PRVA LINIJA

‘Jedan podatak sve govori o tome kakve se borbe u zadnjih 7 dana vode Ukrajini, a pazite o čemu sad priča Vrhovna rada!‘

Osvrnuli smo se u emisiji na najkritičnije dijelove bojišta, ali i na mogući utjecaj Trumpa na rat

Ukrajinski vojnik; ruski vojnik puca iz haubice; susret Donalda Trumpa i Joea Bidena

 Profimedia/Screenshot: Hanza Tv/

Bojišta u Ukrajini izuzetno su aktivna, Kijev ima velikih problema s mobilizacijom, ali to što je zemlja u lošoj situaciji ne znači da će prihvatiti bilo koji prijedlog koji dođe iz Washingtona, govori u zadnjoj epizodi podcasta Prva linija vojni analitičar s portala obris.org, Igor Tabak.

Osvrnuli smo se u emisiji na najkritičnije dijelove bojišta, poput Kupjanska i Pokrovska, govorili dosta i o situaciji u oblasti Kursk gdje ukrajinske snage okupiraju dio teritorija koji Rusi već tjednima žele vratiti, a na kraju je naš vojni analitičar prokomentirao i što bi točno promjena vlasti u SAD-u trebala značiti za Ukrajinu, ali i za maksimalističke ambicije ruskog predsjednika Putina.

Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija, a u tekstu ispod videa možete pročitati kraći rezime epizode.

---------------------------------------

Video podcasta pogledajte ispod

---------------------------------------

- Kurska oblast i dalje je svakodnevno poprište jako žestokih borbi, ali i čitava fronta u samoj Ukrajini zastrašujuće je aktivna. Vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Oleksandr Sirski, rekao je svojim američkim saveznicima da praktički po čitavoj dužini linije traju izuzetno teške borbe. Naravno, ima dijelova gdje su borbe najviše koncentrirane. Prvo, to je Kursk, a u samoj Ukrajini dio oko Kupjanska (sjever Donbasa), Toreck - koji stoji loše, a glavna točka su Pokrovsk i Kurahiv. Tu je Pokrovsk već duže vrijeme problematičan, dok se fronta oko grada Kurahiva skoro pa urušava. To je za Ukrajince neugodna situacija, iz dana u dan sve lošija, kaže Tabak.

Kad je u pitanju fronta kod Kurska, naš sugovornik ističe da se tamo situacija zapravo nije puno promijenila tijekom zadnjih tjedana. Rusi su u ofenzivi, imaju 50.000 ljudi i svoje gubitke nadopunjuju, kaže.

- Jedina velika novost je da nadopune ne dolaze iz Ukrajine, već iz Rusije ili inozemstva. Takva snaga je u naletu već 4,5 tjedana, a ukrajinska obrana ima velikih problema, posebno sa zapadne i sjeverne strane, a u zadnje vrijeme ni jugoistok ne stoji najbolje. Borbe su tu jako intenzivne, a to govore i ukrajinske procjene ruskih gubitaka, a koje su ipak nešto pouzdanije od procjena iz Moskve. Čak i ako zanemarimo brojeve i gledamo trendove, od 10 najžešćih dana borbenih dana u ovom ratu prijavljenih s ukrajinske strane, njih jedno 5,6 bilo je u zadnjih sedam dana. Izgleda da taj konstantni pritisak Rusa u Kursku polagano dovodi do određenih efekata, iako Rusi u tim pomacima i dalje gube mnogo tehnike i ljudstva.

Problem - ljudstvo

Američki vojni analitičar Michael Kofman, koji redovno putuje u Ukrajinu, vratio se nedavno s još jednog takvog puta. I pritom je u podcastu portala War on the Rocks bio prilično pesimističan oko stanja u Ukrajini, a kao apsolutno najveći problem Kijeva izdvojio je nedostatak ljudstva i neuspjeh mobilizacije.

- Da, taj zaključak je nedvojben. Prvo, ukrajinski mobilizacijski sustav je čudan i dovodi do toga da dobar dio trupa čine stariji ljudi, a uz to ogroman dio radno sposobnog stanovništva, čak i onih nezaposlenih, imaju iznimke od mobilizacije. Tu ima opravdanih rezervacija, dio neopravdanih, a dio je ilegalan, stečen upitnim metodama. Recimo, sad je u tijeku raspuštanje i preustroj medicinskih komisija koje su ocjenjivale invalidnost kao iznimku od mobilizacije. Postalo je jasno da je svatko s novcem ispao invalid. Došlo je do toga da se u Vrhovnoj radi spominje da bi vojno osoblje iz ureda za regrutaciju trebalo skupno poslati na frontu, a vrhovni zapovjednik iz očaja prebacuje i razno pomoćno osoblje iz pozadine u frontovske jedinice. Neki od njih su dobri, a neki nisu - a takve Rusi pomno prate pa iskorištavaju trenutke ukrajinskih rotacija da osvanu na položajima koje su Ukrajinci friško ispraznili. Sve to viđamo već neko vrijeme, objašnjava vojni analitičar.

Što može Trump?

Osvrnuli smo se na kraju i na odnos brzorastuće nove američke administracije prema Ukrajini, naročito s obzirom na poruke koje su o tom ratu dosad slali izabrani predsjednik Donald Trump, izabrani potpredsjednik JD Vance i nominirani kandidat za državnog tajnika, Marco Rubio.

- Ako to Europa ili Amerika ne znaju, Hrvatska to zna. Zemlja koja je pod napadom i grčevito se brani više godina, neće dići sve četiri u zrak zato što to hoće netko u Washingtonu. Trump Ukrajini može napraviti problema i dodatnih žrtava, ali otpor Ukrajine Rusiji prvo ovisi o njima samima, njihovom sustavu mobilizacije, remontu opreme, pribavljanju opreme od saveznika (a to nisu samo Amerikanci) i tako dalje, kaže Tabak i dodaje da se taj sukob, i njegovi učinci, šire.

- Trump priča svašta, ali napravi puno manje nego što priča i teško mi je zamisliti pragmatičnu osobu poput Putina, koja gleda pravu snagu a ne samo nečije riječi, da se da natjerati na mir koji mu sad ne paše. On je u vojnom naletu, teško će prepustiti inicijativu samo zato što mu je Trump rekao, smatra Tabak. Rusi, po njemu, neće odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva.

- Ukrajina naprosto nema luksuz biti umorna u ovom ratu. To je realnost, zaključuje naš sugovornik.

--------------------------------------

Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 23:21