Kad je u veljači 2022. Rusija napala Ukrajinu, zemlje Zapada prestale su (ili bitno smanjile) uvoziti rusku naftu kako bi Putinu uskratile izvor novca za financiranje rata. Međutim, kad se Zapad povukao, uskočile su druge zemlje poput Kine, Turske i Indije tako da je priljev novca u kremaljsku blagajnu ostao, više-manje, postojan.
U nizu grafova, Hinrich Foundation ponudio je slikovni prikaz ove promjene te predočio najnovije podatke o stanju danas, skoro dvije i pol godina nakon početka rata u Ukrajini.
Analiza koristi podatke Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency - IEA) iz veljače 2024. o kretanju izvoza ruske nafte od 2021. pa do 2023.
Nakon invazije na Ukrajinu, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo uvele su potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte. Uvoz je sa 600.000 barela dnevno u 2021. godini, pao na nulu do kraja 2022. godine.
Slično tome. Europska unija, koja je kroz povijest još više ovisila o ruskoj nafti, smanjila je uvoz nafte iz Rusije za 80 posto - s 3,3 milijuna barela dnevno u 2021. godini, na 600.000 barela dnevno 2023.
Zemlje OECD-a iz azijsko-pacifičke regije također su drastično smanjile uvoz ruske nafte.
No koje su zemlje za to vrijeme uvoz povećale?
Povlačenje zemalja Zapada otvorilo je priliku za neke druge zemlje i regije koje nisu uvele sankcije nametnute Rusiji.
Tako je Indija u 2023. godini povećala uvoz ruske nafte na čak 1,9 milijuna barela dnevno, sa samo 100.000 koliko je uvozila 2021.
Kina, najveći uvoznik, također je povećala svoje narudžbe i to za 40 posto u istom vremenskom okviru. Turska je svom uvozu dodala još 500.000 barela dnevno.
Uvoz su povećale i regije poput Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike.
Promjena trgovinske ovisnosti
Dinamika prisutna na globalnom tržištu sirove nafte naglašava neke šire trendove u trgovinskim odnosima Rusije koja se ekonomski sve manje oslanja na Zapad, a više na Kinu.
Od 2022. do 2023. najveći pomak prema gore u procjenama UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) bilateralne trgovinske ovisnosti bilo je povećano oslanjanje Rusije na Kinu (+7,1 posto).
To zapravo znači da je nakon invazije na Ukrajinu, Kina Rusiji pružila ruku spasa. Atlantsko vijeće izvijestilo je da je kineski izvoz u Rusiju porastao za 121 posto od 2021., dok je izvoz u ostatak svijeta porastao za samo 29 posto u istom razdoblju.
Nasuprot tome, Rusija se značajno manje oslanja na EU - manje za 5,3 posto. Južna Koreja i SAD učinile su pomake kako bi se dodatno udaljile od Kine dok geopolitičke napetosti nastavljaju rasti.
Kao što pokazuje rusko tržište nafte, geopolitičke napetosti mogu značajno utjecati na trgovinu. Iako je ruski izvoz sirove nafte ostao stabilan unatoč ratu, to je zahtijevalo promjenu glavnih trgovinskih partnera.
