Komšić: ‘Iako je taj put spor i trnovit, odlučno će se boriti za BiH kao građansku državu‘

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić najavio je u subotu kako će se nastaviti odlučno boriti za uspostavu građanske države pri čemu je ustvrdio kako je to bit svih presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu.

Komšić je u Sarajevu na kongresu Demokratske fronte (DF), stranke koju je osnovao i vodi je otkako je napustio SDP BiH, rekao kako oni koji zagovaraju drugačije koncepte zapravo pokušavaju ishoditi potpunu etničku podjelu zemlje što se ne smije dopustiti.

"Nikad nećemo odustati u inzistiranju na provedbi presuda (Europskog suda za ljudska prava) jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države. Uopće nas ne zanima sviđa li se to nekome ili ne. Nismo mi izmislili to da treba odbaciti konstitutivnost (naroda) i upostaviti jednakopravnost svih građana, nego je to naložio Europski sud za ljudska prava. Oni kojima se to ne sviđa mogu se žaliti tom sudu, a ne nama koji smo dosljedni u poštivanju tih standarda na kojima se temelji svako demokratsko i civilizirano društvo i država”, istaknuo je Komšić u govoru sudionicima kongresa.

Izrazio je nadu kako će se oko te ideje okupiti kritična masa koja će se u konačnici izboriti za taj cilj i tako spriječiti planove zagovornika daljnjih podjela.

"Drugog puta do građanske države nema. Taj put je spor i trnovit, ali ja vjerujem da ćemo uspjeti", rekao je Komšić kojega vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) tretira kao ključnog saveznika u vlasti.

Predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću Komšićevo protivljenje jedan je od najvažnijih agrumenata kojima se dosad odupirao prijedlozima HDZ BiH za preinake izbornog sustava kroz uspostavu dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH.

U HDZ-u tvrde kako je to jedini način da se osigura pravo Hrvatima da sami izaberu svog člana Predsjedništva BiH.

U vladajućoj hrvatskoj stranci inzistiraju prije svega na provedbi presude Ustavnog suda BiH u "slučaju Ljubić" te traže da se konstitutivnost naroda tretira kao "natrkovljujuće načelo" za sve očekivane promjene u ustavu i izbornom zakonu.