjedna, a prikazuje ga krvavog, ali prkosnog, kako pokazuje palac gore nakon što je izveo junački podvig.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odobrio je u ponedjeljak vladin dekret kojim mu se odaje počast, u znak priznanja za njegovu službu.


Ukrajina: Ubijeno je više od 93.000 ruskih vojnika

Ukrajinska vojska je u posljednja 24 sata ubila još 340 ruskih vojnika, a više od 93.000 ruskih vojnika ubijeno je od 24. veljače, stoji u objavi na Facebooku glavnog stožera oružanih snaga.

U bitkama 8. prosinca izgubljena su i dva ruska borbena tenka, dva borbena oklopna vozila i dva topnička sustava.

Još dvije bespilotne letjelice, koje su korištene za napad na ukrajinsku infrastrukturu i stambena područja, oborene su.

To su brojke koje je iznijela ukrajinska strana, a objavljena statistika Rusije pokazuje mnogo manje gubitke.


Ruske trupe sudjeluju u taktičkim vježbama u Bjelorusiji

Ruske trupe sudjeluju u taktičkim vježbama u Bjelorusiji, navodi rusko ministarstvo obrane.

Bjelorusija je rekla da neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko prethodno naredio trupama da se rasporede s ruskim snagama blizu ukrajinske granice, zbog navodnih prijetnji Kijeva i zapada.

"Pripadnici Zapadnog vojnog okruga ... nastavljaju intenzivnu borbenu obuku na poligonima Oružanih snaga Republike Bjelorusije... Borbene obuke održavaju se i danju i noću.

Pripadnici gađaju iz svih vrsta pješačkog naoružanja, kao i iz minobacača; usavršavaju svoje vještine u vožnji borbenih vozila, prolaze tečajeve psiholoških prepreka, studiraju taktičku medicinu i druge discipline", izvijestilo je rusko ministarstvo obrane .

Videoisječci koje je objavilo ministarstvo prikazuju ruske vojnike u zimskoj opremi kako treniraju u blizini tenkova u zimskom krajoliku, pucajući iz oružja.


Ukrajina modificiranim Tu-141 gađala ruske baze

Ukrajina je koristila domaće modificirane sovjetske bespilotne letjelice za napade na ruske baze stotinama kilometara od svoje granice, navodi se u nedavnom izvješću lista Politico.

Bespilotne letjelice su navodno pogodile dvije vojne zračne baze u Rusiji usmrtivši tri ruska vojnika i oštetivši dva zrakoplova ranije ovog tjedna.

Dronovi korišteni u napadu, prema dvojici ljudi upoznatih s operacijom koji su razgovarali s Politicom pod uvjetom anonimnosti, bili su modificirani zrakoplovi za nadzor Tu-141 koji su ostali iz sovjetske ere.

“Ključni faktor uspjeha bilo je iznenađenje. Rusija jednostavno nije očekivala ništa ovakvo", rekao je jedan od pojedinaca koji radi s ukrajinskom vladom. "Sada će biti pripremljeni."

Ukrajina već mjesecima od svojih zapadnih saveznika traži projektile dugog dometa i bespilotne letjelice, ali je do sada odbijena.


Broj tankera koji čekaju na prolaz Bosporom popeo se na 16

Broj tankera koji čekaju u Crnom moru da prijeđu Bospor na putu do Sredozemnog mora porastao je u četvrtak za pet na 16, objavila je pomorska agencija, prema izvješću Reutersa.

Nastavljaju se razgovori između zapadnih i turskih dužnosnika o koracima za rješavanje problema nakon što su uvedena nova ograničenja usmjerena na izvoz ruske nafte.

Grupa zemalja G7, Europska unija i Australija složile su se zabraniti pružateljima usluga prijevoza da pomažu izvozu ruske nafte osim ako se ne prodaje po niskoj niskoj cijeni ili ograničenju.

Ali zasebna turska mjera koja je na snazi od početka mjeseca izazvala je zastoj, zahtijevajući od plovila da pruže dokaz da imaju osiguranje koje pokriva njihov tranzit kroz tjesnac Bospor ili prilikom pristajanja u turskim lukama.


Zelenski: Žestoke borbe vode se u Bahmutu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je najnovije informacije o bojnom polju u svom redovnom obraćanju u srijedu navečer.

"Što se tiče regije Donjeck, okruga Bahmut i drugih najvrućih točaka. Tamo je u tijeku vrlo žestok obračun, svaki metar se računa."

Zelenski je također istaknuo da su ruske snage izvršile "brutalan, apsolutno namjeran udar" na Kurakove, također u regiji Donjeck. U udaru je navodno ubijeno deset ljudi.

‘Danas je ruska vojska izvela vrlo brutalan, apsolutno namjeran napad na Kurakove. Na civile, na obične ljude. Tržnica, lift, benzinska postaja, autobusna stanica, stambena zgrada. Na popisu poginulih za sada je deset osoba, ima dosta ranjenih."


SAD: ‘Putinovi komentari su neodgovorni‘

SAD je osudio ‘labave priče‘ o nuklearnom oružju nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo rastući rizik od nuklearnog rata i dodao da Moskva neće prva napasti.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price, upitan o Putinovim navodima, odbio je izravno odgovoriti, ali je rekao:

"Mislimo da je svaki ‘labav razgovor‘ o nuklearnom oružju apsolutno neodgovoran.‘

Price je rekao da su nuklearne sile diljem svijeta od Hladnog rata, uključujući Kinu, Indiju, Sjedinjene Države i samu Rusiju, jasno dale do znanja da je "nuklearni rat nešto što se nikada ne smije voditi i kako se u njemu nikada ne može pobijediti".

"Mislimo da je svaka druga retorika – bilo da se radi o zveckanju nuklearnim oružjem ili čak o podizanju spektra uporabe taktičkog nuklearnog oružja – nešto što je neodgovorno.

Opasno je i protivno je duhu režima neširenja nuklearnog naoružanja još od Hladnog rata", kazao je Price.

Američki dužnosnici izrazili su strah da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje ako se osjeti poraženom na bojnom polju te da bi mogla podmetnuti fiktivnu priču kako bi opravdala svoje postupke.


Ostaci ruskih granata u Harkivu

AFP-ov fotograf uslikao je 7. prosinca iz zraka jezive scene koje prikazuju stručnjake i zaposlenike tužiteljstva kako ispituju prikupljene ostatke granata i projektila kojima je ruska vojska napala drugi najveći ukrajinski grad Harkiv, uslijed invazije na Ukrajinu.

image
Aleksey Filippov/Afp
image
Aleksey Filippov/Afp
image
Aleksey Filippov/Afp
image
Aleksey Filippov/Afp

Putin: Rat u Ukrajini mogao bi biti dugotrajan proces

Vladimir Putin priznao je da bi se ruski rat u Ukrajini mogao pretvoriti u "dugotrajni proces" dok je pokušavao obraniti invaziju u kojoj su ruske trupe bile prisiljene na povlačenje, a čak su i zračne baze duboko u Rusiji bile napadnute.

Obraćajući se članovima svog osobnog vijeća za ljudska prava u srijedu, Putin je ustvrdio da Rusija neće prva upotrijebiti nuklearno oružje u bilo kojem sukobu, zanijekao da ruske trupe masovno dezertiraju s bojnog polja i ustvrdio da neće trebati mobilizirati dodatne trupe, proces koji je izazvao znatne ‘potrese‘ u Rusiji.

‘Azovsko more postalo je rusko. Čak se i Petar I. borio za pristup Azovskom moru‘, komentirao je pohvalivši se ‘novoosvojenim‘ teritorijima.


Scholz: Smanjen je rizik od upotrebe ruskog nuklearnog oružja

Rizik da ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi nuklearno oružje u ratu u Ukrajini smanjio se kao odgovor na međunarodni pritisak, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u intervjuu objavljenom u četvrtak.

Scholz je u intervjuu za medijsku grupe Funke povodom prve godine na dužnosti ocijenio i da se rat nastavlja s "nesmanjenom brutalnošću", iako se za sada jedna stvar promijenila.

"Rusija je prestala prijetiti uporabom nuklearnog oružja. Kao reakcija na crvenu crtu koju je međunarodna zajednica označila", dodao je Scholz, uz poruku da je unatoč dubokim podjelama, važno nastaviti dijalog s Kremljom.

Putin je u srijedu rekao da rizik od nuklearnog rata raste, ali je inzistirao na tome da Rusija nije "poludjela" i da svoj vlastiti nuklearni arsenal vidi kao čisto obrambeno sredstvo odvraćanja.

Iz medijske grupe Funke rekli su da je intervju sa Scholzom obavljen u ponedjeljak, a citati odobreni u srijedu poslijepodne.

Scholz je ocijenio i da je Putin morao zaustaviti rat, ali da će nakon toga biti spreman razgovarati s Rusijom o kontroli naoružanja u Europi, dodajući da je to bilo u ponudi i prije rata.

Braneći njemačku potporu Ukrajini, za koju kritičari u Kijevu i drugdje u Europi kažu da je bila previše suzdržana, Scholz je rekao da je Njemačka nakon Sjedinjenih Država jedna od najvećih pristaša Ukrajine.

"Činimo sve što možemo kako bismo spriječili izravan rat između Rusije i NATO-a. Takav bi sukob imao samo gubitnike, u cijelom svijetu", dodao je Scholz, koji očekuje da će najveća europska ekonomija dobro prebroditi zimu i ostati jaka i uspješna industrijska nacija dok smanjuje svoju ovisnost o ruskoj energiji.

"Sada donosimo potrebne odluke kako bismo postali dugoročno neovisni. Od 2045. nadalje želimo biti potpuno klimatski neutralni i proizvoditi našu energiju u potpunosti bez prirodnog plina, ugljena ili nafte", naglasio je.

Upitan hoće li se ponovno kandidirati za kancelara na sljedećim izborima, rekao je "naravno".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 04:00