Henry Kissinger nesumnjivo je jedan od najvažnijih, ali i najkontroverznijih diplomata 20. stoljeća. Poznat kao pristalica realpolitike u međunarodnim odnosima, između 1969. i 1977. godine bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost tadašnjih predsjednika SAD-a, a zatim i državni tajnik u State Departmentu za vrijeme mandata Richarda Nixona i Geralda Forda.
Nijedan vanjskopolitički potez predsjednika Nixona i Forda nije donesen bez njegova savjeta, a Kissinger je igrao veliku ulogu u popuštanju odnosa sa SSSR-om, otvaranju odnosa s Kinom, završetku rata u Vijetnamu (za što je dobio i Nobelovu nagradu, iako mnogi kritičari ističu njegovu nimalo čistu ulogu u tom sukobu), ali i državnom udaru protiv izabranog čelnika Čilea Salvadora Allendea. I to su samo neke od uloga čovjeka kojeg neki smatraju najvećim diplomatom 20. stoljeća, a neki zločincem koji je trebao završiti u zatvoru.
Iako je formalno u mirovini, Kissinger je i dalje voljan komentirati i objašnjavati svjetsku i američku politiku, a njegov je savjet tražio gotovo svaki predsjednik SAD-a od Nixona nadalje. Tijekom zadnjih mjeseci Kissinger je u nekoliko navrata razgovarao s novinarom Jeffreyjem Goldbergom koji je na temelju tih razgovora napravio veliki intervju za ugledni The Atlantic. Kako su razgovori vođeni prije američkih izbora, Goldberg je dan nakon izbora zamolio Kissingera da kratko prokomentira pobjedu Donalda Trumpa i njezin značaj za SAD i ostatak svijeta, što je on rado učinio. Taj kratki razgovor, kao i cijeli intervju za The Atlantic magazine možete pročitati na ovom linku.
Jeffrey Goldberg intervju je otvorio jednostavnim pitanjem za Kissingera o upravo održanim predsjedničkim izborima: Jeste li iznenađeni?
- Mislio sam da će Hillary pobijediti - rekao je Kissinger.
Što to [pobjeda Donalda Trumpa] znači za ulogu SAD-a u svijetu?
- Pa, moglo bi nam omogućiti da postignemo koherenciju između naše vanjske politike i situacije u zemlji. Očito postoje razlike između percepcije javnosti o vanjskopolitičkoj ulozi SAD-a i percepcije koju o tome imaju elite. Mislim da novi predsjednik ima priliku pomiriti te stavove. No, na njemu je da tu priliku zgrabi.
Što mislite o Trumpovoj kompetenciji i ozbiljnosti?
- Trebali bismo prestati s debatom o tom pitanju. On je izabrani predsjednik. Moramo mu pružiti priliku da razvije svoju filozofiju.
Hoćete li mu vi pomoći?
- Ja mu se neću obraćati, ali to je bio moj pristup prema svim predsjednicima otkako sam napustio svoju funkciju. Ako me zamoli da dođem, odazvat ću se.
Koja je vaša najveća briga vezana uz globalnu stabilnost nakon ovih izbora?
- Da će strane države reagirati u šoku. No, mislim da postoji mogućnost da će se otvoriti neki novi dijalozi. Ako Trump kaže američkim građanima "Ovo je moja filozofija vanjske politike" i neke od njegovih politika ne budu identične s onima koje smo imali prije, ali dijele iste ciljeve, tada je moguć kontinuitet.
Kako će Kina regairati?
- Prilično sam siguran da će Kina prvo razmotriti svoje opcije, a vjerujem da će i Rusija tako reagirati.
Mislite li da je Trump Putinov apologet?
- Ne. Mislim da je upao u određenu retoriku jer je Putin rekao nekoliko lijepih riječi o njemu, taktički, pa je mislio da treba odgovoriti.
Mislite li da je njihov odnos na bilo koji način unaprijed dogovoren?
- Ne.
Dakle, smatrate da nema šanse da će Rusija kratkoročno iskoristiti ovu situaciju?
- Više je vjerojatno da će Putin gledati kako se situacija razvija. Rusija i SAD se susreću u nekim područjima u kojima nijedna država ne kontrolira sve elemente, kao u Ukrajini i Siriji. Moguće je da će se neki sudionici u tim sukobima osjećati slobodnijima u smislu poduzimanja određenih akcija. Putin će tada čekati da vidi kakve su mu opcije.
Znači postoje neke šanse za još više nestabilnosti?
- Ja bih odgovorio općenito: smatram da je većina vanjske politike u svijetu bila u određenom suspendiranom stanju zadnjih 6 do 9 mjeseci, čekajući ishod naših izbora. Upravo su gledali kako prolazimo kroz unutarnju revoluciju i želja im je proučiti je kroz neko vrijeme. Ali u određenom trenutku sami događaji će inicirati donošenje odluka. Jedina iznimka ovom pravilu bit će različite nedržavne grupe koje potencijalno imaju želju izazvati američku reakciju koja će oslabjeti našu globalnu poziciju.
Prijetnja od ISIS-a je sada veća?
- Nedržavne grupe mogle bi procijeniti da će Trump na teroristički napad reagirati na način koji odgovora njihovim ciljevima.
Kako će reagirati Iran?
- Iran će vjerojatno ispravno procijeniti da je nuklearni sporazum ugroženiji nego što je bio, ali će demonstrirati rezolutnost čak i pod pritiskom, a cijelo će vrijeme proučavati Trumpa. Nitko ne zna mnogo o njegovoj vanjskoj politici, stoga će svi ući u period proučavanja. "Manija proučavanja" je možda ispravniji termin.
Zašto se ovo [pobjeda Donalda Trumpa] dogodilo?
- Fenomen Trump uvelike je reakcija velikog dijela unutrašnjih saveznih država SAD-a na napade intelektualnih i akademskih zajednica na njihove vrijednosti. Postoje i drugi razlozi, ali ovaj je značajan.
Što biste savjetovali Trumpu, kako bi se trebao predstaviti svijetu?
- Prvo, morao bi pokazati da je dorastao poznatim izazovima. Drugo, trebao bi dati do znanja da razmišlja o evoluciji tih izazova. Predsjednik ne može pobjeći od odgovornosti da zacrtava smjer, odnosno da određuje što želimo postići, što želimo spriječiti i zašto. Da bi to učinio, treba analizirati i razmišljati - zaključio je Kissinger.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....