Kina u problemu, vrije krizna točka koja je izazvala kaos 1989. A Partija se toga dobro sjeća

Kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 5,5 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici ove godine, pokazali su podatci Nacionalnog ureda za statistiku (NBS) objavljeni u ponedjeljak, prenosi Xinhua. BDP je porastao na oko 8,3 bilijuna (tisuća milijardi) američkih dolara. BDP je na godišnjoj razini u cijelosti porastao 6,3%, prema NBS-u.

The Wall Street Journal vijest objavljuje pod naslovom "Kineska ekonomija jedva je porasla u drugom kvartalu". Američki poslovni dnevni list gleda na brojke drukčije, tumačeći da je rast blijed u usporedbi s prvim kvartalom, svega 0,8%. Prvo je tromjesečje u odnosi na posljednje prošle godine raslo 2,2% što sugerira usporavanje kineske ekonomije.

Preokret u izvozu

"Rezultat odražava slabu maloprodaju, prigušena ulaganja privatnog sektora i preokret u izvozu, koji je potaknuo rast tijekom pandemije Covid-19, ali sada trpi zbog viših kamatnih stopa", tumači WSJ. Tržišta su podatke čitala kao i WSJ što je dovelo do pada vrijednosti dionica na azijskim burzama jer je ulagače razočarao sporiji nego što se očekivalo rast kineskog gospodarstva. Europa je slijedila pad kineskih vrijednosti.

China Daily će tumačiti da je kineska industrijska proizvodnja s dodanom vrijednošću, mjera aktivnosti u sektoru proizvodnje, rudarstva i komunalnih usluga, porasla 4,4 posto u lipnju u odnosu na godinu ranije, nakon rasta od 3,5 posto u svibnju. Dodajući da je u prvom polugodištu industrijska proizvodnja s dodanom vrijednosti porasla je 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u prvom tromjesečju porasla za 3 posto u odnosu na godinu ranije.

Pritisak na kreatore

Reuters piše da je kinesko gospodarstvo raslo slabim tempom u drugom tromjesečju kako je potražnja oslabila u zemlji i inozemstvu dok post-Covid trenutak posustaje. Sve to povećava, navodi agencija, pritisak na kreatore politike da pruže više poticaja jačanju aktivnosti.

To je smjer koji očito vide i u kineskom državnom vrhu pa Global Times piše da je Kina "uz više politika potpore koje se uvode sposobna ostvariti godišnji cilj rasta od oko 5 posto ove godine, kao i stabilan i održiv visokokvalitetni razvoj u budućnosti, a kinesko gospodarstvo i dalje će biti ključni pokretač svjetske ekonomije".

Agencija Bloomberg ne dijeli to mišljenje pa piše da "gubitak zamaha kineskog ekonomskog oporavka dovodi u opasnost ciljani rast koji je postavila Partija ove godine povećavajući zabrinutost kad je riječ o usporavanju svjetskog gospodarstva".

U podcastu New York Timesa The Daily je pak spomenuto kako su u prvom kvartalu strane investicije u Kini iznosile 20 milijardi dolara. U isto doba lani ta je brojka bila - 100 milijardi, što je Wall Street Journal prije 5 dana popratio naslovom da je "Xi ugušio ključni motor kineske ekonomije".

Azijska retorika

Fu Linghui, glasnogovornik NBS-a priznaje da su "u prvoj polovici ove godine, suočeni s teškim i složenim međunarodnim okruženjem i teškim zadacima reforme, razvoja i stabilnosti kod kuće, sve regije i odjeli uložili velike napore radi stabiliziranja rasta, zapošljavanja i cijena".

Beijing/Peking iza azijske retorike skriva realnost ekonomskih nevolja s kojima se suočava državno vodstvo, a usporavanje kineske ekonomije predstavljalo bi dodatni pritisak na globalno koje se suočava s ratom kamata na Zapadu u borbi protiv inflacije. Dobra je vijest ublažavanje inflatornog pritiska u SAD-u. Kineska je inflacija gotovo nepostojeća, 0% u lipnju (u svibnju je bila -0,2%) što također nije dobar signal zbog prijetnje deflacije.

Podaci NBS-a pokazuju da su potrošači i dalje skloniji čuvanju novca. Maloprodaja je u lipnju porasla samo 0,2% u usporedbi sa svibnjem, znak da su kućanstva oprezna kad je riječ o potrošnji. Ekonomisti kažu da njihov oprez odražava zabrinutost zbog radnih mjesta i šireg gospodarstva, kao i dugotrajnih ožiljaka pandemije, poput gubitka prihoda i poslova. Tu je i negativno iskustvo zbog krize nekretninskog sektora koja i dalje traje.

"Kineska ekonomija očito posustaje", rekao je Eswar Prasad, profesor trgovinske politike i ekonomije na Sveučilištu Cornell i bivši šef kineskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda WSJ-u. Rekao je da brojke naglašavaju potrebu većih poticaja bržeg rasta, kao i promjena politike koje će pomoći oživjeti povjerenje u kineski privatni sektor i potaknuti brži rast produktivnosti.

Krizna točka koja bi mogla uskoro početi vreti nezaposlenost je mladih u dobi od 16 do 24 godine koja sustavno raste i sad se zaustavila na 21,3% (u svibnju je bila 20,8%): petina mladih ne radi, nema radnih mjesta za generaciju koja dobiva diplome. Pobuna studenata na središnjem trgu Tiananmen u Beijingu 1989. godine bila je potaknuta ekonomskim, ne političkim razlozima i toga je partijsko vodstvo svjesno.