Ruski državni medij objavio je izvještaj o tome kako ograničenja na izvoz ključnih komponenti za bespilotne letjelice, koje je uvela kineska vlast, otežavaju Moskvi proizvodnju vojnih dronova, što bi moglo omesti ratna djelovanja Vladimira Putina u Ukrajini.
Novi kineski propisi uvedeni početkom mjeseca ‘ozbiljno su zakomplicirali isporuke dronova Rusiji i doveli do nestašice brojnih komponenti, kao što su termovizijske kamere‘, izvijestio je list Kommersant povezan s Kremljom, a prenosi Newsweek.
Krajem kolovoza kineska je vlada priopćila da uvodi kontrolu izvoza nekih dronova i povezanih dijelova. Mjere utječu također na dio komunikacijske opreme, motore i lasere koji se koriste u bespilotnim letjelicama, kao i na antidron sustave, rekla je kineska vlada.
Ograničenja također utječu na komercijalne bespilotne letjelice namijenjene vojnoj uporabi, te dronove s vremenom leta duljim od 30 minuta.
Kina je jedan od vodećih svjetskih proizvođača dronova i zauzela je neutralni stav prema ratu u Ukrajini, no održava prijateljske diplomatske odnose s Moskvom.
Sukob koji traje već više od godinu dana, potaknuo je razvoj dronova ‘‘munjevitom brzinom‘, izjavili su stručnjaci za Newsweek. Obje strane u ratu obilato koriste razne vrste bespilotnih letjelica, uključujući izviđačke i jurišne dronove.
Ukrajina često objavljuje borbene snimke ‘iz prvog lica‘ te zračne napade visokog profila na ruski teritorij, ali i napade mornaričkih dronova na ruske ciljeve na Krimu.
- Nakon što rat završi, Ukrajina će imati jedinstveno iskustvo i svaku šansu da postane glavni izvoznik bespilotnih letjelica u svijetu, rekao je početkom kolovoza Mihajlo Fedorov, potpredsjednik ukrajinske vlade.
U napadima na ukrajinske gradove i infrastrukturu Moskva često koristi bespilotne letjelice, a najviše dronove kamikaze iranskog dizajna.
Zabrana Pekinga na izvoz većih dronova i nekih komponenti potrebnih za izradu tema je o kojoj se vode burne rasprave u krugovima uključenima u moskovsku proizvodnju dronova, tvrdi Samuel Bendett iz američkog Centra za pomorsku analizu.
Pravi učinak ove zabrane na rusko tržište uglavnom se svodi na skok cijena postojećih i dostupnih kineskih bespilotnih letjelica koje su već u Rusiji, rekao je Bendett za Newsweek.
Dugoročno, ruska domaća industrija dronova mogla bi uskočiti i zamijeniti kineske dronove, smatra on.
- To je vrlo zanimljiv primjer kako Kina gotovo da ima monopol nad tehnologijom koja omogućuje dronove, rekao je britanski stručnjak za dronove Steve Wright.
Dronovi trebaju ‘ogromnu količinu elektronike‘. Rusi su pokušali, ali nisu uspjeli razviti takve kapacitete u svojoj zemlji, ustvrdio je za Newsweek.
Dodao je kako Kinezi kontroliraju veliki dio tržišta, kako za Rusiju, tako i za zapadne zemlje.
Kineska zabrana trenutačno se ne odnosi na ‘male DJI dronove‘, navodi Bendett, misleći na proizvođača jednoga od najpoznatijih kineskih dronova.
No ograničenja koja je uveo Peking mogla bi utjecati na uvoz većih, težih poljoprivrednih dronova koje je Rusija koristila u Ukrajini, smatra on.
- Nedostatak određenih komponenti može imati značajne posljedice, ali postoji puno alternativnih ruta opskrbe, kako legalnih tako i onih u sivoj zoni koje Rusi koriste kako bi nabavili ono što im je potrebno.
Kommersant također navodi da su mnogi od najvećih ruskih proizvođača bespilotnih letjelica uspjeli prikupiti značajne rezerve komponenti za dronove.