Kako su najveće svjetske banke oprale 2 bilijuna dolara za mafijaše, teroriste i političare

Kroz velike svjetske banke i dalje se prebacuju zapanjujuće količine novca ukradenog iz državnih blagajni ili zarađenog ilegalnim aktivnostima poput prodaje droge unatoč mehanizmima svjetskih vlada za sprječavanje pranja novca. Riječ je o zaključku tajnog izvještaja FinCEN-a, jedne od agencija američkog ministarstva financija, koja se bavi analizom i obavještajnim radom vezano za pranje novca u svijetu.

Izvještaj u kojem se spominje 2100 sumnjivih transakcija kojima je kroz svjetski financijski sustav propumpano oko dva bilijuna dolara predan je njujorškom portalu BuzzFeed koji je dokumente pročešljao s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ), istim onim koji je prije četiri godine istražio 11 milijuna dokumenata o offshore računima i neplatišama poreza, poznatijim pod imenom Panamski dokumenti. Izvještaj FinCEN-a pokazuje da su banke poput američkog JPMorgan Chasea, britanskog HSBC-a i Deutsche Banka uzele spomenute bilijune dolara od “kriminalaca, kleptokrata i terorista” i zaradile na tim transakcijama unatoč kaznama koje su prethodnih godina dobile od američke vlade zbog propusta u zaustavljanju globalnog pranja novca.

Malezija

JPMorgan Chase, najveća američka banka, prebacivala je novac osoba i poduzeća povezanih s pronevjerom javnog novca u Maleziji, Venezueli i Ukrajini, pokazuju dokumenti. Ova banka preuzela je i preusmjerila više od milijarde dolara koju je ukrao malezijski financijaš u sklopu velikog skandala poznatog pod imenom 1MDB te dva milijuna dolara od tajkuna koji je optužen da je prevario venezuelansku vladu i izazvao nestanke električne energije širom te zemlje.

JPMorgan Chase radio je i s Paulom Manafortom, bivšim voditeljem kampanje Donalda Trumpa. Pomogli su preusmjeriti najmanje 6,9 milijuna dolara u 14 mjeseci nakon prestanka Manafortove suradnje s Trumpom, iako su mediji bili puni priča o njegovoj korupciji i sumnjivoj suradnji s proruskim ukrajinskim političarima.

Dogovori

ICIJ navodi kako je JPMorgan nastavio s uobičajenim načinom rada, iako je 2011., 2013. i 2014. godine s američkom vladom sklopio nekoliko nagodbi u sklopu kojih se obvezao poboljšati kontrolu klijenata i tehnike za blokiranje kriminalnih mreža. Sveukupno je pet bankovnih giganata spomenuto u izvještaju. Osim JPMorgana Chasea, HSBC-a i Deutsche Banka, u izvještaju agencije kao banke koje najviše krše dogovore s vlastima navode se i Standard Chartered Bank te Bank of New York Mellon.

Kako bi istražio nove navode, ICIJ je morao organizirati ekipu od 400 novinara iz 110 medijskih kuća u 88 zemalja kako bi pročešljali dokumente. Otkrili su da su analitičari banaka crvenom oznakom označili transakcije u kojima je prebačeno spomenutih dva bilijuna dolara u razdoblju od 1999. i 2017. godine. Od toga je 514 milijardi dolara bilo u JPMorganu, a čak 1,3 bilijuna u Deutsche Banku - rekorderu po iznosu sumnjivih transakcija.

Kako ističe ICIJ u svom izvješću, sumnjive transakcije ne znače da je doista počinjen kriminal, ali je jasno da banke slijepo posluju i ne postavljaju previše pitanja čak i kada su njihovi klijenti i više nego sumnjivi. Osim toga, nakon Panamskih dokumenata svjetske naslovnice bile su pune metoda i mehanizama suzbijanja kriminalnog djelovanja i izbjegavanja plaćanja poreza unutar svjetskog financijskog sustava.

No, pokazuje se da banke nisu puno promijenile svoje ponašanje u odnosu na ranije.

Osim toga, u izvješću ICIJ-a navodi se kako su dokumenti američkog FinCEN-a tek kap u moru potencijalnih nezakonitih transakcija. Naime, navedenih 2100 sumnjivih transakcija čini samo 0,02 posto transakcija koje su pod oznakom “sumnjivo” prijavljene američkim nadzornim tijelima. Između 2011. i 2017. godine banke su izvijestile o 12 milijuna sumnjivih transakcija.

Čini se da su svi znali, ali nitko nije želio preuzeti odgovornost za djelovanje. To ističe i ICIJ koji u svom izvještaju navodi kako američke agencije zadužene za zaustavljanje pranja novca rijetko djeluju, a da su dosad poduzete mjere vlada bile tek grebanje po površini sustava. U međuvremenu banke rade svoj posao i ne postavljaju previše pitanja.

Deripaska

Vrijedi podsjetiti da se među “zločestim” bankama ponovno našla i najveća europska banka sa sjedištem u Londonu, HSBC, koja je 2012. optužena i priznala da je oprala najmanje 881 milijun dolara za latinskoameričke narkokartele. Banka je tada platila čak 1,9 milijardi dolara kazne, a u dogovoru s vlastima izbjegla je kriminalno suđenje glavešinama. Umjesto toga dobila je uvjetnu kaznu od pet godina i obećala da će “biti dobra” i ofenzivno se boriti protiv toka prljavog novca.

No, FinCEN-ovi tajni dokumenti pokazuju da su nastavili provoditi sumnjive transakcije od ruskih kriminalaca i iz Ponzijevih piramida koje su se istraživale u više zemalja. Novinari ICIJ-a tražili su komentar od svih uključenih poput FinCEN-a i banaka, no nisu dobili odgovore.

Među klijentima koje su otkrili su ruski tajkun Oleg Deripaska, Semjon Mogilevič i Isabel Dos Santos, najbogatija Afrikanka, koja je usto i kći čovjeka koji je na čelu naftom bogate Angole proveo gotovo 40 godina.