KLASIČNA NJEMAČKA POLITIČKA SCENA PRED SLOMOM Kako je u dvije godine pokret za vraćanjemarke mutirao u opasnustranku za koju glasaju i neonacisti

Ako se na izborima u tri njemačke savezne države u nedjelju ponovi scenarij s prošlonedjeljnih izbora u Hessenu, antieuropska i antiimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD) definitivno će se potvrditi kao treća politička snaga u Njemačkoj, s ambicijom da na idućim parlamentarnim izborima 2017. otme još veći dio konzervativnog biračkog tijela koalicije koju vodi Angela Merkel.

Posljednje ankete AfD-u na saveznoj razini daju deset posto glasova, koliko osvajaju posljednjih nekoliko mjeseci otkad je krajem prošle godine objavljeno da je Njemačka primila milijuntog izbjeglicu.

Uspjeh u nedjelju

No, u nedjelju na izborima u Hessenu u zapadnom dijelu Njemačke osvojili su 13,2 posto, a u nedjelju 13. ožujka na izborima u Baden-Württembergu, Rheinland-Pfalzu i Saska-Anhaltu mogli bi osvojiti i više.

Prema anketi javne RTV kuće ARD, AfD bi u Saskoj, u istočnoj Njemačkoj koja obično daje više glasova desnici, mogao osvojiti čak 19 posto glasova. To je još uvijek daleko od toga da bi uzdrmalo prevlast koalicije CDU-CSU koja se čvrsto drži na 35 posto glasova, no svaka naznaka promjene trenda i rasta ekstremnih desničara u Njemačkoj zvoni na uzbunu.

Grčka kriza

AfD (Alternative für Deutschland) je osnovan 2013. u jeku krize u EU dok su se lideri eurozone dogovarali o milijardama eura pomoći Grčkoj kako bi prezadužena članica eurozone izbjegla bankrot. AfD je tada zagovarao izlazak Njemačke iz eura.

U to je vrijeme AfD bio ideološki heterogen, više pokret nego stranka, ujedinjen oko zahtjeva za povratak njemačke marke, monetarnu suverenost i povratak dijela ovlasti prebačenih na institucije Europske unije. No, u međuvremenu, posebno od ljeta prošle godine kad je na čelo stranke došla 40-godišnja Frauke Petry smijenivši 53-godišnjeg Bernda Luckea, AfD dodatno skreće udesno i lovi glasove na rastućem protivljenju Nijemaca imigrantskoj politici Angele Merkel.

Stranka se rascijepila, ali istodobno privukla brojne nove članove, od kojih su mnogi simpatizeri antiislamizacijskog pokreta Pegida, piše Deutsche Welle. Od pristojne antieuro stranke došli su do toga da ovih dana ekstremni pronacistički NPD poziva svoje birače da glasaju za AfD.

Skretanje udesno

Njemačka se boji skretanja udesno one fine, konzervativne kršćanske desnice. Iako i najnovije ankete pokazuju da je Angela Merkel s 50 posto potencijalnih birača nesumnjivo najpopularniji političar u Njemačkoj, a njezina stranka, odnosno koalicija CDU-CSU najjača politička snaga u zemlji, puno je birača CDU za koje je Merkel postala previše liberalna i multikulturalna, a premalo katolička, piše Spiegel.de. Nije više riječ samo o osiromašenoj nižoj klasi koja se osjeća ugroženom od imigranata.

To su većinom stariji, dobrostojeći muškarci koji u AfD-u vide svoju novu političku bazu koja će ih podsjetiti na sjajno doba CDU pod bivšim dugogodišnjim kancelarom Helmutom Kohlom. Ali AfD je više od toga, to je opasna stranka, piše Spiegel u opsežnoj analizi. Stranka opasnih namjera, reklo bi se kod nas.

Neka vojska puca

Frauke Petry već zvecka oružjem: Njemačka svoje granice treba štititi vojskom koja će, ako bude potrebno, pucati na imigrante, poručila je početkom veljače.

Takve su izjave donijele AfD-u 13,2 posto u Hessenu i više od deset posto u Frankfurtu, najvećem gradu te njemačke savezne države. ARD-ova anketa daje AfD-u 19 posto u Saska-Anhaltu, 13 posto u Baden-Württembergu, a devet posto u Rheinland-Pfalzu, s tim da u ovom slučaju ankete nisu pouzdane kao inače jer se taj dio biračkog tijela teže izjašnjava u anketama.