Njemačka u nevjerici: ‘Putinov prijedlog je apsurdan, sramotan, čista manipulacija!‘

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas izrazila je u ponedjeljak sumnjičavost prema prijedlogu ruskog predsjednika Vladimira Putina da se bivši njemački kancelar Gerhard Schröder imenuje posrednikom za rat u Ukrajini.

"Gerhard Schröder bio je lobist na visokoj razini za ruska državna poduzeća, stoga je sasvim jasno zašto Putin želi upravo njega", izjavila je iz Bruxellesa. "Ne bi bilo previše mudro dati Rusiji pravo da imenuje pregovarača u naše ime", nastavila je.

Budući da je Schröder lobirao za ruske državne tvrtke, "on bi sjedio na obje strane stola", rekla je Kallas.

Upitan u subotu o svom omiljenom kandidatu za ponovnu uspostavu dijaloga s Europljanima, Vladimir Putin odgovorio je da "osobno" preferira Gerharda Schrödera. Upitana šire o tome treba li EU izravno razgovarati s Vladimirom Putinom, Kaja Kallas pokazala je velik oprez.

Gerhard Schröder i Vladimir Putin

Holger Hollemann/Dpa Picture-alliance Via Afp

"Prije nego što razgovaramo s Rusijom, trebali bismo međusobno raspraviti o čemu uopće želimo razgovarati s njima", rekla je.

Tko je Schröder?

Gerharda Schrödera (82) u Njemačkoj se često kritizira zbog bliskih veza s Putinom i ruskim kompanijama. Bivši socijaldemokratski kancelar nastavio je održavati kontakte s Kremljom i nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., putovao je u Moskvu i sastao se s Putinom. Schröder i Putin smatraju se bliskim prijateljima, navodi Spiegel.

Putin tvrdi da o miru želi pregovarati samo s jednim čovjekom u Europi. Tko je on?

Nakon izlaska iz politike, Schröder je godinama bio u upravnim i nadzornim odborima ruskih energetskih giganata. Među ostalim, bio je predsjednik upravnog odbora Nord Stream 2 AG, podružnice ruskog Gazproma.

Schröder je bio kancelar od 1998. do 2005., zapamćen je po velikim reformama tržišta rada i slabljenju socijalne države, što je dovelo do njemačkog ekonomskog buma.

Berlin je Putinovu želju primio na znanje, ali za početak ocjenjuje da se to uklapa u niz „prividnih ponuda" i da je dio „poznate ruske hibridne strategije". Kako se navodi iz krugova bliskih vladi u Berlinu, time se „neće unijeti podjele između Njemačke i Europe".

Ured bivšeg kancelara je na upit njemačke agencije dpa priopćio da se Schröder po tom pitanju neće oglašavati.

Mišljenja njemačkih stranaka su podijeljena. Ralf Stegner, stručnjak za vanjsku politiku socijaldemokrata (SPD), založio se za razmatranje Putinovog prijedloga. „Pozdravljam svaku inicijativu koja bi mogla okončati rat", izjavio je Stegner za list Spiegel.

Sličnu izjavu dao je i njegov stranački kolega Adis Ahmetović, glasnogovornik za vanjsku politiku kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu: „Svaka ponuda mora se ozbiljno ispitati kako bi se utvrdilo koliko je pouzdana", rekao je.

„Ne možemo prihvatiti da SAD i Rusija sami odlučuju o budućnosti Ukrajine i europske sigurnosti“, naglasio je Ahmetović. Cilj, kaže, mora biti sudjelovanje u pregovorima. Ako je uvjet za to uključivanje bivšeg kancelara Schrödera, to bi trebalo „pažljivo odvagnuti u tijesnoj suradnji s europskim partnerima, a ne u startu kategorički odbiti“, poručio je Ahmetović, predstavnik SPD-a, stranke koja je, kao manji koalicijski partner, u saveznoj vladi zajedno s demokršćanima (CDU/CSU).

Oporbeni Zeleni jasno su odbacili prijedlog. „Putin snosi odgovornost za ovaj rat u Ukrajini koji krši međunarodno pravo“, izjavila je šefica kluba zastupnika u Bundestagu Britta Haßelmann. On je agresor i može „odmah okončati" rat, naglasila je.

Prijedlog da se Schrödera imenuje kao posrednika je apsurdan, kaže Haßelmann. „Čak bi i u Kremlju već trebali čuti da Gerhard Schröder nema nikakav kredibilitet kada je u pitanju Rusija i da je zbog bliskog prijateljstva s Putinom postao persona non grata u Europi", rekla je političarka Zelenih, stranke koja je bila u koaliciji sa Schröderovim socijaldemokratima kada je on bio kancelar (1998.-2005.).

Vladimir Putin i Gerhard Schröder (fotografija iz 2012. godine)

Dmitry Lovetsky/Afp/Profimedia

Skeptična je i Marie-Agnes Strack-Zimmermann, zastupnica njemačkih liberala (FDP) u Europskom parlamentu. „Posrednika u ovom ratu moraju prihvatiti obje strane", rekla je ona za medijsku grupu Funke. Schröder, međutim, „nije dovoljno jasno osudio napad na Ukrajinu“, podsjetila je Strack-Zimmermann iz FDP-a, stranke koja u ovom mandatu nije zastupljena u Bundestagu jer nije prešla izborni prag.

I šef kluba zastupnika oporbene Ljevice, Sören Pellmann, ukazao je na to da su Schröder i Putin godinama politički i osobno blisko povezani.

S druge strane, najveća oporbena stranka, Alternativa za Njemačku (AfD), otvorena je za ruski prijedlog. „Svako posredovanje koje doprinosi prekidu stradanja na obje strane je dobrodošlo", izjavio je Markus Frohnmaier, glasnogovornik za vanjsku politiku kluba zastupnika AfD-a u Bundestagu. „To vrijedi i za eventualne pokušaje posredovanja bivšeg kancelara Schrödera“, rekao je predstavnik AfD-a, stranke čiji su dijelovi službeno deklarirani kao desno ekstremni.

Komentatori najvećih njemačkih medija u Njemačkoj uglavnom su protiv ideje da bivši kancelar bude posrednik u pregovorima.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: „Bivši savezni kancelar dugo je bio na platnom spisku Rusije i zato ne bi bio neutralan posrednik, ni između Kijeva i Moskve, niti između Europe i Moskve. Nitko u Ukrajini mu neće vjerovati, niti bi mu trebao vjerovati bilo tko u Europi. Schröder je Putinov čovjek, a činjenica da se, nakon što je napustio kancelarsku dužnost, odlučio udružiti s Rusijom zbog (velikih iznosa) novca, diskvalificira ga danas kao diplomata“, zaključuje komentator frankfurtskog lista.

Stuttgarter Zeitung primjećuje: „Ako Putin sada želi da bivši kancelar Gerhard Schröder bude posrednik, to je izuzetno loša ideja. Schröder ne govori ni u čije ime, osim u svoje. On ne predstavlja EU i nema mandat Njemačke. Niti će ga dobiti – i to s dobrim razlogom. Iako bivšem kancelaru svakako ne nedostaje samopouzdanja, diplomatska vještina – osjećaj za ono što je neophodno i izvodivo koji je nekada imao – posljednjih godina potpuno ga je napustila", kritizira list iz Stuttgarta.

„Naravno, svi žele kraj ovog katastrofalnog rata u Ukrajini", piše pak Freie Presse. „I naravno, trebalo bi barem razmotriti sva moguća sredstva za postizanje tog cilja. No najnovija inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina je izvan te kategorije", navodi list iz Chemnitza.

Süddeutsche Zeitung Putinov prijedlog smatra pokušajem manipulacije: „Putin nastoji unijeti razdor u Europi glumeći spremnost na dijalog. To nije ništa novo – slično kao ni njegova tvrdnja da se ’ova stvar’ – on tu misli na rat – ’uskoro bliži kraju’. Te riječi, taj prijedlog – to je prava antiteza diplomacije. Ovoga puta to je posebno lako prozreti. I pitanje je ne krije li se tu čak i nagovještaj očaja? U svakom slučaju, Putin ima sve razloge za davanje praznih ponuda. Ukrajina je vojno u jačoj poziciji nego što je bila dugo vremena. Da bi skrenuo pažnju s te činjenice, vladar Kremlja spreman je čak i riskirati da uvrijedi Donalda Trumpa – koji, na kraju krajeva, i dalje ima povjerenja u diplomatske sposobnosti svojih posrednika", primjećuje list iz Münchena.

Sve se mora pokušati kako bi se okončao rat u Europi, ocjenjuje list Neue Osnabrücker Zeitung: „Iako je istina da je Schröder razočarao mnoge ljude u Njemačkoj kada je, nakon napuštanja kancelarske dužnosti, prešao na platni spisak ruskih plinskih kompanija, on je također dosljedno izjavljivao da Putinov napad na Ukrajinu smatra teškom greškom. Čini se da je on jedan od rijetkih, a možda i jedini od bivših zapadnih političara, koji još uvijek može iskreno razgovarati s Putinom. Moguće je da uspjeh u ovom trenutku ne djeluje realistično, ali mogućnost korištenja Schröderovih usluga mora apsolutno ostati otvorena. Njemačka osjetljivost prema bivšem kancelaru mora u ovom slučaju pasti u drugi plan“, zaključuje list iz Osnabrücka.