Nije uvijek dobro kad se sreću čelnici globalnih sila. U Beču su se u lipnju 1961. godine susreli John F. Kennedy, demokratski predsjednik koji je tek ušao u Bijelu kuću, i sovjetski lider Nikita Hruščov. Godinu dana poslije izbila je kubanska raketna kriza. U Ženevi su se u lipnju 2021. godine susreli Joe Biden, demokratski predsjednik koji je tek ušao u Bijelu kuću, i ruski lider Vladimir Putin. Osam mjeseci poslije Rusija je napala Ukrajinu.
U srijedu se sastaju lideri dviju najvećih globalnih ekonomskih i vojnih sila, predsjednici SAD-a i Kine Joe Biden i Xi Jinping. Rusija ima veći arsenal nuklearnog oružja, ali Narodna Republika Kina, prema obavještajnim izvorima, ubrzano radi na povećanju. Prvi su se put kao predsjednici susreli licem u lice u studenome prošle godine na summitu G20 u Indoneziji i nakon toga je nastupilo pogoršanje odnosa. Zato je prije ovog sastanka potrebna doza opreza.
Propao put Blinkena
Sastanka do kojeg nije došlo lako. Na Baliju su se dva šefa dogovorili da se komunikacija dinamizira, ali kad je početkom godine američki državni tajnik Antony Blinken trebao otići u Beijing/Peking, u javnost se probila (?) vijest o kineskim špijunskim balonima nad SAD-om. Blinken je ostao kod kuće, a odnosi su se dodatno pogoršali. Lik novog kineskog ministra obrane postaje nova prepreka. Li Shangfu je pod američkim sankcijama jer je prodavao Rusiji oružje i ne želi razgovarati s američkim kolegom Lloydom Austinom, a još se nisu stišale ni ljutnje Beijinga/Pekinga zbog posjeta Republici Kini na Tajvanu bivše predsjednice američkog Kongresa Nancy Pelosi (one s kojom hrvatski predsjednik Zoran Milanović nije htio razgovarati). SAD još k tome uvodi restrikcije na izvoz osjetljive tehnologije poluvodiča u NR Kinu i dobiva na svoju stranu Nizozemsku koja proizvodi strojeve za izradu poluvodiča. Stalno mjesto američkog izričaja kad je riječ o NR Kini je "decoupling", odvajanje, koje zatim Washington pod utjecajem EU ublažava u "derisking", smanjenje rizika.
Kriza, klimaks...
Kriza kulminira, ide klimaksu, podsjeća na grčku tragediju.
Na scenu tada stupa "deus ex machina", William Burns, direktor CIA-e, koji u svibnju odlazi u Beijing na razgovore. Nepovezano s njegovim posjetom, iz javnosti u lipnju nestaje novi kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang, bivši ambasador u SAD-u. Iako razlozi njegova uklanjanja nisu do kraja razjašnjeni, veliku je ulogu odigrala njegova veza u SAD-u koja je rezultirala rođenjem djeteta koje ima - horribile dictu u Partiji - američko državljanstvo.
Kina se suočava s ekonomskim teškoćama i silno bi htjela da dođe do sastanka, ali ne smije pokazati koliko ga želi. Blinken u lipnju dolazi u Beijing, prima ga Xi, ali suzdržano, kako pokazuju slike i poruke kineskih medija. Topliji doček priprema kineski šef svega bivšem američkom državnom tajniku u srpnju. Protokol je moćan diplomatski komunikacijski mehanizam.
Kako se približavala jesen, postajalo je sve jasnije da Xi želi sastanak. Nevolja je što je u međuvremenu nestao i ministar obrane Li, kineska Skupština potvrdila je smjene i zbog svega toga, plus ekonomija (kineski statističari prestaju objavljivati informacije o nezaposlenosti mladih od 16 do 24 godine nakon što je preskočila 21 posto), dužnosnici u Beijingu moraju osigurati da slika sastanka s Bidenom u javnosti potvrdi Xijevu važnost, da se vidi kako je on u središtu pozornosti tijekom boravka u San Franciscu gdje će se sastanak održati na margini summita APEC-a (Azijsko-pacifička ekonomska suradnja). The Wall Street Journal piše da kineski dužnosnici preko Myrona Brillianta, poslovnog konzultanta s dugogodišnjiim iskustvom rada u NR Kini, poručuju da Biden nikako ne smije "posramiti Xija". Detalji sastanka su konačno utvrđeni tijekom boravka kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija krajem listopada u Washingtonu, što je vidljivo iz američkih priopćenja koja su bila lišena sadržaja. Bonnie Glaser, koja je među najboljim sinolozima, s iskustvom rada u administraciji i za administraciju, izjavila je za WSJ: "Kad god imamo summit s Kinom, riječ je o nadmetanju tko je u jačoj poziciji. To vrijedi za obje strane".
Prvo Biden, poslije biznismeni
WSJ je doznao da se vodila ozbiljna rasprava o večeri kao uvjetu susreta. Kineska je strana tražila da Xi bude počasni gost na banketu američkih poslovnih lidera prije susreta s Bidenom. Bijela je kuća, očekivano, rekla - NE. Xi mora prvo razgovarati s Bidenom, a onda s moćnim šefovima kompanija. Ako bi prvo bio s biznismenima, mogao bi s njima napraviti neki dogovor koji ne ide u prilog planu razgovora Bijele kuće koja ne želi sukob s poslovnom zajednicom. Jači je bio SAD, Xi će prvo Bidenu, a onda na banket. Beijing, realno, nije imao izbora jer mu je važan susret s američkim poslovnjacima budući da strane tvrtke u NR Kini izvlače sve više profita, a ne reinvestiraju ga u zemlji. Da je inzistirao da prvo bude na banketu, Biden je mogao odgoditi sastanak, a to bi bilo pogubno u javnoj percepciji nakon što ga je Beijing oglasio. Poslovnjaci bi tada bili suzdržaniji.
Najavljujući susret, kineski Global Times citira kineske i američke stručnjake koji su "oprezno optimistični" kad je riječ o očekivanim rezultatima sastanka. Vjeruju kako će summit "pomoći objema stranama da steknu realističnije razumijevanje međusobnih strateških namjera i spriječiti da se razilaženja pretvore u sukobe izvan kontrole. S druge strane, sastanak bi mogao poslužiti stabilizaciji bilateralnih odnosa u kratkom roku jer će neizvjesnost rasti kad SAD uđe u izborni ciklus sljedeće godine". Karine Jean-Pierre, glasnogovornica Bijele kuće, najavila je da je cilj "održati otvorene komunikacijske kanale" te raspraviti "brojne regionalne i globalne teme".
Ruska agresija na Ukrajinu bit će na dnevnom redu, a iščekuje se mogu li dvojica predsjednika pokrenuti mirovnu inicijativu na Bliskom istoku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....