To je doista bizarna slika: ondje stoje njemački savezni kancelar i ukrajinski predsjednik na Njemačko-ukrajinskom gospodarskom forumu – na rubu suza je Friedrich Merz, kancelar još uvijek bogate zemlje u miru – a ne Volodimir Zelenski, čija se zemlja od veljače 2022. brani od invazije ruskog susjeda, objavio je Deutsche Welle.
Državnici u zamijenjenim ulogama
Njih dvojica upravo su došli s razgovora s američkim izaslanstvom o mogućem prekidu vatre u Ukrajini i na forumu – koji se samo slučajno održava istoga dana kao i pregovori – drže dva govora koja u nekim dijelovima zvuče kao da su im zamijenjeni rukopisi.
„Ponekad se ujutro probudim i na kratko pomislim: je li sve ovo samo ružan san? I već u istoj minuti postaje mi jasno: ne, to nije ružan san. To je već gotovo četiri godine svakodnevna noćna mora.“ To, valja napomenuti, govori Friedrich Merz; na njemu se vidi iscrpljenost i činjenica da to doživljava upravo tako: rat Rusije protiv Ukrajine kao noćnu moru, njemačku ili europsku.
A Zelenski izgovara rečenice koje bi se zapravo očekivale od njegova sugovornika: „Berlin je u središtu važnih diplomatskih odluka, to je mjesto gdje se vodi borba za pravedan mir.“ Jer to je bila jedna od ključnih točaka do koje je njemačkoj vladi osobito stalo: ponovno učiniti njemačku prijestolnicu diplomatskim središtem kada se pregovara o budućnosti Europe. Prečesto su se – barem po berlinskom ukusu – takvi razgovori u prošlosti odvijali u Parizu ili Londonu.
Veliki protokol u prijestolnici
Svaka limuzina koja je ovoga ponedjeljka (15.12.) pred Uredom saveznog kancelara iskrcavala šefove država i vlada ondje se doživljavala kao znak da Njemačka pod Friedrichom Merzom ne samo da ponovo polaže pravo na vodeću ulogu u Europi, nego ju i ispunjava, objavio je Deutsche Welle.
A službenih automobila je bilo u izobilju: nakon 18.30 sati jedan za drugim stizali su američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner, danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, finski predsjednik Alexander Stubb, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, norveški premijer Jonas Gahr Støre, poljski premijer Donald Tusk, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, nizozemski premijer Dick Schoof, švedski premijer Ulf Kristersson i britanski premijer Keir Starmer.
To je veliki protokol kakav glavni grad Njemačke već dugo nije doživio.
Između svih stolica
Može se skoro doslovno promatrati kako Friedrich Merz postupno shvaća golemu odgovornost koju je preuzeo svojom novom ulogom: domaćina pregovora o prekidu vatre za Ukrajinu.
To znači: s jedne strane uvjeriti Europljane u zajednički stav koji, kako je poznato, ne dijele svi, a s druge strane držati Amerikance pod kontrolom i u dobrom raspoloženju – Amerikance koji su ovamo došli s vrlo proruskim prijedlogom i u pregovorima snažno pritišću tempo. Nije čudno da Merz već nakon trostranih razgovora Njemačka–Ukrajina–SAD u poslijepodnevnim satima djeluje iscrpljeno i preosjetljivo.
‘Era Pax Americane je završena!‘
Hoće li Merz zakazati na vlastitim ambicijama?
To je povezano i s njegovim vlastitim ambicijama. Na tiskovnoj konferenciji uoči pregovora velikog formata njemački kancelar ljestvicu postavlja visoko: s jedne strane, kaže, dostatna sigurnosna jamstva za Ukrajinu u interesu su europskog kontinenta – svjestan da su na pitanju što se Ukrajini može i mora ponuditi već propale brojne konferencije šefova država i vlada.
Velika pitanja su: treba li američko-europska postrojba koja bi osiguravala mir? Kako postići jamstvo kakvo Ukrajina želi, „analogno članku 5.“, NATO-ovoj klauzuli o uzajamnoj pomoći?
Nadalje: ako bi došlo do sporazuma o prekidu vatre, ne smiju se ponoviti pogreške sporazuma iz Minska, kaže Merz – također svjestan toga da su ti ugovori nakon prve ruske invazije poslije 2014. bili maksimum koji se tada mogao iznuditi od Moskve. Čovjek bi ga poželio upitati vjeruje li on doista da je danas u boljoj pregovaračkoj poziciji, ali on je već na svojoj omiljenoj temi.
Merz ruska sredstva čini sudbinskim pitanjem
On govori o problemu tzv. zamrznute imovine. Riječ je o ruskim milijardama koje je Europska unija blokirala i koje sada želi koristiti za potporu Ukrajini u sljedećim godinama, ako Europsko vijeće o tome odluči u idućim danima.
Merz to više puta naziva „prijedlogom koji sam ja iznio“ i čak poseže za povijesnim tonom: „Smatram da je to gotovo ključno pitanje naše sposobnosti djelovanja u Europskoj uniji.“ I nastavlja: „Ako nam to ne uspije, sposobnost djelovanja ove Europske unije bit će godinama ozbiljno narušena."
Time bi se svijetu pokazalo „da u ovako odlučujućem trenutku naše povijesti nismo u stanju stajati zajedno i djelovati“, upozorava kancelar. Rijetko se u novije vrijeme moglo čuti saveznog kancelara da s toliko patosa govori o jednoj odluci EU-a.
Kvaka u cijeloj priči: ako je ideja o postupanju sa „zamrznutom imovinom“ bila Merzova, tada će se i eventualni neuspjeh te ideje vezati uz njega. Ako savezni kancelar ne želi sporazum „Minsk-3", tada će se te ambicije mjeriti prema rezultatu jednako kao i njegova izjava da sigurnosna jamstva za Ukrajinu moraju biti dostatna. To je odgovornost koju si je natovario Friedrich Merz.
Reakcija Rusije je neizvjesna
I još nešto: čak i ako uspije uskladiti stavove SAD-a, Ukrajine i Europljana, nitko ne zna kako će Moskva reagirati. Brojni šefovi država i vlada na kraju razgovora u Berlinu u zajedničkoj izjavi predlažu da bi Europljani nakon prekida vatre mogli predvoditi multinacionalnu postrojbu u Ukrajini.
To zvuči kao „boots on the ground“, kako se to u vojnom žargonu kaže – dakle s vojnicima na ukrajinskom tlu. U usporedbi sa stavovima mnogih europskih država još prije nekoliko mjeseci, to je zapanjujuća rečenica. No hoće li Rusija pristati na tu točku jednako je neizvjesno kao i pristanak Kremlja na europsku predodžbu da bi ukrajinske oružane snage „radi odvraćanja sukoba“ trebale brojiti 800.000 vojnika.
Moglo bi se barem tijekom božićnih dana poštedjeti civilno stanovništvo u Ukrajini, kaže Merz u svojoj novoj emocionalnosti na kraju tiskovne konferencije sa Zelenskim. I izražava nadu da ondje još ima nešto pristojnosti. Zelenski, koji je zapravo već bio na izlazu, još se jednom okreće prema mikrofonima i kaže: „Takvih ostataka pristojnosti ondje nema.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....