Rastuća europska potražnja za sirovinama ima posljedice koje sežu sve do krajnjeg sjevera Švedske.
U Kiruni, gradu smještenom 145 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga, tisuće stanovnika i objekata sele se zbog širenja golemog podzemnog rudnika željezne rude. Riječ je o jednom od najradikalnijih urbanih preseljenja na svijetu, piše CNBC.
Kiruna se doslovno pomiče jer se tlo ispod starog grada postupno urušava uslijed rudarskih aktivnosti.
Novi gradski centar gradi se oko tri kilometra istočno od postojećeg, a višedesetljetni projekt trebao bi biti dovršen do 2035. godine.
Kina je krenula u najveći infrastrukturni pothvat u povijesti
Grad je osnovan prije 125 godina kako bi služio rudarskim operacijama državne kompanije LKAB, a danas, osim što je dom najvećeg podzemnog rudnika željezne rude na svijetu, ima i važnu ulogu u europskim svemirskim istraživanjima.
Iako je LKAB relativno malen igrač na globalnoj razini, u Europskoj uniji ima ključnu ulogu – iz njegovih rudnika dolazi čak 80 posto ukupne europske proizvodnje željezne rude.
Uz to, LKAB je nedavno identificirao jedno od najvećih poznatih nalazišta rijetkih zemnih metala u Europi, čime je dodatno ojačao svoju poziciju u opskrbi sirovinama ključnima za zelenu tranziciju.
Skupo i politički osjetljivo preseljenje
Preseljenje Kirune suočeno je s nizom izazova - političkih, ekonomskih i okolišnih. I gradske vlasti i LKAB traže veću financijsku potporu države, ali i oslobađanje dodatnog zemljišta za izgradnju novog grada. Posebno su izražene zabrinutosti zbog utjecaja na autohtoni narod Samije i njihovu tradiciju uzgoja sobova.
Planovi za selidbu postoje još od 2004., no međunarodnu pozornost projekt je privukao u kolovozu 2025., kada je povijesna crkva u Kiruni, stara 113 godina, u cijelosti premještena na novu lokaciju složenim inženjerskim pothvatom koji je trajao dva dana.
Istodobno, LKAB je objavio da će daljnje širenje rudnika zahtijevati preseljenje dodatnih 6000 stanovnika i oko 2700 kuća. Tvrtka procjenjuje da će troškovi odšteta u sljedećih deset godina dosegnuti 22,5 milijardi švedskih kruna, odnosno oko 2,4 milijarde dolara.
Stanovnicima se nudi tržišna vrijednost nekretnine uvećana za 25 posto ili izgradnja nove kuće, a velika većina odlučila se za drugu opciju. Problem, međutim, predstavlja nedostatak raspoloživog zemljišta, s obzirom na to da država posjeduje većinu teritorija sjeverno od Arktičkog kruga, što otvara sukobe interesa s vojskom, zaštitom prirode i tradicionalnim stočarstvom.
‘Živimo od minerala‘
Predsjednik gradskog vijeća Kirune Mats Taaveniku projekt opisuje kao golem pothvat koji bi dugoročno mogao donijeti značajne koristi Europi, ali naglašava da je uspjeh moguć samo uz snažniju potporu švedske vlade i Europske unije.
Europska komisija već je novo nalazište rijetkih metala proglasila strateški važnim u okviru Akta o kritičnim sirovinama, kojim EU do 2030. želi osigurati da 40 posto potreba za tim materijalima pokriva vlastitom proizvodnjom.
Reakcije stanovnika su podijeljene. Dio ih teško prihvaća gubitak domova u kojima su živjele generacije obitelji, no istodobno su svjesni da je grad izgrađen na rudarstvu.
- Kiruna postoji zbog minerala. Svi znaju da ćemo se prije ili kasnije morati seliti jer ovisimo o toj industriji, poručuju iz gradske uprave.
Novi grad – hladniji grad?
Jedna od novih briga odnosi se na klimu u budućem gradskom središtu. Istraživanje Sveučilišta u Göteborgu upozorava da bi nova Kiruna zimi mogla biti i do deset stupnjeva hladnija. Novi centar projektiran je u mrežnom rasporedu, na području gdje se zadržava hladan zrak, s visokim zgradama i uskim ulicama, zbog čega će sunčeva svjetlost tijekom zimskih mjeseci teže dopirati do tla.
Stručnjaci upozoravaju da dulje i hladnije zime ne utječu samo na kvalitetu života, nego i na otpornost infrastrukture. U gradu u kojem temperature zimi nerijetko padaju ispod -25 stupnjeva, svaka dodatna razlika ima ozbiljne posljedice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....