KAKO JE PEDESET EURA POSVAĐALO ŠPANJOLSKU I ENGLESKU? Kulminacija višestoljetnog spora zbog strateški važne stijene

Zabava je gotova, tako je španjolski ministar vanjskih poslova José García-Margallo najavio novo zaoštravanje odnosa između njegove države i Britanije zbog teritorijalnog spora oko Gibraltara i rekao kako njegova vlada neće biti tako pomirljiva po tom pitanju kao njezine prethodnice.

“Partibrejker” García-Margallo najavio je u razgovoru za španjolski dnevni list ABC čitav niz mjera koje će zasigurno ponovno zakuhati stoljećima star teritorijalni spor između dviju država i iz kojih je jasno kako konzervativna vlada premijera Rajoya misli radikalno promijeniti blaži pristup koji je prije zastupala vlada socijalista Zapatera.

Španjolci tako razmišljaju o uvođenju posebnog nameta od 50 eura koji bi morao platiti svatko tko iz njihove države prelazi u Gibraltar, koji ima status Britanskog prekomorskog teritorija. Također, spominje se, među ostalim, i moguća zabrana svih letova prema Gibraltaru kroz španjolski zračni prostor, intenzivna istraga poreznih vlasti o imovini oko 6000 stanovnika Gibraltara u susjednoj Španjolskoj te stvaranje zakona koji bi natjerao sve gibraltarske tvrtke koje se bave on-line kockanjem da koriste španjolske servere i tako plaćaju porez Madridu. Ima li se u vidu da je porez od kockarske industrije na internetu jedna od glavnih prihodovnih stavki u proračunu Gibraltara, jasno je da Španjolci znaju što rade i da su odlučili opet krenuti u ofenzivu u sporu oko teritorija.

Podvodni greben

“Španjolci se ponašaju kao Sjeverna Koreja”, odgovorio je odmah glavni ministar Gibraltara Fabian Picardo na informacije iz španjolske prijestolnice i napravio još jednu zanimljivu usporedbu komentirajući najavljene mjere:

“Riječ je o suludoj politici kakvu smo, primjerice, vidjeli u vrijeme Francova režima i za koju smo se nadali da je definitivno stvar prošlosti. Prijašnji španjolski šef diplomacije Miguel Angel Moratinos govorio je o ljudima koji zajedno rade na stvaranju gospodarskih koristi za sve nas s obje strane granice i nadali smo se da će takva politika prevladati”.

“Moj dečko živi odmah blizu granice s druge strane. Znači, svaki put kada ga želim vidjeti, morat ću plaćati 100 eura?” prenio je BBC začuđenu reakciju jedne stanovnice Gibraltara na prijedlog iz Madrida. Odmah nakon intervjua Španjolca oglasio se i službeni London, pa je iz Foreign Officea poručeno kako će se “razlike u mišljenjima između dviju država rješavati diplomacijom, a ne jednostranim mjerama”. Poruka koja je prilično jasan komentar na sve ideje iz Španjolske. Premijer David Cameron rekao je da je “jako zabrinut” zbog situacije.

A što je povod novog pogoršanja u odnosima dviju država? Betonske ploče koje su gibraltarske vlasti ovih dana bacale u more nadomak vodene granice između Španjolske i britanskog teritorija. Kako na Gibraltaru tvrde, riječ je o gradnji umjetnog podvodnog grebena čija je svrha povećanje količine ribe u njihovim vodama. Španjolci, pak, misle da je svrha tog betonskog grebena spriječiti njihove brodove da ribare u vodama oko Gibraltara te traže da se odmah prestane s bacanjem blokova u more.

Hitler i Franco

“Prestat ćemo kada na vrbi rodi grožđe”, slikovito je poručio Fabian Picardo. Španjolci su, pak, još prije reagirali na novu krizu i napravili ono što obično naprave svaki put kad dođe do krize s Londonom. Pojačali su graničnu kontrolu na prijelazu s Gibraltarom.

To je ovog vikenda stvorilo kilometarske kolone na prijelazu s Gibraltarom, pa su turisti koji su putovali tamo morali čekati i do sedam sati na paklenoj vrućini. Zabilježeno je nekoliko intervencija medicinskih službi zbog ljudi kojima je pozlilo u koloni.

Što će se dogoditi s ovom novom diplomatskom ofenzivom Španjolaca, tek će se vidjeti. Ono što već znamo jest da Madrid bezuspešno pokušava vratiti Gibraltara, diplomacijom ili oružjem, još od 1713., kada je maleni teritorij na krajnjem jugu Iberijskog poluotoka Sporazumom u Utrechtu došao u ruke Ujedinjenom Kraljevstvu.

Riječ je o teritoriju male površine, popularno nazvanom Rock (stijena), koji se prostire na oko 6800 četvornih metara i na kojem danas živi oko 30.000 ljudi. Već više od 1300 godina taj je teritorij prepoznat kao vojno iznimno važno mjesto jer onaj tko ga kontrolira ima nadzor nad Gibraltarskim tjesnacem između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Britanska mornarica tamo ima baze, a u vrijeme Drugog svjetskog rata praktički kompletno stanovništvo bilo je iseljeno s Gibraltara, a on je bio pretvoren u vojnu utvrdu. Iz toga vremena datira i jedna epizoda koja je, navodno, oživjela interes španjolskog diktatora Francisca Franca za Gibraltar i pokrenula diplomatske akcije za njegov povrat. Nacistički vođa Adolf Hitler od Franca je tražio da dopusti prolaz njemačkim postrojbama kroz Španjolsku kako bi mogli napasti Gibraltar s kopna i prekinuti dominaciju saveznika u Sredozemnom moru. Franco je odbio, ali Hitlerov zahtjev otvorio mu je oči za stratešku važnost Gibraltara i nakon svršetka rata pokrenuo je inicijativu za povrat Rocka.

Ključni referendumi

U 60-im godinama prošlog stoljeća taj je zahtjev iznio pred Općom skupštinom i tada su usvojene dvije rezolucije o tom pitanju i “dekolonizaciji” Gibraltara. Španjolska je prijedlog za poništenje Sporazuma u Utrechtu podnijela 1966., što je Britanija odbila. Godinu dana kasnije na Gibraltaru je organiziran referendum i stanovništvo je sa 99,1 posto odbilo svaku promjenu.

Dvije godine kasnije Britanija je Gibraltaru dala autonomiju pod krunom, a Španjolska je zatvorila granične prijelaze do 1984. Nakon toga, Španjolska je izašla sa prijedlogom o dvojnom suverenitetu, što je vlada Tonyja Blaira načelno prihvatila. Ono što je zakompliciralo situaciju jest još jedan referendum kojim su stanovnici Gibraltara odbili Španjolce - onaj iz 2002. To je otprilike situacija koju imamo danas.