Amerikanci su ljuti na Saudijsku Arabiju jer su zemlje OPEC-a odlučile smanjiti proizvodnju nafte, usprkos molbama administracije Joea Bidena da im ne dižu cijenu nafte uoči izbora. Saudijska politika cijena nafte ide u korist Moskve, optužuju Amerikanci. Saudijci su signalizirali da bi mogli povećati proizvodnju u prosincu ako tržište ostane bez ruske nafte. Američki dužnosnici ističu da će to biti ključan lakmus test jesu li Saudijci na istoj strani s Ukrajinom i njezinim zapadnim saveznicima ili drže stranu Rusiji, piše Wall Street Journal.
List piše da razliku u interesima između dvije vrlo različite države više ne mogu, kao što su to radili u prošlosti, zagladiti njihovi lideri. Savez SAD-a i Saudijske Arabije preživio je 15 predsjednika i sedam kraljeva, arapski naftni embargo, dva rata u Perzijskom zaljevu i teroristički napad na SAD 11. rujna. Sad se lomi zbog osobnog animoziteta dvojice lidera, američkog predsjednika Joe Bidena (79) i 37-godišnjeg saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, piše WSJ. Izvori lista kažu da se bin Salman privatno ruga Bidenu i ismijava njegove gafove, dovodeći u pitanje njegovo mentalno stanje. Suradnicima je rekao da mu je bivši američki predsjednik Donald Trump bio mnogo draži.
Ubojstvo Kashoggija
Biden je u kampanji 2000. žestoko kritizirao Saudijsku Arabiju zbog ubojstva novinara Jamala Kashoggija, odbijao je razgovarati s princem Mohammedom više od godinu dana, a kad su se konačno susreli u Džedi u srpnju, ostavio je dojam da bi radije da nije došao i da nije zainteresiran za političke rasprave, kažu izvori iz arapske kraljevine. Odmah je Saudijcima predbacio smrt Jamala Khashoggija, saudijskog novinara, kojeg je ubio i raskomadao tim saudijskih agenata u konzulatu u Istanbulu. Osobna antipatija, pa čak i neprijateljstvo između Bidena i Bin Salmana, kako piše WSJ, produbili su napetost u odnosima između dviju zemalja, koje se posljednjih godina udaljavaju uslijed promijenjenih geopolitičkih i ekonomskih interesa.
Glavni kamen spoticanja je odluka zemalja OPEC+ pod vodstvom Saudijske Arabije da smanje proizvodnju nafte neposredno prije izbora u SAD-u. Bidenovoj administraciji uoči izbora u studenome ne treba novo poskupljenje nafte u vrijeme visoke inflacije. To je potaknulo obje zemlje na preispitivanje dosadašnjih odnosa. Politički savez lidera slobodnog svijeta i autoritarne arapske kraljevine gotovo 80 godina utjecao je na ravnotežu na Bliskom Istoku pa i globalno. Sad je Bijela kuća priopćila da Biden želi preispitati služi li dosadašnja politika prema Saudijskoj Arabiji interesima nacionalne sigurnosti SAD-a. Saudijski dužnosnici poručuju da je možda vrijeme da i oni preispitaju odnos sa SAD-om.
Pogoršani odnosi
Odnosi su pogoršani od ruske invazije na Ukrajinu, jer je odluka OPEC-a da smanji proizvodnju podigla cijenu nafte, što pomaže ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da izvozom nafte financira agresiju. Istovremeno potkopava učinkovitost američkih sankcija protiv Moskve. Svaka zemlja mora izabrati stranu, poručuju iz Washingtona, pritom držanje Saudijaca vide kao davanje podrške Moskvi. No Saudijci odgovaraju da mogu podržati Ukrajinu i istovremeno surađivati s Rusijom u OPEC+.
Princ Mohammed vidi visoke cijene nafte kao možda posljednju priliku za modernizaciju saudijskog gospodarstva i izgradnju budućnosti nakon nafte. O tome će se govoriti ovoga tjedna u Rijadu, na konferenciji na koju - znakovito - nisu pozvani američki dužnosnici.
Glavna točka razdora između Bidena i bin Salmana je ubojstvo novinara Khashoggija, kolumnista Washington Posta. Joe Biden je među prvim potezima kao predsjednik objavio izvješće američke obavještajne službe sa zaključkom da je prijestolonasljednik naredio operaciju hvatanja ili ubojstva Khashoggija, što saudijska vlast poriče. U prvim tjednima mandata, Biden je zamrznuo prodaju oružja u Saudijskoj Arabiji i poništio odluku Trumpove administracije da se jemenski pobunjenici Huti označe stranom terorističkom organizacijom. Saudijci su to doživjeli kao pljusku u lice.
Turbulentna razdoblja
Odnose sa Saudijskom Arabijom zategnula je i glavna američka inicijativa na Bliskom istoku, sporazum o nuklearnom oružju s Iranom iz Obamine ere, jer se arapska kraljevina protivi ukidanju sankcija Iranu. Saudijce je razljutilo to što je Obamina administracija pregovarala s njihovim najvećim neprijateljem bez konzultacija s njima.
U prošlosti su saudijski kraljevi i američki predsjednici uspjeli prebroditi turbulentna razdoblja zahvaljujući jakim osobnim odnosima. Samo nekoliko godina nakon što je 15 Saudijaca sudjelovalo u terorističkim napadima 11. rujna 2001., predsjednik George W. Bush 2005. ugostio je prijestolonasljednika Abdullaha na svom teksaškom ranču. Početkom 1970-ih Saudijci su djelomično nacionalizirali američke naftne kompanije u kraljevstvu i uveli naftni embargo koji je pokrenuo inflaciju. Ipak, predsjednik Richard Nixon susreo se 1974. s kraljem Fejsalom i nazdravio njegovoj mudrosti na državničkoj večeri u Džedi.
"Kad imate posla sa zemljom koju u stvari vodi petero ljudi, odnosi moraju biti osobni", ističe Steven Cook, američki stručnjak za Bliski istok.
Od 1940-ih, odnos Washingtona s kraljevinom gradio se na pretpostavkama da će SAD osigurati teritorijalni integritet Saudijske Arabije, a da će muslimansko kraljevstvo omogućiti dotok nafte u globalno gospodarstvo kojim dominira Amerika. No svijet se mijenja. Saudijci su nekoć prodavali SAD-u više od 2 milijuna barela nafte svaki dan, ali to je palo na manje od 500.000 barela dnevno. SAD je postao najveći svjetski proizvođač nafte, Kina je sad najveći kupac saudijske nafte, a slijedi je Indija.