ČEKA SE ANGELIN MIG

KAD ĆE NJEMAČKA IZAĆI IZ KARANTENE: NAZIRE SE 'IZLAZNA STRATEGIJA' Cijeli kontinent iščekuje ishod sudbonosnog sastanka, na potezu je Merkel

 
 AFP

Studija instituta Ifo je pokazala da bi Njemačka ekonomija mogla pasti i za 20 posto ako izolacija potraje do tri mjeseca. Zato se izvješće zalaže za 'strategiju prilagođenu riziku' kojom neke dobne skupine, regije i poslovne funkcije mogu obnoviti aktivnosti prije drugih.

Njemačka je do kraja uskrsnih praznika, odnosno do 19. travnja, produljila mjere ograničenog kretanja u svrhu sprječavanja širenja koronavirusa, priopćeno je 1. travnja nakon video konferencije kancelarke Angele Merkel s premijerima saveznih pokrajina. O tome će se raspravljati na novom sastanku 15. travnja. Ove srijede.

Ključni trend ove pandemije je povratak eksperata u središte interesa. Javnost sluša stručnjake i treba se samo ponadati da će “novo normalno”, dakle razdoblje PC (post-Covid-19) sačuvati to blagotvorno obilježje. I da će nadristručnjaci zašutjeti, barem u što širem središnjem prostoru (uvijek je bilo i bit će pernara i trumpova).

No, jednako treba imati u vidu da u konačnici odluke ne donose stručnjaci. Oni ih predlažu, daju znanstveni okvir. Odluka je opet, kao i uvijek, u rukama politike: koja djeluje prema instinktu, intuiciji i spremnosti da preuzme rizik. Ali simbioza znanosti/stručnosti i politike, koja se u mnogim zemaljama, posebice u Hrvatskoj, pokazala više nego spasonosnom, mogla bi postati i dobitna kombinacija i za PC svijet.

Pitanje koje se ovih dana najčešće spominje je vrlo jednostavno: kad ćemo prekinuti s ovom izolacijom. Jer, Austrija je najavila ublažavanje mjera, Danska također. Svaka čast njima, ali odluke koje imaju dugoročni utjecaj na blagostanje EU donose se u - Berlinu. Ekonomski oporavak Njemačke vratit će pozitivan poticaj Češkoj, Poljskoj i - Hrvatskoj. I Srbiji, samo da dodamo.

Armin Laschet, premijer savezne države Sjeverna Rajna Vestfalija, najveće i ekonomski najjače, okupio je “Vijeće stručnjaka za koronu” koje ima 12 članova. Interesantno, u njemu nisu samo liječnici, već i sociolozi, bivši sudac Vrhovnog suda i čelnica Deutsche Telekoma. To je tijelo donijelo jednu izuzetno interesantno preporuku: Laschetu, koji je kandidat za predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU, stranke čija je članica i kancelarka Angela Merkel), su rekli da ne bi trebao govoriti o “izlasku” iz mjera izolacije nego o “ponovnom povratku”. Inače, brojni su stručnjaci jednako tako rekli da bi trebalo izbjegavati ratne termine kad je riječ o hvatanju ukoštac s virusom jer se tako stvara dodatna psihoza u javnosti. “Metafore rata pozivaju na mobilizaciju, na djelovanje, za nešto”, navodi Veronika Koller, lingvistica sa sveučilišta Lancaster u Engleskoj za The Atlantic. “U ovoj pandemiji vlade traže od ljudi da rade suprotno: odustaju od rutina i izbjegavaju izlazak van. Jednostavno rečeno, ne raditi ništa”.

Ministar zdravstva Jens Spahn pred sobom ima dva ključna pitanja, prenosi Der Spiegel. Ima li dovoljno respiratora za pacijente i za to koristi platformu DIVI na kojoj se registriraju raspoloživi respiratori na nacionalnoj razini. I sve bolnice moraju prijaviti neiskorištene kapacitete. Naime, jedan od razloga zašto je Europa tako snažno pogođena zarazom je i decentralizacija zdravstva u, primjerice, Italiji i Španjolskoj, zemljama koje bilježe najveći broj preminulih. A slično je i u Njemačkoj. Već smo više puta pisali kako talijanska pokrajina Veneto ima bitno manji broj oboljelih apsolutno i relativno nego Lombardija.

A drugo je pitanje na koje odgovor daje Institut Robert Koch (RKI). To je takozvani “reproduktivni broj” (RO za eksperte), koji pokazuje koliko ljudi zaražava jedan pacijent. Na početku epidemije RO u Njemačkoj je bio 3, ove srijede 1,2, u četvrtak već 1,1. Cilj je spustiti ga ispod jedan. To je trenutak u kojem se mogu ukidati mjere. No, to ne odgovara na problem s kojim se ovih dana suočio Markus Söder, premijer savezne države Bavarske. Koja ima najveći broj pacijenata što je posljedica blizine Italije, između ostalog. Naime, austrijski kancelar Sebastian Kurz je najavio ublažavanje mjera pa sada cijela Bavarska gleda u Södera što će on poduzeti. Što ga je dovelo u težak politički položaj: iz proaktivnog lidera kojem je Bavarska vjerovala (zbog brze, liderske reakcije na zarazu ojačali su mu izgledi da se kandidira za kancelara iduće godine) sad se pretvorio u reaktivnog “party breakera”.

Spahn će s ministrom ekonomije Peterom Altmaierom za sastanak u srijedu morati iznijeti prijedloge gdje se može krenuti u “ponovno otvaranje” i čega se i dalje moramo lišiti. Za ovo potonje već postoji odgovor: festivali, klubovi, bilo kakva velika javna okupljanja pa i Nijemcima tako dragi karnevali.

Njih će dvojica vrlo vjerojatno predložiti da nošenje maski postaje novo normalno. Ali, i razvoj aplikacije koja će upozoravati ljude ako dođu u kontakt s nekim za kojeg je kasnije utvrđeno da je pozitivan na koronavirus. Takva aplikacija već postoji u Kini.

U konačnici na scenu stupa šefica, kancelarka Angela Merkel. Koja se pokazala prilagodljivom (mnogi će reći da je lutala): prvo je bila protiv zatvaranja škola, da bi na to pristala nakon preporuke stručnjaka. Jednako je tako bilo i s maskama koje sada podržava.

Prve je signale poslala nakon sastanka kriznog kabineta u četvrtak: "Najnoviji razvoj broja zaraženih daje povoda za opreznu nadu. Trenutno nema potrebe za pooštravanjem mjera".

Jedno je sigurno: Merkel neće dopustiti da se od mjera odustane, a da bi ih se zatim moralo vraćati. To bi bilo više nego jasan znak da vlada nema situaciju pod punom kontrolom. Merkel će se stoga držati sljedeće maksime: u krizama poput ove bolje je imati frustrirano nego zbunjeno javno mnijenje.

Der Spiegel zaključuje svoj članak ovako: “Dužnosnici trenutno traže pojedine sektore gdje bi se mjere mogle ublažiti”, kaže jedan od članova kabineta. “Mogu zamisliti, primjerice, da frizerka s dostatnim zaštitnim mjerama i ograničenjima broj ljudi koji smiju ući dobije dopuštenje da otvori vrata svog salona”, navodi sugovornik.

Svaka kriza ima simbol. Možda bi u ovom dobu simbol nade mogla biti pristojna frizura. To bi mogao biti početak. A negdje treba početi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 15:29