MILIJARDE NA ČEKANJU

Kako je mega paket spasa podijelio Europu i zašto se Merkel našla u krajnje nezahvalnom položaju

Prema anketama, čak 70 posto građana EU slaže se s time da korištenje fondova treba vezivati uz poštivanje načela vladavine prava
Viktor Orban, Mateusz Morawiecki, Angela Merkel
 Zoltan Fischer/Afp

Postupak potvrđivanja fonda za oporavak EU i Višegodišnjeg financijskog okvira, dva mega financijska paketa ukupne vrijednosti veće od 1800 milijardi eura, blokiran je u Vijeću zbog protivljenja Poljske i Mađarske. Summit šefova država ili vlada sljedeći tjedan zadnja je šansa za kompromis koji bi spasio ne samo proračun i fond za oporavak, nego i spriječio nove duboke podjele unutar EU. Osim financijskih posljedica, neuspjeh bi imao i velike političke posljedice.

Neugodan je to način i za završetak karijere Angele Merkel kojoj je ovo zadnje predsjedanje Europskom unijom, a sljedeće godine napušta politiku. Zato je borba za uvjeravanje Mađarske i Poljske za kompromis, ali pronalazak alternativnog rješenja, i borba za političku ostavštinu Angele Merkel na razini EU. Upravo je Merkel bila ključna za postizanje kompromisa ovo ljeto na sastanku šefova država ili vlada EU. Tada se govorilo: "Ne bude li to mogla Njemačka, tko će drugi moći". Isto se pitanje postavlja i tri tjedna prije završetka njemačkog predsjedanja EU.

Tako se i sljedeći summit EU pretvara u povijesni. Ili će se spasiti dva mega financijska paketa ili će Unija upasti u dublje podjele i čak otvoriti put i za zaobilaženje onih država članica koje koče dogovor. Zbog ozbiljnosti situacije još se pokušava održati summit u Bruxellesu uz fizičku nazočnost šefova država ili vlada jer je ovo pitanje teško riješiti videokonferencijama.

Alternativne mogućnosti

Nadaju se da će dotad i hrvatski premijer Andrej Plenković preboljeti covid-19 i moći sudjelovati na summitu. U suprotnom bi trebao odrediti tko će ga mijenjati.

Poljska i Mađarska su se zavjetovale da će podržati jedna drugu i da će ustrajati u protivljenju odluke u ovom obliku koji je dogovoren između Vijeća i Europskog parlamenta. To je natjeralo ostale u EU da traže alternativne mogućnosti, uključujući i takve da se paket za oporavak koristi na razini preostalih 25 država članica.

Izvori iz Europske komisije kažu da se već radi na takvim planovima. To je, smatraju isti izvori, moguće i u sklopu temeljnih ugovora EU putem takozvane "pojačane suradnje". Takva mogućnost postoji za one odluke koje želi većina članica, ali ne svi. To bi značilo da će fond usvojiti i koristiti 25 država EU koje to žele, a ostale dvije će se moći priključiti kada budu željele. Na taj bi se način, vjeruju u Europskoj komisiji, osiguralo da prve isplate iz fonda za oporavak od 750 milijardi eura nazvanog "EU buduće generacije" počnu od lipnja sljedeće godine. To je još u okviru planova jer, i da je sve usvojeno na vrijeme, prve isplate ne bi mogle ići prije jer države korisnice moraju izraditi, a Europska komisija odobriti nacionalne planove oporavka.

Druga je opcija međuvladin sporazum 25 članica. Ali ova opcija je izrazito komplicirana jer će to biti izvan pravnog okvira Europske unije. Države bi jamčile za povrat kredita za punjenje tog fonda što bi povećalo njihov javni dug. "Naravno, to nije poželjan scenarij, ali mi više ne možemo zatvoriti oči i čekati da se sve odjednom riješi u zadnji čas", rekao je jedan diplomatski izvor u EU.

Kako se radi o dva odvojena financijska paketa, dogovorenih zajedno, ali formalno odvojenih, prve će posljedice biti za godišnji proračun EU za 2021. godinu. Kako je sedmogodišnji okvir samo okvir, unutar kojeg se ugrađuju onda godišnji proračuni, i predloženi proračun za sljedeću godinu mora biti u skladu s okvirom za 2021. do 2027. koji je dogovoren, ali nije formalno usvojen.

U ponedjeljak istječe rok za dogovor između Vijeća i Europskog parlamenta o proračunu za 2021. godinu. Moguće je usvojiti privremeni proračun, u čekanju usvajanja cijelog višegodišnjeg okvira, i onda nadoknaditi kasnije. Međutim, takvi se privremeni proračunu računaju prema zadnjem godišnjem proračunu, dakle ovogodišnjem.

Taj je sustav poznat kao "privremena dvanaestina" koji predviđa da se mjesečno ne smije potrošiti više od jedne dvanaestine iz prošle godine. Korištenje te formule nije se dogodilo još od 1998. godine.

Poljska i Mađarska, ali i bilo koja država članica koja bi imala problema s vladavinom prava, već bi i iz takvog proračuna mogle imati uvjetovanost za korištenje fondova s poštivanjem takvih načela jer se dogovor o tome postiže kvalificiranom većinom.

S obzirom na to da je za ovogodišnji proračun uračunat i doprinos i korištenje proračuna sa strane Ujedinjene Kraljevine, onda bi proračun za sljedeću godinu bio za nekoliko milijardi eura manji od predviđenog. Spominje se čak i iznos od 25 do 30 milijardi koliko bi iznosio manjak u proračunu u odnosu na ovogodišnji.

A najviše bi se to osjetilo na sredstvima za kohezijsku politiku i regionalni razvoj, upravo politike od kojih Hrvatska ima najviše novca na raspolaganje. Ironično, upravo su Poljska i Mađarska države koje su dosad najveće koristi imale od kohezijske politike Europske unije. Ali, sve se može kasnije nadoknaditi kada bude usvojen višegodišnji okvir. Takvi okviri su važni jer se mnogi projekti koji se financiraju fondovima EU realiziraju tijekom nekoliko godina i tako stižu i uplate uz različitih godišnjih proračuna.

Do ove je blokade došlo nakon dogovora Europskog parlamenta i Vijeća u povezivanju korištenja sredstava s poštivanjem načela vladavine prava. Europski parlament, ali i brojne države članice, pogotovo one sjeverne poput Finske, Švedske, Danske i Nizozemske inzistirale su na tome. Mađarska i Poljska zbog uvjetovanja korištenja sredstava EU s poštivanjem načela vladavine prava blokirale su odluku.

Ove su dvije države svoju blokadu počele još na sastanku stalnih predstavnika u Bruxellesu uoči zadnjeg summita održanog u studenom putem videoveze. Očekivalo se da bi se na razini lidera na ovom Vijeću moglo doći do napretka, ali to se nije dogodilo.

Mađarska i Poljska su ovo uvjetovanje nazvale "ucjenom" i smatraju da EU time krši odluku Europskog vijeća iz srpnja kada je i usvojen sedmogodišnji proračunski okvir i fond za oporavak od pandemije nazvan "EU buduće generacije". Retorika je toliko eskalirala da je jedan mađarski zastupnik u Europskom parlamentu napade na Budimpeštu usporedio s ponašanjem "nacista i komunista".

Predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyen također je podržala kompromis koji je postignut između Europskog parlamenta i Vijeća i rekla da usvajanje proračuna i mehanizmi za vladavinu prava idu zajedno. Rekla je kako europski građani očekuju od EU da se i ovo pitanje riješi i proračun usvoji. Ali i ona je na sastanku s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem potvrdila da se traži rješenje i bez Poljske i Mađarske.

Ovi paketi su nakon teških višegodišnjih natezanja najprije dogovoreni na summitu šefova država ili vlada EU u srpnju kada su postigli politički dogovor po kojem bi sedmogodišnji proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. iznosio 1074 milijarde eura, a Planu za oporavak (EU buduće generacije) od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a ostatak putem povoljnih kredita. Ovaj drugi paket, koji je izvan redovitog priračuna EU, prvi je takav u povijesti i on je posljedica krize koju je uzrokovao koronavirus.

Iz tih paketa će se državama članicama davati izravna pomoć bespovratnim sredstvima ili putem povoljnih kredita EU, s minimalnim kamatama, a u nekim slučajevima i s negativnim kamatama, s dugim rokom dospijeća. Ali da bi osigurala sredstva, EU će se morati zaduživati na financijskim tržištima uime svih država članica. Zbog toga je potrebno i usvajanje određenih odluka jednoglasno u Vijeću i ratifikacija svih država članica. U principu Mađarska i Poljska ne mogu blokirati Mehanizam o uvjetovanosti, za što je dovoljna kvalificirana većina u Vijeću, ali mogu druge dijelove paketa za koji se traži konsenzus. U to spada uredba o Višegodišnjem financijskom okviru i odluka o gornjoj granici proračunskih prihoda.

Hrvatska će ukupno od paketa za oporavak i sedmogodišnjeg proračuna EU na raspolaganju imati više od 22 milijardi eura. Za Hrvatsku je izrazito bitno što će udio fondova EU za projekte iznositi do 85 posto, a ne kako je prije bilo planirano do 70 posto. Da je prošao prijašnji prijedlog, Hrvatska, ili korisnici fondova u Hrvatskoj, morali bi osigurati najmanje 30 posto svojih sredstava za projekte da bi dobili ostatak od EU. Sada će to biti 15 posto. Hrvatska je jedna od država s najvećim udjelom novca EU u javnim investicijama, što čini ovisnost o ovim fondovima većim, a time i potrebu za što bržim usvajanjem odluke.

Tjedan za spas

Europski parlament je upozorio da neće dopustiti da se uvjet vladavine prava skine iz paketa o korištenju sredstava EU, a to misle i neke bogatije države članice koje su neto uplatitelji u proračun, poput Nizozemske, Austrije, Finske i drugih.

Prema anketama, čak 70 posto građana Europske unije se slaže s time da korištenje fondova treba vezivati uz poštivanje načela vladavine prava. To je dodatan razlog zašto većina članica EU i Europski parlament ne mogu popustiti Mađarskoj i Poljskoj. Ovo pitanje izazova nove podjele unutar Europske unije. Francuska je već zatražila da se pokuša pronaći rješenje kako usvojiti potrebne odluke i omogućiti korištenje sredstava i bez pristanka Mađarske i Poljske.

Zanimljivo je da ovaj put Mađarska i Poljska nisu dobile potporu Češke i Slovačke, drugih dviju članica Višegradske skupine koje se inače dogovaraju oko zajedničkih stavova unutar EU. U Češkoj i Slovačkoj su na vlasti liberalne stranke pa je možda i to razlog. I druge istočnoeuropske države poručile su Budimpešti i Varšavi da se ne pozivaju u njihovo ime jer je njima stalo da novac bude što prije dostupan.

Hrvatska se u dosadašnjim postupcima borila najviše za svoje posebne interesa te debljinu omotnice koja će biti na raspolaganju, ali i za zadržavanje minimuma nužnog nacionalnog sufinanciranja projekta na 15 posto. Hrvatska se pozivala na to da je kao najnovija članica vrlo kratko koristila fondove EU pod tim uvjetima. Za Hrvatsku je, ako je suditi prema stavovima tijekom pregovora, važno da se dodatno ne odugovlače postupci odobravanja i isplate sredstava i zasad nema primjedbi za kršenje načela vladavine prava. Zato je i za Hrvatsku ključno da se odluka usvoji čim prije.

Dakle, Angeli Merkel, ali i drugim čelnicima Europske unije, ostalo je praktički još samo tjedan dana da spase ove pakete. Činjenica da su se mnogi summiti održavali putem videokonferencije otežavala je postizanje kompromisa i zato će summit 10. i 11. prosinca u Bruxellesu biti ključan. Merkel radi na postizanju kompromisa, ali njezin položaj je krajnje nezahvalan. Ne smije ostati zapamćena kao osoba koja nije uspjela postići kompromis unutar EU, ali ni kao osoba koja je popustila Poljskoj i Mađarskoj u tako važnim temeljnim pitanjima za EU kao što je vladavina prava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:45