Kina Rusiji isporučuje alate koji pomažu u proizvodnji hipersonične rakete sposobne nositi nuklearne bojeve glave, kojom Vladimir Putin prijeti Zapadu, piše britanski The Telegraph.
Ruske snage su početkom mjeseca ispalile hipersoničnu raketu Orešnik, koja leti brzinom od oko 8.000 kilometara na sat, na zapadnoukrajinski grad Lavov, svega 60-ak kilometara od poljske granice.
Riječ je o hipersoničnoj balističkoj raketi koja je u borbenim uvjetima korištena tek dva puta, a sposobna je tijekom leta ispustiti šest odvojenih bojevih glava koje pogađaju različite ciljeve.
The Telegraph, tvrde Britanci, ekskluzivno otkriva da se za izradu tih bojevih glava koriste specijalizirani strojevi i alati, koji omogućuju proizvodnju projektila sposobnih pogoditi ciljeve u Europi za manje od 20 minuta. Ti alati dio su paketa tehnologije i napredne opreme vrijednog 10,3 milijarde dolara (7,7 milijardi funti), koje je Kina isporučila Rusiji kako bi Moskva mogla povećati proizvodnju naoružanja i razvijati vojnu opremu.
Rusija tvrdi da je raketu Orešnik nemoguće presresti, dok ukrajinski dužnosnici i vojni analitičari upozoravaju da ona predstavlja ozbiljnu prijetnju Zapadu.
Povećanje proizvodnje velikim je dijelom omogućeno zahvaljujući jednom specifičnom CNC stroju (računalno upravljanom) – karuselnoj tokarskoj mašini kineske proizvodnje, koja služi za precizno rezanje i obradu metala.
Ukrajinska vojna obavještajna služba identificirala je upravo taj stroj u državnoj tvornici Votkinsk, glavnom ruskom postrojenju za proizvodnju projektila, koje je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Europske unije i Japana.
Tvornica Votkinsk proizvodi raketu Orešnik, ali i balističke rakete Iskander-M te interkontinentalne projektile Topol-M.
Analiza pokazuje da je Kina Rusiji isporučila i dodatne komponente vrijedne više milijardi dolara, nužne za sastavljanje precizno navođenog oružja i borbenih zrakoplova. Riječ je o dijelovima koje Rusija ili ne može proizvesti sama, ili ih ne može proizvesti u potrebnim količinama.
Bez Kine, Rusija bi imala velikih problema
Svi ti proizvodi nalaze se na popisu 50 visoko prioritetnih čiji je izvoz u Rusiju zabranilo 39 država, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Kina se, međutim, nikada nije pridružila zapadnim sankcijama.
Prema podacima tvrtke Import Genius, Kina je Rusiji isporučila najmanje 4,9 milijardi dolara mikroprocesora i memorijskih ploča, ključnih za precizno navođeno oružje i borbene zrakoplove Sukhoi.
Među ostalim ključnim isporukama nalazi se i 130 milijuna dolara vrijednih kugličnih ležajeva, koji omogućuju nošenje opterećenja, smanjuju trenje i osiguravaju kretanje – što ih čini neizostavnima u proizvodnji zrakoplova i vozila.
„Sve što se kreće koristi kuglične ležajeve“, rekao je za The Telegraph Michael Kofman, viši analitičar Carnegiejeve zaklade. „Moraju se proizvoditi izuzetno precizno i ugrađuju se praktički u sve.“
Kina je također isporučila najmanje 97 milijuna dolara piezoelektričnih kristala, koji se koriste u radarima i sustavima elektroničkog ratovanja, kao i 42 milijuna dolara teleskopskih nišana za ugradnju na oružje.
Uvoz iz Kine omogućio je Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije, proizvede više oružja poput Orešnika, poveća vojnu samodostatnost i zaštiti obrambeni sektor od međunarodnog pritiska.
„Najranjivija točka Rusije bila je precizna strojna industrija“, rekao je Kofman. „Najbolja oprema proizvodi se na Zapadu, ali Kina danas može proizvesti strojeve koji su dovoljno dobri za većinu ruskih potreba.“
Dodao je kako je jasno da bi Rusija bez pristupa kineskom tržištu, gospodarstvu i logističkim kanalima imala velikih problema s održavanjem ovog rata.
U prve tri godine ruske invazije na Ukrajinu, Kina je Moskvi isporučila najmanje 3,1 milijardu dolara vrijedne alatne strojeve.
Ta je tehnologija dugoročno znatno štetnija za Ukrajinu – i Zapad – od, primjerice, stotina topničkih granata koje Rusiji isporučuju saveznici poput Irana, a koje se brzo troše i nemaju trajni učinak.
Kineski CNC strojevi nabavljani su u velikim količinama i danas podupiru proizvodnju u brojnim ruskim vojnim postrojenjima, uključujući i specijalnu ekonomsku zonu Alabuga, gdje se proizvode domaće verzije iranskih dronova Shahed.
„Rusku obrambenu industriju godinama muči sporost proizvodnje. Mnoge tvornice su zastarjele i ne proizvode zrakoplove ili motore ni brzo ni kvalitetno“, rekao je Nick Reynolds, istraživač za kopneno ratovanje pri britanskom institutu Rusi.
„Zato je uvoz ovakve opreme od presudne važnosti. Kineski proizvodni ekosustav daleko je ispred ruskog“, dodao je.
Prikrivanje tragova
Kako bi osigurala visoku kvalitetu proizvodnje, Kina Rusiji isporučuje i ključne instrumente za testiranje, poput multimetara i osciloskopa. Oni se koriste za provjeru ispravnosti oružja, mikročipova, radarskih i sustava elektroničkog ratovanja, uključujući obradu, pohranu i prijenos podataka kod dronova.
„Rusija je u posljednjih nekoliko godina postala znatno ovisnija o Kini“, rekao je Gary Somerville, viši analitičar Opskrbnog lanca ruske vojske pri britanskom Open Source Centreu.
Istraga The Telegrapha počela je 2025. i pokazala je da su kineske tvrtke izravno isporučile najmanje 55 milijuna dolara dijelova i materijala ruskoj industriji ratnih dronova u razdoblju od 2023. do 2024., kada je Moskva gradila veliku logističku infrastrukturu za domaći program bespilotnih letjelica.
Stvarna vrijednost tih isporuka, upozoravaju analitičari, vjerojatno je znatno veća. Ni Peking ni Moskva nemaju interesa precizno prikazivati trgovinske i carinske podatke, dok se sve više pošiljki usmjerava preko trećih zemalja, koje robu uvoze i zatim ponovno izvoze u Rusiju, prikrivajući tragove i zaobilazeći sankcije.
„Zbog složenih ruta, fiktivnih tvrtki i posredničkih logističkih mreža, sve je teže utvrditi stvarni razmjer isporuka osjetljive robe između Kine i Rusije“, rekao je William George, direktor istraživanja u tvrtki Import Genius.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....