Srbija je dobila rok: do utorka, 9. travnja, mora se izjasniti hoće li prihvatiti prijedlog Bruxellesa o nekoj vrsti Erdutskog sporazuma za sjever Kosova.
To bi najvjerojatnije značilo da bi zajednica srpskih općina na sjeveru Kosova nekoliko godina pod upravom Europske Unije uživala dio zakonodavnih i izvršnih ovlasti prije nego što bi bila potpuno integrirana u sustav države Kosovo. Srbija to može i odbiti, no tada će ostati bez datuma za pregovore s EU, a to bi za zemlju u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji bilo ravno katastrofi, što priznaju i srpski čelnici.
Pregovarački stol
Nakon što je u noći s utorka na srijedu nakon 14 sati bez rezultata završena osma runda pregovora premijera Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom EU, Ivica Dačić i Hashim Thaci vratili su se u Beograd i Prištinu. Visoka predstavnica EU Catherine Ashton poručila je da su prijedlozi i dalje na pregovaračkom stolu i da obje strane, nakon što doma obave konzultacije, trebaju obavijestiti Bruxelles o tome što su odlučile. Dačić je jučer potvrdio da su dobili rok do 9. travnja.
Ako sada odbije dogovor s Kosovom , Srbija se za duže vrijeme mora pomiriti sa zastojem u približavanju EU. Ashton je jasno poručila da je osma runda pregovora bila posljednja prilika da se dvije strane dogovore pod pokroviteljstvom EU. Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da u iduća tri ili četiri dana moraju odlučiti između dva katastrofalna rješenja.
“Srbija se nalazi u dramatično teškoj situaciji. Moramo birati između dvije užasno teške stvari: prihvatiti vrlo loš plan za srpski narod na Kosovu ili odbiti potpisati dogovor, što bi bila vrlo teška i loša vijest za Srbiju”, rekao je Vučić u Dnevniku RTS-a nakon povratka iz Bruxellesa. Vučić je kao prvi potpredsjednik Vlade sudjelovao u posljednjoj rundi pregovora na zahtjev američkih i europskih diplomata, jer kao šef najjače Srpske napredne stranke ima veću političku težinu od premijera Ivice Dačića, koji je šef manjinskih socijalista.
Puklo na ovlastima
Srpski državni vrh nema puno vremena: Europska komisija će 16. travnja objaviti izvještaj o napretku Srbije, a za to je ključna ocjena o stupnju normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Na osnovi izvješća Komisije i mišljenja Ministarskog vijeća EU koje se sastaje 22. travnja, lideri EU polovicom lipnja donijet će odluku hoće li Srbiji konačno odrediti datum početka pregovora.
- Morat ćemo postići dogovor. U idućih par dana moramo donijeti jako teške odluke koje se tiču naših građana - poručio je Aleksandar Vučić, koji uživa veliku popularnost u Srbiji, među ostalim i zbog borbe protiv korupcije i uhićenja Miroslava Miškovića. Vučić je istaknuo da građani moraju znati da će, ako odbiju plan, to značiti zatvaranje vrata Srbiji u svijetu, manje novca za budžet i ekonomiju. - A s druge strane, ako prihvatimo loša rješenja, pitanje je kako će naš narod na Kosovu to prihvatiti - rekao je.
- Kakva god bila, odluka će biti jako loša. Zato smo se vratili u Beograd da ustanovimo jedinstvo i kažemo narodu što se događa. Srbija mora pokušati dobiti i datum i sporazum, ali ne može dopustiti vlastito ukidanje - poručio je Vučić. - Nalazimo se između čekića i nakovnja - slikovito je opisao. Rekao je da ne vidi ništa dobro u ponuđenom planu, ali strahuje da bi odbijanje dovelo do propasti Srbije.
Na prethodnim pregovorima koji se od listopada vode u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EU i Catherine Ashton dogovoreno je postojanje zajednice općina na sjeveru Kosova, gdje sada živi oko 40.000 Srba, većinom u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice. Dogovor je pukao na ovlastima: Srbi inzistiraju da zajednica srpskih općina ima svoju policiju i pravosuđe i da na to područje ne dolazi kosovska vojska.
No, vlasti Kosova inzistiraju da se i na sjeveru poštuju ustav i zakoni Kosova. Tako bi, kad bi Srbi inzistirali na regionalnoj policiji na sjeveru Kosova, oni rekli OK, ali da po njihovim zakonima tu postoji sedam općina, pa moraju dodati još tri, uključujući jug Kosovske Mitrovice - pa su Albanci većina!
Odbijanje plana
Kosovski premijer Thaci u utorak je usred pregovora izjavio da zajednica srpskih općina na Kosovu neće nikada imati izvršne i zakonodavne ovlasti jer to nije u skladu s ustavom Kosova.
Srpski državni vrh već danima zasjeda, a beogradski mediji stav Bruxellesa i Catherine Ashton nazivaju ultimatumom, izjednačavajući ga s “ultimatumom iz Rambouilleta”, kad je Slobodan Milošević odbio prihvatiti mirovni plan za Kosovo pa je izložio Srbiju teškom bombardiranju NATO-a. “Srbija se nalazi u dramatično teškoj poziciji, teškoj kao u Daytonu i Rambouilletu”, ocijenio je još uoči zadnje runde pregovora Marko Đurić, savjetnik predsjednika Tomislava Nikolića, inače i sam sudionik pregovora.
Srbija je sada pred konačnom odlukom: Kosovo ili EU. “I jedno i drugo ne mogu imati. Beograd će se morati odlučiti”, objavio je njemački Tageszeitung u tekstu “Srbi pred teškom odlukom”.
Srbi s Kosova su, naravno, protiv dogovora, kao što su Srbi iz BiH bili protiv Daytonskog sporazuma, sve dok par godina poslije nisu shvatili da im je on omogućio paradržavu.
Četri ključna plana koja će Srbi pamtiti
Mirovni plan Z-4:
Krajem siječnja 1995. američki i ruski veleposlanik te posebni izaslanik UN-a pobunjenim su Srbima u Hrvatskoj na područjima na kojima su 1991. bili u većini ponudili plan široke autonomije, s parlamentom, vladom i predsjednikom, te vlastitim novcem. Zapadna Slavonija, gdje Srbi nisu bili u većini, reintegrirala bi se odmah, a istočna Slavonija u roku od pet godina. Milan Martić je plan odbio, a poslije je tvrdio da mu je Milošević tako naredio.
Pregovori u Daytonu, SAD:
Na pregovorima od 1. do 21. studenoga 1995. predsjednici Tuđman, Milošević i Izetbegović dogovorili su kraj rata. Milošević je pristao na pregovore jer je srpska strana nakon Oluje i u BiH gubila puno teritorija, a Srbija je bila na koljenima zbog međunarodnih sankcija i izolacije. Dobio je 49 posto teritorija BiH za Republiku Srpsku, s vrlo velikim ovlastima.
Erdutski sporazum:
Sporazum o mirnoj integraciji istočne Slavonije u sastav Hrvatske dogovorili su Milošević i Tuđman u Daytonu, a potpisan je u Erdutu 12. studenoga 1995. Dogovoreno je prijelazno razdoblje od dvije godine pod upravom UN-a koji je trebao demilitarizirati to područje i osigurati miran prijelaz vlasti uz pomoć mješovitih policijskih snaga. Na to područje postupno se uvodila kuna i hrvatske institucije, a u siječnju 1998. objavljen je završetak reintegracije.
Pregovori u Ramboiulletu, Francuska:
Pregovori o mirovnom rješenju za Kosovo održavali su se od 6. veljače do 18. ožujka 1999., no Milošević je odbijao sve ponude. U posljednjem prijedlogu bila mu je neprihvatljiva odredba o dolasku NATO-a na Kosovo i raspisivanju referenduma na Kosovu za tri godine. Kad je Milošević odbio potpisati sporazum, NATO je bombardirao Srbiju i Kosovo od 24. ožujka do 11. lipnja kako bi ga natjerao da se povuče s Kosova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....