NEPOZNANICE

Koronavirus SARS-CoV-2 i covid-19 s nama su već godinu dana. Evo što još uvijek ne znamo

Ne znamo neke osnovne stvari, poput ishodišne točke virusa, a ne znamo ni odgovore na kompleksnija pitanja
Tržnica Huanan u Wuhanu snimljena 24. siječnja ove godine. Na toj je tržnici istog dana pronađen koronavirus
 Hector RETAMAL/AFP

Kada je Kina 31. prosinca 2019. godine Svjetskoj zdravstvenoj organizacija (WHO) prijavila prvi slučaj zaraze koronavirusom, on je opisan kao zaraza tajanstvenom novom varijantom upale pluća. Nije imao ni ime.

Unutar dva tjedna, kineski znanstvenici sekvencirali su genom virusa. Unutar tri tjedna, napravljeni su prvi testovi koje je WHO potom distribuirao diljem svijeta. Nešto više od 11 mjeseci nakon što je virus prijavljen WHO-u, prvi su ljudi primili vakcinu protiv koronavirusa SARS-CoV-2, piše CNN.

Riječ je o najbrže razvijenoj vakcini u povijesti.

Brzina kojom smo učili o ovom koronavirus nečuvena je, a znanstvenici kažu da o virusu znamo jako mnogo. Međutim, nakon godinu dana te više od 81 milijuna zaraženih i više od 1,7 milijuna preminulih diljem svijeta, postoji još mnogo toga što ne znamo o covidu-19.

Ne znamo neke osnovne stvari, poput ishodišne točke virusa, a ne znamo ni odgovore na kompleksnija pitanja, poput onog koje si svi postavljamo - kako će ova pandemija završiti?

"Naučili smo strašno puno, no kad se radi o razumijevanju ključnih detalja, moramo prevaliti dalek put", rekla je za CNN Maureen Ferran, profesorica biologije na Institutu za tehnologiju Rochester. "Virolozi i djelatnici u javnom zdravstvu ovim će se virusom baviti desetljećima".

Gdje se virus pojavio?

Pokušaje da se odgovori na ovo pitanje ometali su konfuzija i teorije zavjere. Ispočetka je izgledalo kao da je virus povezan s tržnicom u kineskom gradu Wuhanu na kojoj su se prodavale žive životinje, međutim studija koja je u siječnju ove godine objavljena u časopisu The Lancet otkrila je da trećina prvozaraženih nije bila direktno povezana s tom tržnicom.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump plasirao je tezu da se virus proučavao ili stvarao u laboratoriju u Wuhanu te da je pušten među ljude, no znanstvenici tvrde da postoje premoćni dokazi da se virus pojavio u divljini te da su najbliži poznati rođaci koronavirusa previše genetski različiti od covida-19 da bi teza o puštanju virusa bila uvjerljiva.

Neke su studije otkrile dokaze da je virus SAD-om i Europom kolao već u prosincu 2019. godine, odnosno više mjeseci prije nego što se mislilo. Kineski državni mediji plasirali su priču da je virus potekao izvan Kine.

Premda profesor mikrobiologije na Nacionalnom sveučilištu Australije Peter Collignon kaže da je poprilično izvjesno da je virus cirkulirao Amerikom i dijelovima Europe prije nego što su uspostavljene prve dijagnoze, nema čvrstih dokaza da je virus potekao izvan Kine. WHO planira istražiti je li moguće da je koronavirus kružio Kinom prije nego što su u prosincu prijavljeni prvi slučajevi zaraze.

Postoji, međutim, nekoliko stvari oko kojih se znanstvenici slažu.

SARS-CoV-2 je koronavirus, a koronavirusi su skupina virusa čiji su genomi sačinjeni od ribonukleinske kiseline. Takvi virusi kod čovjeka uzrokuju infekcije dišnih puteva koje mogu biti blage, ali i smrtonosne. Blaže bolesti koje uzrokuju koronavirusi uključuju prehladu. U opasnije bolesti koje uzrokuju takvi virusu pribrajaju se teški akutni respiratorni sindrom (SARS), bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) i covid-19.

SARS-CoV-2 je zoonotski virus, što znači da je potekao od životinje. Neke studije kažu da su vjerojatni nositelji bolesti bili šišmiši, životinje koje su već prokazane kao nositelji drugih vrsta koronavirusa. Većina znanstvenika još uvijek smatra da se prijenos virusa sa životinje na čovjeka dogodio u Kini jer su tamo identificirani prvi slučajevi zaraze.

Ne zna se gdje se dogodio prvi prijenos sa životinje na čovjeka te je li virus prije prijenosa na čovjeka boravio u drugoj životinji. Ferran kaže da to pitanje možda nikada ne dobije odgovor. "Niti 40 godina nakon otkrića ebole ne možemo sa sigurnošću reći s koje je životinje taj virus prešao na čovjeka", dodala je.

Zašto covid-19 neke ljude pogađa drukčije od drugih?

Kada je prvi puta identificiran, covid-19 tretiran je kao bolest respiratornog sustava. Kako su mjeseci protjecali, postalo je jasno da je bolest kompleksnija te da je prate razni simptomi.

Mnogi su ljudi izgubili osjet mirisa. Neki su povraćali i imali proljev, a neki su uočili da su im prsti na rukama i nogama promijenili boju. Neki su osjetili pad kognitivnih sposobnosti, a kod nekih je došlo do oštećenja mozga.

Znamo da oni koji prebole covid-19 mogu osjećati dugotrajne posljedice oboljenja kao što su anksioznost, kronični umor te oštećenje mozga. Studija koja je u kolovozu objavljena u časopisu British Medical Journal otkrila je da oko 10 posto osoba posljedice oboljenja od covida-19 osjećala više od 12 tjedana.

Znanstvenici ne znaju koliko će dugo oboljeli osjećati posljedice, a ne mogu objasniti zašto bolest neke osobe pogađa jače od drugih.

U pismu koje je u studenom objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine opisan je slučaj 60-godišnjih jednojajčanih blizanaca koji su potpuno drukčije reagirali na covid-19. Jedan je blizanac nakon dva tjedna u bolnici pušten kući bez ikakvih komplikacija dok se drugi liječio u jedinici intenzivne njege, a bio je prikopčan i na respirator.

Znanstvenici koji bolest promatraju mjesecima kažu da će neki ljudi zbog svoje dobi i komorbiditeta vjerojatnije oboljeti od teže varijante covida-19. "Svi imamo različite genetske profile, a neki se ljudi bolje od drugih nose s infekcijama. Zašto je tomu tako? Nije u potpunosti jasno", rekao je Collignon.

Primijećeno je da se stariji ljudi i muškarci teže nose s covidom-19 te da djeca najčešće obole od lakše varijante bolesti. Znanstvenici kažu da je tomu tako jer djeca u nosevima imaju manje ACE2 receptora, receptora preko koji koronavirus ulazi u čovjekovu krv.

Trenutno nema objašnjenja za visok mortalitet među starijim oboljelima. "Imamo podatke i znamo da je to istina, ali nemamo sve odgovore", rekao je Collignon.

Kako se širi koronavirus?

Kina je još u siječnju potvrdila da je moguć prijenos s čovjeka na čovjeka, ali rasprava o tome kako se točno odvija taj prijenos još uvijek traje.

Znanstvenici kažu da se virus primarno širi preko kapljica koje čovjek katapultira u zrak kada kihne ili kada se zakašlje. Nakon što prelete jedan do dva metra, kapljice padnu na pod. Maske nas štite od ovakvog tipa prijenosa.

Neki znanstvenici, međutim, tvrde da se virus širi i finim kapljicama, tzv. aerosolom. Te čestice u zraku mogu boraviti satima i mogu prevaliti velik put. Platnene maske ne štite od prijenosa aerosolom. "To bi bio problem", rekao je Collignon.

Premda se prijenos aerosolom može dogoditi, Collignon kaže da se većina prijenosa dogodi preko većih kapljica. Također, Collignon kaže da se veća pozornost treba obratiti na način na koji zrak cirkulira zatvorenim prostorima. Nedavno objavljena južnokorejska studija otkrila je da klima uređaj može pospješiti prijenos virusa s čovjeka na čovjeka čak i kada su osobe na većoj udaljenosti od dva metra.

CNN navodi da se sve to treba uzeti u obzir kada se odlučuje o epidemiološkim mjerama. Ako se djeca uključena u prijenos virusa, onda ima smisla zatvoriti škole. Međutim, ako ne sudjeluju, tada zatvaranje škola neće puno pomoći.

Koliko je dugo netko imun na bolest?

Znanstvenici sa Sveučilišta Hong Kong u kolovozu su konstatirali da se 33-godišnjak koji je prebolio covid-19 nakon 4,5 mjeseca ponovno zarazio koronavirusom. Ta je vijest potvrdila ono čega su se svi pribojavali - virusom se možemo zaraziti dva puta.

Collignon kaže da to jeste istina, ali da je to toliko rijetka pojava da takvi slučajevi završavaju u medicinskim časopisima. "Oko 99 posto osoba koje se zaraze virusom naočigled se virusom ne zaraze opet, barem ne unutar šest mjeseci od prvotne zaraze", dodao je.

Koliko smo onda imuni na virus? Znanstvenici na to pitanje ne mogu odgovoriti jer s virusom ne živimo dovoljno dugo. Isto vrijedi i za vakcinu. Ne zna se koliko traje imunitet koji će ona stvoriti. "Znanstvenici su pretpostavili da bi nam vakcina mogla osigurati višegodišnji imunitet, međutim još uvijek ne znamo", rekao je Collignon. U ovom se trenutku čini da će cjepivo protiv koronavirusa biti učinkovitije od onog protiv gripe, koje se daje svake godine.

Vlada optimizam oko vakcina i znanstvenici misle da dugotrajnih nuspojava neće biti. Znanstvenik s Instituta Francis Crick u Londonu Jonathan Stoye kaže ovako: "Mislim da je rizik od virusa puno veći od rizika od vakcine."

To, međutim, ne znači da nema otvorenih pitanja oko vakcine. Osim što se ne zna koliko će dugo trajati imunitet, ne zna se hoće li virus mutirati do te mjere da vakcine više neće biti učinkovite. Što nam više vremena treba da vakciniramo velike količine ljudi, to rastu šanse da će virus mutirati. Također, neka su cjepiva bazirana na tehnologiji glasničke RNK, tehnologiji koja se nije prije koristila. Pitanje je hoće li otpornost za bolest koju ona daju biti ista kao i imunost koju će dati tradicionalne vakcine.

Kad će se okončati pandemija?

Sva prethodna pitanja vode nas do onog najvećeg - kada će sve ovo završiti?

Mnogi se uzdaju u vakcine, međutim one nisu brzinsko rješenje koje se priželjkuje. Trebat će više godina da se vakcinira većina svjetske populacije, što je jedan od preduvjeta za sprečavanje širenja. No, ankete pokazuju da se neki ljudi nisu voljni vakcinirati.

"Mislim da su vakcine pravi put, međutim ljudi misle da one štite 100 posto, što nije slučaj. Nijedna vakcina ne štiti 100 posto", rekao je Collignon. Znanstvenici još uvijek ne znaju može li vakcinirana osoba prenijeti virus, čak i ako sama ne oboli od covida-19.

Čak i kada se vakcinira velik dio svjetske populacije, postoji mogućnost da ćemo morati živjeti s virusom.

Virus variola (boginje) jedini je virus u povijesti čovječanstva koji je ubijen vakcinom.

Duljina trajanja vremena koje ćemo provoditi s virusom ovisi i o tome hoće li postojeće varijante mutirati te hoće li se stvoriti nova varijanta. Moguće je da će virus oslabjeti, ali je jednako tako moguće da će postati zarazniji. O toj mogućnost svjedoči širenje nove varijante virusa u Engleskoj.

Stoye kaže da ćemo se od virusa štititi pomoću raznih mjera. "Ne može se reći da će to biti jedna ili druga stvar. Ne možemo reći da ćemo napraviti ovo te da će virus nakon toga prestati cirkulirati svijetom", dodao je.

A nakon ovih pitanja o pandemiji dolaze sva ostala. Na njih je važno dati odgovor kako bismo bili spremni za buduće pandemije.

Collignon kaže da se ne troši dovoljno novca na odgovaranje na najosnovnija pitanja. "Milijarde smo potrošili na vakcine, ali ne možete dobiti novac kako biste istražili razlike u učinkovitosti različitih vrsta maski", rekao je te dodao da je tomu tako jer su odgovori na takva pitanja smanjila rizik od širenja pandemije. "Nažalost, nisu ga eliminirali", zaključuje Collignon.

Stoye kaže da se brine da čovječanstvo nije pronašlo pravi način za borbu protiv pandemije. "Kada pričamo o hipotetskim budućim pandemija, upravo me to brine. Jesmo li ovaj puta naučili dovoljno da preveniramo još jednu?" (Priredio Damjan Raknić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:17