Gospodin Emmanuel Macron je došao u Berlin u državni posjet, konačno, prošle ga je godine odgodio zbog prosvjeda koji su blokirali brojne francuske gradove, a malo je nedostajalo da ga opet odgodi. U Njemačku je došao s Nove Kaledonije gdje je (zasad) ugasio požar prosvjeda, jednostavno, odgodio je primjenu zakona protiv kojeg su se bunili lokalni Kanaki. Prvi je to državni posjet francuskog predsjednika Njemačkoj nakon 24 godine što je samo po sebi određena poruka. Zato je tijekom svečane večere s domaćinom, njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, rekao da dvije države imaju odnos poput "živahnog, zahtjevnog i ambicioznog para" odbacujući postojanje trenja u odnosima. Domaćin je nastavio u tom tonu tvrdnjom da je Macronov posjet "dokaz dubine francusko-njemačkog prijateljstva". Bio je ipak kritičniji upozoravajući da ponekad iskrsnu razlike, ali se na kraju dvije strane ipak dogovore. Što i nije potpuno točno kad se sjetimo primjerice koliko se Pariz protivio kupnji oružja na neeuropskim tržištima što je Berlin tražio da bi konačno Češka presjekla i pokrenula nabavku koja je bila od presudne pomoći Ukrajini.
Državni posjet uvijek pokazuje dobre strane
Ipak, državni posjet je zamišljen da se pokažu dobri, cvatući, progresivni odnosi s prosperitetnom budućnosti. Glavna su područja razgovora Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, ključnog sugovornika, bile konkurentnost, sigurnost, obrana i demokracija. "Jačanje naše globalne konkurentnosti i povećanje otpornosti uz postizanje uspjeha Zelenog plana i digitalne tranzicije u središtu je odgovora na te izazove. U tu svrhu Francuska i Njemačka danas predlažu novi poticaj konkurentnosti za sljedeći mandat EU", poručili su u tekstu koji su objavili u The Financial Timesu.
Plan su pripremili ministar financija Bruno Le Maire i ekonomije Robert Habeck koji su prošli četvrtak objavili "Zajedničku inicijativu za veći rast u Europi" koja traži da EU "ambiciozno eliminira nepotrebna administrativna opterećenja" i "snažno reformira, pojednostavni i ubrza administrativne postupke" osobito kad je riječ o EU fondovima. Macron i Scholz pišu da će podržati "ambicioznu, snažnu, otvorenu i održivu europsku trgovinsku politiku koja dopušta pravedne trgovinske sporazume i promiče interese EU-a, stvara uzajamne prilike pristupa tržištu i jasne jednake uvjete svima kad je riječ o našim trgovinskim partnerima". To bi trebalo pokazati da smanjuju razlike kad je riječ o politici prema Kini te da se pripremaju za SAD ako na vlast dođe Donald Trump.
"Kako bismo mobilizirali potrebna ulaganja, moramo ozbiljno pristupiti istinski integriranom europskom financijskom tržištu s bankovnom i unijom tržišta kapitala u središtu, rješavanju problema fragmentacije i osiguravanju globalne konkurentnosti europskog financijskog sektora", navode. Važna je to točka jer je pitanje unije tržišta kapitala (CMU) i dalje otvoreno budući da se brojne manje članice boje da bi im takav sustav donio velike štete. Ministar Le Maire je, nakon jednog u nizu propalih dogovora o toj temi, najavio da će predložiti da dio zemalja, među kojima je i Njemačka, koje žele pokrenuti uniju tržišta kapitala kako europske tvrtke ne bi po financiranje išle u SAD, što prije krene u formiranje, a ostale neka se pridruže kad vide da su na gubitku. Tako je, konačno, počela i Europska monetarna unija čije članice i dalje nisu, primjerice, Poljska, Češka, Mađarska.
Zajednička europska protuzračna obrana, područje na kojem su Francuska i Njemačka gradile odvojene sustave pri čemu se prva bazirala na vlastitoj industriji, a druga koristila i neeuropske, trebala je biti dogovorena što bi pokazalo jedinstvo EU u trenutku ruske prijetnje. Članice EU su se, naime, priklanjale jednoj ili drugoj opciji što je prijetilo funkcionalnosti obrane.
Treba prevladati personalizaciju odnosa
Stiftung Wissenschaft und Politik, promišljalište njemačke vlade, u analizi odnosa upozorava da je potrebno "prevladati sadašnju - i potencijalnu buduću - personalizaciju odnosa." Poruka je to prije svega Macronu koji je francusku politiku stavio pod snažniju kontrolu nego što to predviđa polupredsjednički sustav dok je njemački sustav i dalje okrenut većoj samostalnosti ministara što otežava razgovore na nižim razinama. Podsjećanje je to i na doba dok je kancelarkom bila Angela Merkel. Neupitno je da se Scholzu ne može prigovoriti personalizacija odnosa, ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock (stranka Zeleni) već i da.
Summit dvije najjače europske države, ekonomski i politički, važan je za EU, ali i za Hrvatsku. Jedna od njih, Njemačka, vodeći nam je trgovinski partner, s drugom, Francuskom, sklopili smo strateško partnerstvo i kupili od nje borbene zrakoplove. Njihovi dobri odnosi kao zamašnjak ekonomije EU, te moguće konačno suglasje o sigurnosnim pitanjima, jačaju hrvatsku ekonomiju i sigurnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....