U subotu navečer u mjestu Butler, Pennsylvania (SAD) dogodio se atentat na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. U smjeru Trumpa, koji je kao republikanski kandidat za predsjednika na predstojećim američkim izborima držao skup pred svojim pristašama, napadač je ispalio nekoliko hitaca, od kojih je jedan okrznuo njegovo uho.
Ubrzo nakon toga bivši je predsjednik udaljen s pozornice, ali ne prije nego što je uzdignutom i stisnutom šakom pokazao da je s njim sve u redu i tako galvanizirao svoje pristaše.
O tome kako je došlo do toga da se napad s puškom neometan smjesti na krov nekih 150 metara od Trumpa, koji su mogući motivi atentatora i propusti Tajne službe i policije i kako protumačiti neposrednu reakciju bivšeg predsjednika, razgovarali smo u specijalnoj epizodi podcasta Prva linija s vanjskopolitičkim kolumnistom Jutarnjeg lista Željkom Trkanjecom i vojnim analitičarem i stručnjakom za sigurnost s portala obris.org, Igorom Tabakom.
Također smo raspravili o tome što sad slijedi za SAD i već duboko podijeljeno američko društvo, znači li ovaj događaj siguran povratak Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora u studenom, i, ako do toga dođe, što će njegov novi mandat značiti za globalnu sigurnost te odnos SAD-a prema Kini, ratu u Ukrajini te ratu u Gazi i Izraelu.
Cijeli podcast pogledajte ispod, a mi ćemo u tekstu izdvojiti neke zanimljive dijelove.
Video podcasta pogledajte ispod
- Ovaj skup bio je na otvorenom što je izazvalo dodatne probleme za osiguranje, budući da je puno jednostavnije kontrolirati događaje koji se odvijaju u zatvorenim prostorima. Tada je unutarnji prsten zaštite glavna stvar, a vanjski prsten je izvan samog kompleksa i puno ga je lakše prepustiti nekim lokalnim snagama. Na ovakvim skupovima uvijek je više vrsta osiguranja: s jedne strane tu je Tajna služba koja brine za blisku sigurnost i onda se ti ljudi ukope u lokalne sigurnosne snage ne bi li zaklopili osiguranje kompletnog masovnog skupa. U Pennsylvaniji to očito nije dobro funkcioniralo, iako je sama pozornica bila postavljena dobro. Okolicu do nekih stotinjak metara dobro se kontroliralo, ali vanjski krug osiguranja bio je prelabav. Napadač se ljestvama uspio popeti na kompleks te je s ravnog krova, na udaljenosti od oko 140 metara, imao prilično jasan pogled na Trumpa na kojeg je pucao nekoliko puta. Srećom, puška nije imala dodatni optički nišan, a strijelac nije bio najprecizniji. Nažalost jedna osoba u publici je ubijena, a dvoje je teško ranjeno, navodi Tabak i dodaje da je protusnajperski tim potom relativno brzo eliminirao strijelca.
- Glavno je pitanje kako je netko tako blizu došetao s civilnom kopijom vojne jurišne puše i zapucao na bivšeg predsjednika. Amerika. Tako nešto nije vidjela od atentata na Ronalda Regana 1981. godine.
Na Tabaka se potom nadovezao Trkanjec koje je odmah istaknuo da se neopravdano svu odgovornost prebacuje na Tajnu službu, a koja je zadnjih godinama imala nekoliko ozbiljnih propusta.
- Više analitičkih organizacije početkom godine navelo je da će ključni problem američkih izbora biti kampanje i mogućnost pojave "vuka samotnjaka", dakle osobe koja će djelovati samostalno i neće izazivati pretjerani interes. Temeljni problem Amerike na sigurnosnoj razni je nekoliko razina suradnje, što se vidi i u drugim slučajevima. Tu su lokalna policija, regionalna policija ili i onda još k tome dođe Tajna služba. Tu često dođe do ozbiljnih buka u komunikacijskom kanalu pa se postavlja pitanje tko treba što odraditi i tko ima autoritet nad čime. U ovom slučaju "vuk samotnjak" se provukao, a netko u sustavu je očito pogriješio - ali ključni problem tu je neusklađenost sustava koji nije hijerarhijski definiran, kaže Trkanjec.
Kaže da o motivima napadača sada možemo samo spekulirati, ali o onome što smo dosad čuli o njemu jedan od ciljeva mogao bi biti i taj da mu se naprosto ime spominje.
- To je mitomanija, želja da se uđe u povijest. Očito je riječ o politički nedefiniranoj osobi i bit će teško razotkriti puni motiv, objašnjava vanjskopolitički kolumnist i dodaje da se "vukovi samotnjaci" zapravo vrlo često provuku kroz sigurnosni sustav.
Što se tiče neposredne Trumpove reakcije s uzdignutom šakom, Trkanjec kaže da je on instinktivno osjetio da je to njegov trenutak i tako smo došli do te "ikonske" slike.
- On je tu pretvoren u žrtvu, heroja i konačno mučenika. A religiozne skupine kojih u Americi ima mnogo, vole mučenike, kaže Trkanjec.
Tabak se na isti događaj, Trumpa koji se izmiče agentima i diže šaku u zrak, osvrnuo sa sigurnosnog aspekta.
- Držali su ga dolje dok strijelac nije eliminiran, a onda su ga počeli odvlačiti. No situacija u kojoj on iskoči van, gdje mu se vidi glava, to je savršena meta za nekog drugog ili trećeg strijelca, kojeg ovdje nije bilo. To je s gledišta osiguranja bilo daleko od idealne situacije. Trump je tu imao puno sreće, a sve je moglo završiti puno tragičnije, kaže Tabak, dok Trkanjec dodaje da Trump tu nije reagirao kao političar, nego kao performer koji ne prihvaća temeljnu naredbu da Tajna služba donosi odluke bez obzira na to što on rekao. - Nije mu ovo ni prvi put da se suprotstavio Tajnoj službi, govori naš sugovornik.
Trkanjec smatra i da ovaj događaj ne garantira Trumpu pobjedu na izborima.
- Svi američki analitičari kažu da je četiri mjeseca (vrijeme do izbora u studenom op.a.) jako puno. Da, popularnost će Trumpu skočiti, ali vremenski prolaz je vrlo značajan. Jasno je da sad već kampanja ide u sasvim drugom smjeru, a vrlo su važne pomirujuće poruke koje je Trump poslao nakon atentata, a kojima nije doveo u pitanje ikoga s druge strane kao odgovorne za napad. Vidjet ćemo kakav će biti njegov govor na konvenciji u četvrtak, već je najavio da ga mijenja. Mnogi navode kako bi ovaj napad mogao promijeniti Trumpa. S druge strane, demokrati također sad iz temelja mijenjanju svoju strategiju i više ne napadaju Trumpa otvoreno.
Osvrnuli smo se i na to kako će sada izgledati politička i sigurnosna situaciji u Americi. Tabak ističe da je riječ o već snažno podijeljenom društvu i da bi ovaj atentat mogao dolijati ulje na vatru.
- Ovaj napadač možda spada u skupinu ljudi koji žele ubrzati podjele ne bi li onda započeo i građanski rat. Kranja desnica, ona rasistička, to već neko vrijeme zagovara. Dio oružanih milicija također se svrstao u takve vode i tu ima podloge za nove krizne događaje. Već u Milwaukeeju bit će problem osigurati konvenciju, budući da je dozvoljeno nošenje čak i dugih cijevi.
Trkanjec se tu nadovezao opaskom da je SAD od svojih samih početaka snažno polarizirano društvo, što je u 19. stoljeću dovelo i do Građanskog rata, kojem je tada povod (ne i jedini uzrok) bilo ukidanje ropstva.
- Polarizacija je i danas izuzetno jaka. Sama činjenica da u SAD-u više djece gine od oružja nego u automobilskim nesrećama je pokazatelj koliko je oružje sveprisutno. Mislim da sigurnosne službe kontroliraju pokušaje da se sukob izdigne iznad ove razine, a toga su sada svjesne i obje strane. Do sukoba bi mogla dovesti postizborna situacija, jer je Trumpov tim još prije 6 mjeseci rekao da će priznati samo rezultat izbora u kojem je on pobjednik. To je situacija u kojoj se otvoreno prijetilo da će 6. siječnja 2021. (napad na Kapitol, op.a.) biti kamilica prema tome. Sada će biti jedan smiraj, ali možda i najveća prijetnja bit će dan izbora i dan, situacija, neposredno nakon izbora.
U slučaju da Trump opet postane predsjednik SAD-a, američka politika prema ostatku svijeta mogla bi se znatno promijeniti. Tabak kaže da se međunarodna zajednica na to već neko vrijeme prešutno priprema.
- Nije slučajno da NATO želi prebaciti pomoć Ukrajini s nacionalnih inicijativa na neke institucionalne razine. Trump jako voli raditi po svome i prije svega traži dobar PR, a međunarodne odnose zapravo ne razumije. On je, recimo, oslabio položaj SAD-a u Izraelu i na cijelom Bliskom istoku. Ako on opet dođe na vlast, to je garancija nestabilnog vremena, zaključuje Igor Tabak.
Naš vanjskopolitički kolumnist Željko Trkanjec o Trumpu kao predsjedniku kaže da mu se mora priznati da je osvijestio Kinu kao prijetnju i rivala SAD-u.
- Biden tu politiku nije promijenio, nego je samo pojačao kontakte s kineskim dužnosnicima. Tu novih promjena neće biti, osobito jer Kina lagano ulazi u ekonomske probleme te će SAD nastaviti pritisak. Kad je riječ o samom Trumpu, ovaj put će opsežnije pristupiti međunarodnim odnosima, a tu su važni i studiozni ljudi iz njegovog tima. Moskvi tu treba vjerovati da više žele Bidenovu pobjedu nego Trumpovu. Naime, Kremlj je svjestan da će pregovori s Trumpom biti jako teški, budući da pritisak neće ići samo na Kijev, nego i na Moskvu. Također, iz NATO-a neće izaći, samo će tražiti da svi troše svojih 2 posto BDP-a na obranu. Njegov dolazak neće nužno dovesti do pogoršanja sigurnosne situacije, ali to jako ovisi o okolnostima, zaključuje Trkanjec.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....