Novi ukrajinski regruti dolaze iz različitih sredina, ali dijele jednu istu stvar - nakon najosnovnije obuke u zapadnoj Europi, nitko od njih nije očekivao da će biti raspoređen u jurišnu jedinicu na žarišnoj točki ukrajinske bojišnice. Neki od njih su se dobrovoljno prijavili, očekujući da će u jedinicama obavljati dužnosti koje odgovaraju njihovom profilu - primjerice kao operateri bespilotnih letjelica ili topnici. Drugi su ‘iščupani‘ iz svojih sela bez upozorenja i odvedeni u vojsku. Jedan stariji regrut čak nije imao priliku uzeti svoje umjetne zube.
Nakon manje od tjedan dana u rovovima Donbasa, u istočnoj Ukrajini, jedan vod od 20 ljudi je smanjen za njih šest - trojica su ubijena u akciji, a trojica teško ranjena. Ovo je jedna od najgorih priča o regrutaciji, ali daleko od toga da je izolirani slučaj. Ukrajina očajnički želi zatvoriti svoje prve linije pred novim ruskim napadima. Niti jedna vojska novim regrutima ne daje jamstva gdje će biti raspoređeni, pogotovo ne u ratnim uvjetima, a jurišne brigade su među postrojbe koje se koriste u krajnjem očaju.
No, ono što odvjetnici zovu "lutrijom raspoređivanja" otežava proces regrutacije. Vojni zapovjednici se muče popuniti svoje redove onima koji se žele boriti, dok istovremeno neki završe kao regruti nakon regrutacijskih racija u teretanama i trgovačkim centrima, a vrlo malih broj onih koji su regrutirani na takav način postaju dobri vojnici. "Dolaze nam osobe od 45 do 47 godina", žali se jedan viši časnik. "Oni ostaju bez daha dok stignu do prve linije".
Prepoznavši problem, u rujnu je ukrajinsko ministarstvo obrane počelo raditi na novoj strategiji mobilizacije, kako piše The Economist. Glasnogovornik Ilarion Pavljuk kaže da dio problema leži u vojnim uspjesima - mnogi građani više ne gledaju na rat u egzistencijalnom smislu kao što je to bilo odmah nakon ruske invazije u veljači prošle godine. "Neki pogrešno misle da ima netko drugi tko može obaviti posao umjesto njih", dodaje on.
Primjer dobre kampanje
Cilj reformi je dati onima koji su neodlučni oko odlaska u vojsku više izbora - novi regruti mogu se, manje ili više, prijaviti za određenu poziciju. Novi digitalni registar poboljšat će razumijevanje ministarstva o ukrajinskim ljudskim resursima. Bit će jasniji sustav odmora i rotacija. S vremenom će se dragovoljci mobilizirati na određeno vrijeme, a ne na neodređeno, kao što je sada slučaj.
Nekoliko je primjera uspješnih kampanja regrutacije u pojedine jedinice - 3. jurišna brigada, kreirana devet mjeseci nakon početka rata kao ogranak ukrajinskih specijalnih snaga, možda je najvidljivija. Oglasi veličine nebodera u ukrajinskim gradovima prikazuju glamuroznu sliku života jednog od jurišnika 3. brigade kako ubija karikature zla. Ali ne manje važna je reputacija brigade za kompetentno zapovijedanje, dobru opremu i niske stope osipanja. Novi regruti obično prolaze višemjesečnu obuku, umjesto jednomjesečnog standarda.
Hristina Bondarenko, glasnogovornica brigade, kaže da ne nedostaje dobrovoljaca. Do početka iduće godine ova će brigada biti najveća u Ukrajini, kaže ona, veličine otprilike kao divizija NATO-a - ukrajinska vojska, naime, nema divizije. Većina novih regruta mlađa je od 25 godina, a brigada mjesečno odbija 150 molbi maloljetnika. "Nitko ne kaže da postoje milijuni ljudi koji čekaju da se bore u Avdiivki", kaže ona. "Ali postoje ljudi na koje možete računati", dodaje.
Rusija također ima poteškoća s mobilizacijom potrebnog broja vojnika. Njihova taktika slanja golemog broja ljudi na branjene položaje, često bez odgovarajuće opreme, može značiti dnevne gubitke do čak 1000 ljudi. No, svedeno na osnovnu mjeru, to ukazuje na golem izazov za Ukrajinu. S oko četiri puta većim brojem potencijalnih vojnika, za Moskvu se čini da dugoročno ne bi trebala imati problema s ljudstvom. Zatvorenicima i stanovnicima najsiromašnijih područja pristupanje vojsci izgleda racionalno.
U drugim područjima, Kremlj je uspio zadovoljiti svoje minimalne potrebe tajnim novačenjem za rat za koji se još uvijek pretvara da ne postoji, već ga i dalje naziva specijalnom vojnom operacijom. Naime, da treba pojačati svoje napore za mobilizaciju, Kremlj bi morao priznati da je Rusija u ratu, a to ne bi prošlo bez političkih posljedica.
U međuvremenu, ukrajinski kritičari vlade u Kijevu optužuju da se država samo "pretvara da mobilizira". Viktor Kevljuk, umirovljeni pukovnik koji je nadgledao provedbu politike mobilizacije za zapadnu polovicu zemlje od 2014. godine - kada je Rusija prvi put izvršila invaziju - do 2021., kaže da Ukrajina riskira da upadne u zamku. Rusija će pojačati svoju mobilizaciju nakon završetka predsjedničkih izbora u ožujku, smatra on, a ukrajinska vojno-obavještajna agencija GUR slaže se s tom procjenom.
‘Nije ovo vrijeme za dimljeni losos‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin je već potpisao ukaz kojim se brojnost ruskih oružanih snaga povećava za 170.000 ljudi. Pukovnik Kevljuk tvrdi da Ukrajina mora odgovoriti nacionalnom mobilizacijom industrije, vlade i resursa. Često dekadentni način života onih koji uživaju u sigurnosti u Kijevu mora se promijeniti, smatra on. "Ovo nije vrijeme za uvezeni dimljeni losos".
Tijekom cijelog trajanja rata ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se opirao maksimalističkim nagovaranjima svojih vojnika, na njihovu veliku žalost. Njegovi vrhovni generali su se, primjerice, zalagali za snižavanje starosne granice za mobilizaciju ljudi koji ne čine pričuvne nage, a koja trenutačno iznosi 27 godina. Drugi su predlagali strožu provedbu zakona o mobilizaciji.
Predsjednik je odbacio te inicijative dijelom iz političkih razloga - ne želi, naime, nepotrebno iritirati stanovništvo. No, predsjednik se u tome vodi i plemenitijim razlozima. "Zelenski želi učiniti pravu stvar za Ukrajince", kaže izvor iz vlade na visokoj razini. "On ne želi biti diktator".
Slijede teške odluke. Za pukovnika Kevljuka, vojska je zvijer koju treba hraniti. "Nemamo drugog izbora nego biti krvoločni", kaže on slikovito. No, neki dužnosnici preferiraju više konsenzualni pristup. Jedan izvor na visokoj razini predviđa da će biti medijskih kampanja koje promiču nacionalnu žrtvu i upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja egzistencijalnu prijetnju. "Ako izgubimo, to će biti loše za sve nas", kaže on.
Zadatak je uvjeriti potencijalne regrute da donesu odluku o priključivanju vojnim snagama. ‘Dirigent‘, jedan od ljudi raspoređenih u zlosretnu jedinicu u Donbasu, kaže da je predan služenju svojoj zemlji, "ali samo na način koji može biti koristan". U međuvremenu je 24 sata dnevno zaokupljen time da osigura da ga prerasporede i maknu iz jurišnih snaga. "Ne možete samo tako otpisati ljudske živote", zaključuje on.