Kineski predsjednik uzima svu moć u svoje ruke: Osramotio je premijera, a sada će osobno voditi brigu i o ekonomiji

Narodna Republika Kina smatra sebe demokratskom zemljom, postoje čak i neke stranke osim Komunističke, ali samo one kojima Partija dopušta da djeluju. Kineski predsjednik Xi Jinping će pričati kako ne postoji jedinstvena formula demokracije i da kineska odgovara njezinoj tradiciji, kulturi i civilizaciji. Što će reći da ta “demokracija” ne smatra potrebnim osigurati prostor pravima manjina, prava se ostvaruju prihvaćanjem identiteta većinskog naroda.

Pripadnici manjinskih naroda uvijek dolaze na sastanke odjeveni u lokalnu odjeću

Wang Zhao/Afp

Ljudska prava postoje, svakako, ali ne kao prava pojedinca već prije svega i isključivo kao ekonomska prava. Nije to ni slučajno, nakon studentskog prosvjeda na Tiananmenu 1989. godine vlada je postigla društveni sporazum prema kojem javnost prihvaća vodeću i neupitnu ulogu Partije pod uvjetom da standard raste - studentski prosvjed je bio ekonomski, ne politički.

Zbog toga je ovogodišnje proljetno razdoblje “dvaju sjednica”, zasjedanja Svekineskog narodnog kongresa koji je pandan parlamentima i Kineske narodne savjetodavne konferencije koja uključuje i predstavnike osam ostalih stranaka i neovisne, tijelo Ujedinjene fronte koju vodi Partija, prije svega usredotočeno na ekonomska pitanja. Zasjedanja će trajati do 11. ožujka.

Dalekosežni globalni utjecaj

Da bismo shvatili što Komunistička partija Kine (KPK) želi potrebno je pogledati što pišu kineski mediji. “Ulozi su veliki prije svega kad je riječ o načinu na koji će dvije sjednice razraditi plan privrednog razvoja Kine, kažu promatrači, budući da će to također imati dalekosežan utjecaj na oblikovanje globalnog gospodarskog i političkog krajolika. Putanja gospodarskog oporavka Kine također bi unijela stabilnost i predvidljivost u svijet, istaknuli su”, prenosi Global Times (GT). Što je više nego točno, azijska će financijska tržišta pomno pratiti svaki ekonomski signal koji bi išao u prilog oporavku kineske privrede koja je upala u niz problema među kojim se ističu kriza u sektoru nekretnina koji čini oko petinu BDP-a, velik dug lokalnih vlasti, deflacija, bijeg stranog kapitala što se prelijeva na teškoće na financijskom tržištu. Banka JPMorgan Chase & Co. nije prštala optimizmom, u bilješci kojom najavljuju Svekineski narodni kongres pišu da će “političko stajalište Beijinga/Pekinga vjerojatno ostati naklonjeno rastu, ali neće biti ‘poticaj tipa bazuke’. Ton politike unaprijed je određen na Središnjoj ekonomskoj radnoj konferenciji prošlog prosinca i vidimo male šanse za veće odstupanje”. Tada Xi nije najavio velike poticaje već se fokusirao na modernu tehnologiju.

GT navodi da su privredne teme “visoko na dnevnom redu, uključujući cilj rasta BDP-a, omjer deficita i BDP-a (vlada će planirati oko 3%, ali analitičari smatraju da će biti viši), fiskalnu i monetarnu politiku, kao i zapošljavanje (teškoću predstavlja nezaposlenost mladih koja je iznad 20%). Zastupnici i politički savjetnici izjavili su za Global Times da pomno prate elaboraciju politika koje uključuju jačanje privatnog sektora, stvaranje "novih proizvodnih snaga", kao i produbljivanje reforme financijskog tržišta”.

Nove proizvodne snage

BDP druge najveće ekonomske sile svijeta prošle je godine rastao nešto više od 5% i time ispunio očekivanja jer je prošlogodišnji cilj bio "oko 5 posto", ali procjene govore da privreda gubi dah pa se za ovu godinu predviđa 4,6% uz trend pada do kraja desetljeća. Zbog toga će se posebna pozornost posvetiti mogućim mjerama poticanja ekonomije, ali zapadni izvori ne očekuju prijelomne poteze. Analitičari Oxford Economicsa očekuju da kreatori politika ciljaju na niži rast od prošlogodišnjeg, tvrdeći da bi ciljani raspon od 4,5 do 5 posto "mogao kreatorima politika pružiti prostor kalibrirati poticaje ove godine podržavajući razvoj visoke kvalitete”.

Robert Lawrence Kuhn u tekstu objavljenom na mrežnoj stranici CGTN (China Global Television Network) objašnjava temelje kineske politike koje Xi predstavlja u sintagmama podsjećajući na komunističke parole doba Mao Zedonga istodobno nastojeći prizvati duh konfucijanskih mudrosti. Piše tako Kuhn da je “cilj svih ciljeva ‘veliko pomlađivanje kineske nacije’, što se postiže ‘kineskom modernizacijom’ pogonjenom ‘razvojem visoke kvalitete’, koji promiču ‘nove proizvodne snage’”. Sinolozi su upozorili na potonju formulaciju koju Xi tumači: “Uz inovaciju kao važni pokretač, nove proizvodne snage podrazumijevaju naprednu produktivnost oslobođenu tradicionalnih modela gospodarskog rasta. Odlikuje ju visoka tehnologija, visoka učinkovitost i visoka kvaliteta te je usklađena s novom razvojnom filozofijom zemlje.”

Vodeća vijest prvog dana bila je informacija da se na kraju zasjedanja premijer neće obratiti novinarima. To je bila praksa od 1993. godine, tako i prva dva mandata predsjednika Xija kad je na tom položaju bio, sada pokojni, Li Keqiang koji je imao određenu političku težinu kad je riječ o ekonomiji. Xi tako daje do znanja Kini i svijetu da je novi premijer Li Qiang samo figura te da predsjednik svega u Središnjem kraljevstvu preuzima kontrolu i nad privredom. Neodgovorenim ostaje je li Xi svjestan da s velikom moći dolazi i velika odgovornost te da više nema osobe na koju može prebaciti krivicu zbog bilo koje devijacije.