Ejup Maqedonci ima 49 godina i u svom uredu u prištinskom ministarstvu obrane čuva tri uniforme uokvirene u zlato. Prva je ona u kojoj je kao devetnaestogodišnji emigrant iz Švicarske otišao ratovati u redovima Oslobodilačke vojske Kosova. Druga je uniforma prijelaznog humanitarnog tijela koje je nastalo nakon rata. Treća je ona ministra obrane koji danas oblikuje vojsku države čije postojanje polovica svijeta još uvijek ne priznaje.
U intervjuu za Bloomberg, Maqedonci kaže da je izgradnja kosovske vojske „veliki, veliki korak” prema snazi koja može braniti zemlju, štititi građane i surađivati s partnerima.
Vojska koja se gradi od nule
Kosovo je 2017. godine krenulo u izgradnju oružane sile, s potporom SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Rok je desetljeće, a proračun iznosi milijardu dolara. Trenutačno aktivna vojska broji nekoliko tisuća vojnika, a nabavljeno je oružje i oprema u vrijednosti od 460 milijuna eura. Prema njegovim planovima, Kosovo bi trebalo imati pet tisuća vojnika. Vojska već ima triput više pušaka nego vojnika.
Ministar ističe da neće uvoditi obvezni vojni rok, već će se oslanjati na dobrovoljce. Svi časnici prošli su obuku u SAD-u ili u sklopu NATO programa.
Kosovo je već nabavilo dronove, protutenkovske rakete i drugu opremu. U planu su sustavi protuzračne obrane, topništvo kalibra 155 mm te helikopteri Black Hawk. Maqedonci kaže da im helikopteri trebaju za prijevoz, evakuaciju, vatrogastvo i druge operacije, posebno zbog čestih šumskih požara ljeti. Također pripremaju proizvodnju NATO streljiva (5,56 i 7,62 mm) u novom industrijskom kompleksu. Kosovo trenutačno troši nešto više od dva posto BDP-a na obranu, više od svojih susjeda koji su već članovi NATO-a.
Beograd vojsku ne smatra legitimnom
Izgradnja i modernizacija vojske ni u jednoj državi nije jednostavna, no u okruženju u kojem se nalazi Kosovo gotovo je pa nezamisliva. Oko polovice zemalja svijeta priznalo je neovisnost Kosova proglašenu 2008. godine, ali Srbija to nije učinila, uz potporu Rusije i Kine te pet članica Europske unije. Beograd vojsku u Prištini ne smatra legitimnom.
- Napori za transformaciju kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku i pridruživanje vojnim savezima posebno su problematični - izjavio je srpski načelnik Glavnog stožera, general Milan Mojsilović.
- KFOR smatramo jedinom legitimnom oružanom formacijom - zaključio je.
KFOR, NATO-ova mirovna misija prisutna na Kosovu od 1999., i dalje operira, posebno na sjeveru gdje živi srpska zajednica i gdje su se povremeno događali nasilni incidenti. Od intervencije koja je 1999. istjerala srpske snage s Kosova, misija je smanjena za oko 90 posto. Prema izvorima Bloomberga upoznatima sa situacijom, moguće je daljnje smanjenje misije, no ne i potpuno ukidanje.
Analitičar International Crisis Groupa Marko Prelec upozorava da je fokus na vojnoj izgradnji pogrešan redoslijed prioriteta. Dok Kosovo i Srbija ne postignu dugoročni dogovor, u kojem bi Beograd prihvatio neovisnost Kosova, a Priština srpskoj manjini na sjeveru jamčila određenu razinu autonomije, svaka vojna ekspanzija, kaže Prelec, „stavlja kola ispred konja”.
Maqedonci želi uvjeriti saveznike da kosovska vojska više nije gerilska skupina, nego ozbiljna snaga koja doprinosi regionalnoj stabilnosti. Ipak, mnogi analitičari upozoravaju da bi jačanje vojske bez dogovora s Beogradom moglo dodatno zakomplicirati odnose na Balkanu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....