HIBRIDNI RAT

Kako izgleda Putinova propaganda u BiH medijima: ‘Zarobljeni Rusi podvrgnuti su sadističkom mučenju‘

Ruski razlozi za granatiranje gradova podsjećaju na one iz rata u BiH. Civile se gađalo sa srpskih položaja, a tvrdilo da se oni sami gađaju

Milorad Dodik i Igor Kalabuhov

 Screenshot/N1

Veleposlanik Rusije u BiH Igor Kalabuhov prije nekoliko je dana naprasno napustio svečanost u Brčkom povodom 22. godišnjice proglašenja Distrikta Brčko BiH. To se dogodilo nakon nastupa šefa izaslanstva EU-a u BiH Johanna Sattlera, u čijem govoru je ruski veleposlanik uočio "neprihvatljive i provokativne formulacije", piše Deutsche Welle.

Uskoro je uslijedio i odgovor od samog Sattlera putem društvenih mreža: "Svijet vidi što se događa u Ukrajini. To je rat, koji vodi agresor, napadač - Rusija. Napuštanje događaja, zato što su vaše akcije javno prozvane, ništa ne mijenja. Stojimo uz Ukrajinu. Laži i dezinformacije to neće promijeniti."

Kao nikada prije, i u BiH se danas govori o lažnim vijestima i dezinformacijama, ali i različitim verzijama istine i propagande koje se nastoje plasirati preko raznih medijskih platformi, oblikujući javno mnijenje.

Kolumna ruskog veleposlanika

"Ruske oružane snage ne izvode raketne, zračne i artiljerijske udare na gradove i civile. Prijetnja civilima u Ukrajini danas ne dolazi od ruske vojske, koja visokopreciznim oružjem napada samo ukrajinske vojne objekte, nego od kijevskog režima koji je pokrenuo teror nad sugrađanima, kao i od 'nacionalnih bataljona' bez kontrole", ovo je dio autorskog teksta naslova 'Istina o situaciji o Ukrajini' kojeg je veleposlanik Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov napisao za dnevnik iz Banja Luke Glas Srpske.

Koristeći se pojmom "specijalna vojna operacija", ruski veleposlanik u BiH navodi: "Nacionalisti postavljaju tenkove, artiljeriju i raketne bacače uz zidove vrtića i škola, opremaju vatrene položaje na krovovima stambenih zgrada, skrivaju se iza žena i djece. Zarobljeni ruski vojnici su podvrgnuti nehumanom sadističkom mučenju, koje banditi snimaju i postavljaju na internet..."

U svom tekstu Igor Kalabuhov je "zapadnjake" okarakterizirao kao "cinične i dvolične" jer, kako navodi, "primjeni međunarodnog prava pristupaju krajnje selektivno, isključivo na osnovu svojih geostrateških interesa".

U medijima u entitetu Republika Srpska nema reakcija na stavove ruskog diplomata.

"Sastavni dio agresije"

O porukama prije nekoliko dana govorio je pred Europskim parlamentom i visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Poseban naglasak stavio je na dezinformiranje i to u kontekstu invazije na Ukrajinu.

"Ruski državni mediji i 'sustav' koji ih okružuje upregnuti su u širenje ovakvih narativa, manipulaciju i obmanjivanje. I oni su sastavni dio agresije - ovdje se ne radi samo o bombardiranju stambenih objekata, infrastrukture i ljudi; oni bombardiraju i njihove umove, bombardiraju njihov duh", rekao je visoki predstavnik, govoreći pred europarlamentarcima.

Borrell je opisao ono čemu svjedoči svjetska javnost od 24. veljače i početka ruske invazije na Ukrajinu.

"U svom izvješćivanju o ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini, ruska propagandna mašinerija aktivno se koristi manipuliranjem informacijama i uplitanjem, šireći među vlastitim stanovništvom lažne informacije o razlozima pokretanja ove invazije i situaciji u Ukrajini. Kremlj i njegovi mediji sustavno lažu o vojnoj situaciji, stradanjima ukrajinskog stanovništva. Sustavno tvrde da ukrajinske vlasti bombardiraju vlastite građane i provociraju nuklearne incidente kako bi okrivile Rusiju. Još jedna od stvari o kojoj građani Rusije slušaju u državnim medijima je navodna 'rusofobija'", kazao je visoki predstavnik.

Ruski građani pod "staklenim zvonom"

Podsjećajući na obračun vladajućih s neovisnim medijima, civilnim društvom, zabranu Twittera, Facebooka i rada niza stranih medijskih kuća u Rusiji, kao i uvođenje zakona kojim se kriminaliziraju „lažne informacije o ratu u Ukrajini", Borrell je zaključio kako se takvim režimom građanima Rusije uskraćuje svaki pristup neovisnim medijima, neovisnim informacijama, tome što se događa u Ukrajini i ponašanju ruskih oružanih snaga.

"Dakle, Rusija ide ka potpunoj izolaciji svojih građana od informacija koje dolaze iz vanjskog svijeta. Stavlja ih se pod stakleno zvono, te ih se izolira kako bi ih se spriječilo da oni doznaju što se događa”, upozorio je visoki predstavnik Borrell.

Eurozastupnik Tonino Picula, osvrćući se na sveprisutnost lažnih vijesti u medijsko-komunikacijskom prostoru, podsjetio je da je "Fake News" 2017. godine proglašen kao najgori izraz (riječ) godine, piše Deutsche Welle.

"Dvije godine kasnije, materijalna šteta izazvana izravnim i neizravnim posljedicama dezinformacija iznosila je gotovo 80 milijardi dolara. Otkriveno je i da 67 posto lažnih vijesti plasira Rusija. Ruska agresija na Ukrajinu je dakle i rat drugim sredstvima, pogotovo kampanjama dezinformiranja. Narativ Kremlja je toksičan, kao i njegova vojna agresija", rekao je ovaj hrvatski eurozastupnik ljevice tijekom govora na parlamentarnoj raspravi u Strasbourgu o vanjskom uplitanju u demokratske procese u EU.

"Prvi digitalni rat u povijesti čovječanstva"

Faruk Kajtaz, novinar i urednik te član Upravnog odbora novinske udruge BH Novinari, smatra da su dezinformiranje i manipulacija informacijama sastavni dio svakog ratnog sukoba, pa i onoga koji se upravo događa u Ukrajini.

"Radi se o obliku tzv. 'hibridnog rata', koji se pažljivo kreira s namjerom oblikovanja javnosti i globalnog mišljenja – stvaranja određenih narativa u skladu s politikama ili vojnim planovima. S punim pravom možemo kazati kako je ruska invazija na Ukrajinu prvi, pravi 'digitalni rat' u povijesti čovječanstva, jer se informacije ili dezinformacije prenose u skoro u realnom vremenu i trenutno imaju odjek diljem svijeta", komentira Kajtaz za Deutsche Welle.

Ali, kaže, kao i za svaki rat, i medijski rat informacijama u ovom sukobu mora imati dobro razrađene taktike, sredstva i svoje "vojnike". Ova taktika njega podsjeća i na objašnjenja o razlozima granatiranja gradova i civila u BiH tijekom rata, kada se sa srpskih položaja granatiralo civile, a inzistiralo na tome da to granatirana strana radi sama sebi.

"Ipak, neke se stvari jednostavno ne mogu sakriti. Kako zbog slabosti vlastite strategije, tako i zbog izvješćivanja pouzdadnih medija, te druge strane u sukobu. Izjave nekih ruskih dužnosnika kako Ukrajinci 'sami sebe granatiraju' sjajan je primjer loše vođene i još gore izvedene medijske taktike", analizira Kajtaz.

To, dodaje on, svjedoči o očaju autora ovakvih 'informacija', s obzirom na to da je broj provjerljivih informacija o stvarnom stanju na terenu izuzetno velik i lako dostupan. "Kada se nešto želi sakriti, onda se upravo poseže za ovakvim dezinformacijama i taktikama, koje mogu imati učinka samo u strogo kontroliranom medijskom prostoru kao što je to Putinova Rusija. Dezinformacije mogu biti vrlo moćno i opasno oružje u svakom 'hibridnom ratu' i oružanom sukobu, ali na kraju ipak 'ispliva' pravo stanje. Ja sam pristalica one stare teze, kako se 'istina najbolje brani sama'", zaključuje Kajtaz.

Dvije i pol politike u BiH

U većini medija u Republici Srpskoj ne može se iščitati osuda agresije na Ukrajinu, a neki od njih čak pristaju na ulogu nositelja proruske kampanje. Javna Radio televizija Republike Srpske (RTRS) rat u Ukrajini decidirano ne naziva agresijom ili invazijom, kao ni Novinska agencija Republike Srpske (SRNA), a u izvješćivanju terminom „ruska vojna operacija u Ukrajini" koriste se i Nezavisne novine.

Za sociologa prof. Slavu Kukića i ovo je znak duboke podijeljenosti u BiH. "To sve pokazuje koliko BiH ima dvije politike, a mediji su generalno vezani uz njih. Čak bi rekao dvije i pol politike. Politika u RS-u, s izuzetkom rijetkih, slijedi smjer Milorada Dodika i tu je logična posljedica da ruski veleposlanik može biti kolumnist i širiti neistine o ratu i agresiji kojem svjedoči cijeli svijet u živo. Druga politika je apsolutna osuda agresije, dok su mediji pod kontrolom Dragana Čovića na toj liniji, ali ne na bezrezervnoj osudi agresije jer se ne žele zamjeriti Dodiku", zaključuje sociolog prof. dr. Slavo Kukić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 20:49