ZAUSTAVITE TIKTOK

Kako je jedna naizgled blesava aplikacija postala simbol novog hladnog rata

Aplikacija je svoj rast počela u krivo vrijeme, upravo dok sve više maha uzima ideja o rascjepljivanju zapadnih ekonomija od kineske
 Da Qing/AFP

U velikom geopolitičkom preslagivanju koje se već neko vrijeme odvija na globalnoj sceni neovisno o epidemiji koronavirusa u ulozi simboličke kapi koja bi mogla preliti čašu našla se jedna naizgled blesava aplikacija kojom su klinci širom planeta postali opsjednuti, a bilo tko iznad 25 godina ima problema shvatiti u čemu je njezina privlačnost.


Aplikacija o kojoj je riječ zove se, naravno, TikTok i na neki način se može reći da je svoj suludi rast počela točno u krivo vrijeme, upravo dok sve više maha uzima ideja o rascjepljivanju zapadnjačkih ekonomija od one kineske (engleski jezik koristi termin “economic decoupling”). Iako je riječ o procesu koji bi trajao godinama i koštao nemjerljive količine novca (koštao bi nas potrošače, budite bez brige, velike korporacije nisu osobito sklone same amortizirati takve troškove), čini se da trenutni nosioci glavnih uloga u ključnim državama ovoga trgovinskog rata imaju punu namjeru provesti svoje zamisli do kraja.

Xi Jinping je u Kini očistio svoju blisku okolinu od bilo koga tko bi mu proturječio i, prema mišljenju brojnih analitičara, važnije mu je učvrstiti svoju poziciju unutar zemlje nego imati kvalitetnu suradnju s vanjskim ekonomijama. S druge strane, SAD predvodi koaliciju nevoljnih, među kojima većina zemalja radije ne bi, barem zasad, sjekirom rezala ekonomske spone s Kinom, gdje već više od 20 godina grade proizvodno-dostavne lance.


Unutar SAD-a, međutim, stav prema Kini jedno je od rijetkih političkih pitanja u kojima se slažu i jedna i druga strana političkog spektra. Joe Biden trenutno se predstavlja kao jednako oštar “jastreb” prema Kini kao Donald Trump, ali nije sasvim jasno bi li takav stav zadržao i ako ostvari pobjedu na predsjedničkim izborima u studenome. Donald Trump je pak Donald Trump i njegova vanjska politika - kako je svojedobno napisao američki novinar Matt Taibbi - ovisi o par užarenih ganglija ispod narančastog čela pa nitko ne može znati kada će opet doći do okreta za 180.


Glavna uloga


Ako svijet doista uđe u novi hladni rat, ili barem “mekani” rat s razdvajanjem na dva dijametralno suprotna sistema, tehnologija je polje koje će biti i koje već sada jest na prvoj liniji bojišnice. Ne samo zbog svoje važnosti za gospodarsku djelatnost, nego i zbog centralne uloge koju ima u obavještajnom sektoru i nadzoru nad stanovništvom. Spariranje na polju tehnologije nije nikakva novost; Kina već godinama na svom teritoriju ne dopušta Facebook, Twitter, Instagram, Google i druge zapadnjačke aplikacije i tvrtke, a u posljednjih 14 mjeseci Trumpova administracija je kao simbol nepoželjnosti kineskih tvrtki svoje teško oruđe usmjerila prema Huaweiju.

Pod izlikom da će širom Amerike, Velike Britanije, Australije i Europske unije ugraditi “stražnja vrata” kako bi špijunirali za račun kineske vlade, SAD je krenuo u masovnu kampanju izbacivanja Huaweija iz 5G infrastruktura svojih saveznica te zabranio brojnim američkim tvrtkama da surađuju s Huaweijem. Ta ofenziva imala je dosad polovičan uspjeh (premda sve više ide u korist Trumpove administracije), kao i posljedice koje se uklapaju u paradigmu “decouplinga”.

Naime, neke američke saveznice poput Australije i od prije nekoliko dana Ujedinjenog kraljevstva pristale su na uvjet da ne koriste Huaweijevu 5G opremu (što neće biti lako, jer je kineska tvrtka predvodnik u tom tehnološkom sektoru i daleko je ispred konkurenata kao što su Nokia ili Ericsson), a Huawei se pak morao više okrenuti domaćem tržištu i početi razvijati tehnologije i sisteme koje neće ovisiti o američkim komponentama i znanju, što također neće biti ni jednostavno, ni jeftino ni kratkotrajno. Jedni na jednu, drugi na drugu stranu, a kolateralne žrtve u cijeloj priču su, zapravo, obični potrošači i korisnici tehnologije.


Međutim, pošto je mlaćenje po Huaweiju prilično izgubilo svoj propagandni potencijal za Trumpovu administraciju, a kako se studeni neumitno bliži i američki predsjednik izgubio je većinu svojih ionako tankih domaćih atributa (ekonomija posrće pod teretom koronakrize, prosvjeduje se po cijeloj zemlji…), čini se da je TikTok naletio kao pogodan volej za pokazivanje vanjskopolitičkih mišića baš u pravo vrijeme.


Aplikacija u vlasništvu kineske tvrtke ByteDance našla je neke od svojih najvjernijih korisnika upravo u SAD i drugdje izvan Kine. Dosad je skinuta 2 milijarde puta i ima 800 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Ako niste upoznati s TikTokom - a nitko vas doista neće kriviti ako niste - riječ je o dosta jednostavnom i očigledno zaraznom konceptu u kojem se prikazuju video isječci duljine do 60 sekundi s odabranom muzičkom podlogom i raznim efektima i filterima.

Aplikacija je originalno nastala kao Musical.ly 2014. godine i bila je, u osnovi, jednaka kao što je danas - tinejdžeri i još mlađi klinci snimali su se kako otvaraju usta na riječi pjesama koje su se vrtile u podlozi. Godine 2017. aplikaciju je kupila kineska tvrtka ByteDance, rebrendirala je kao TikTok i migrirala sve Musical.ly račune na nju u kolovozu 2018. Uslijedio je sumanut globalni rast, sve do nedavnih procjena o inicijalnoj javnoj ponudi teškoj 150 milijardi američkih dolara.


A onda je početkom ovog mjeseca američki državni tajnik Mike Pompeo otišao na Fox News kod Trumpove ljubimice Laure Ingraham i najavio da SAD razmatra zabranu kineskih društvenih mreža, uključujući i poglavito TikTok. Samo nekoliko dana ranije Indija je zabranila TikTok i još skoro 60 drugih kineskih aplikacija nakon graničnog okršaja s kineskim trupama.


“Kada je riječ o kineskim aplikacijama na pametnim telefonima Amerikanaca, možeš biti sigurna da ćemo ovo napraviti kako treba, Laura. Ne želim istupati umjesto predsjednika, ali to je nešto što ozbiljno razmatramo”, kazao je Pompeo, uz napomenu da “slobodno koristite TikTok ako želite svoje podatke dati kineskoj Komunističkoj partiji”.


Je li to doista tako? Pa, zasad nema dokaza da tvrtka ikakve podatke prosljeđuje kineskim vlastima, ali se to ne može potpuno isključiti. Naime, TikTok prikuplja ogromnu količinu podataka od svojih korisnika - koje video isječke gledaju i koje komentiraju, njihovu točnu lokaciju, telefon koji koriste, tipke koje pritišću dok koriste aplikaciju…

Treba napomenuti da to nije ništa neobično i da isto rade i skoro sve ostale društvene mreže i tehnološke tvrtke poput Facebooka ili Googlea. Ono što je možda najviše podiglo uzbunu jest otkriće da TikTok svako malo provjerava što se nalazi u copy i paste “clipboardu” korisnika - ali i to je nešto što rade zapadnjačke aplikacije poput LinkedIna i Reddita ili New York Timesa i BBC-ja.


TikTok, naravno, sve negira.


“Tvrdnja da smo na bilo koji način pod utjecajem ili pod prisilom kineske vlade je potpuno i krajnje neistinita”, kazao je za BBC Theo Bertram, TikTokov šef za javne poslove za Europu, Bliski istok i Afriku.


Ali, baš kao i u slučaju Huaweija, protivnici aplikacije svoje sumnje osovljuju na teoretsku mogućnost da kineska vlada može prisiliti ByteDance (tvrtku vlasnicu aplikacije) da, prema lokalnim zakonima, preda sve podatke o inozemnim korisnicima. Zakon o nacionalnoj sigurnosti iz 2017. godine prisiljava bilo koju organizaciju ili građanina u Kini da “podupire, pomaže i surađuje s državnim obavještajnim aparatom”, sve u okvirima zakona, jasno. TikTokov Bertram, dakako, tvrdi da bi kompanija “definitivno rekla ne na bilo koji zahtjev za predajom podataka”.

Međutim, upitno je može li si ByteDane priuštiti da razljuti Partiju. Njihova masovno popularna aplikacija za vijesti bila je skinuta s mreže na 24 sata, prema South China Morning Postu, nakon što je pekinški Internetski informacijski ured ustvrdio da “šire pornografski i vulgaran sadržaj”.

Dodatan razlog za brigu je cenzura; Guardian je lani izvijestio kako su zaposlenici TikToka, kao i automatizirani algoritam, cenzurirali materijale za koje su procijenili da su politički osjetljivi (recimo, snimke prosvjeda na Trgu Tiananmen te prosvjeda za neovisnost Tibeta). Ima još teoretskih scenarija - da bi kineska vlada mogla koristiti TikTok da širi dezinformacije na Zapadu, da bi mogla koristiti prikupljene podatke da ucjenjuje građane, da bi praksu cenzure mogla proširiti izvan kineskih granica...



Zaštita za korisnike


Osjetivši u kojem smjeru vjetar puše, ByteDance radi sve što može da ekvilibrira između očekivanja Pekinga i potencijalne ogromne zarade izvan Kine. Primjerice, kada su Facebook, Twitter i Google odlučili da Kini više neće predavati podatke građana Hong Konga nakon izglasavanja vrlo kontroverznog antidisidentskog zakona, TikTok je otišao korak dalje i potpuno se povukao iz Hong Konga. Doduše, tako su izgubili samo 150 tisuća korisnika. Angažirali su glavnog izvršnog direktora Amerikanca, Kevina Meyera koji je radio u Disneyju i imaju veliki ured u SAD-u


“TikTok je pod vodstvom američkog CEO-a, sa stotinama zaposlenika i ključnih voditelja na polju sigurnosti, razvoja i administracije ovdje u SAD-u. Naš glavni prioritet je promoviranje sigurnog i zaštićenog iskustva unutar aplikacije za naše korisnike. Nikada nismo davali podatke kineskoj vladi niti bismo to učinili da nas zatraže”, poručili su putem priopćenja iz američkog ureda.


Dodatno, tvrtka papagajski ponavlja da funkcionira sasvim odvojeno od kineske tvrtke majke ByteDance. Da su njihovi podatkovni centri smješteni izvan Kine i da ništa od tih podataka nije podložno kineskim zakonima. Da se podaci američkih korisnika čuvaju na serverima u SAD-u, uz sigurnosne kopije u Singapuru, a korisnika Europske unije u Irskoj. I dok eksperti koji su pratili put korisničkih informacija doista nisu otkrili da podaci idu igdje drugdje osim upravo tih podatkovnih centara, nema načina da netko izvana pouzdano utvrdi da ti podaci nakon toga ne idu dalje, prema Kini.


TikTok i dalje radi na tome da se što više distancira od svojih kineskih korijena. Premda aplikacija još uvijek nije profitabilna, potencijal za zaradu je ogroman i ide daleko iznad spomenutih 150 milijardi dolara, koliko bi procijenjena tržišna kapitalizacija bila u ovom trenutku. Stoga nije nimalo neobično da se oformila skupina američkih investitora koji su, prema saznanjima Financial Timesa, skovali ambiciozan plan da kupe TikTok od ByteDancea.

Skupinu predvode ulagački divovi General Atlantic i Sequoia Capital, koji su trenutno u pregovorima s američkim vlastima o tome je li uopće moguće izdvojiti TikTok i ograditi ga od kineskih osnivača. ByteDance i njegov osnivač Zhang Yiming dobio je i druge ponude iz Silicijske doline, ali dosad su sve bile odbijene. Ako američki investitori doista kupe TikTok, bit će to još jedan korak prema “decouplingu” i vjetar u leđa ideji da koncept rascijepljivanja ekonomija može funkcionirati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 06:49