UVJETI EUROPSKE UNIJE

Jasna poruka Beogradu: Srbija mora riješiti odnos s Hrvatskom i uvesti sankcije Rusiji

Komisija je predstavila godišnje izvješće o napretku zemalja Zapadnog Balkana

Aleksandar Vučić i Andrej Plenković

 Afp, Cropix

Iznenadna uvjetna preporuka o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini te najjasnija poruka dosad Srbiji da mora podržati sankcije protiv Rusije dva su ključna elementa ovogodišnjeg paketa proširenja EU i izvješća o napretku koje je danas u Bruxellesu usvojila Europska komisija.

Kao značajna prekretnica u procesu u paketu se spominju i nedavno otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te potvrda da je Kosovo ispunilo sve uvjete o ukidanju viza za putovanje njegovih građana u EU.

Paket proširenja predstavio je povjerenik EU za proširenje Olivér Várhelyi najprije pred zastupnicima Europskog parlamenta, a potom i pred novinarima.

Tijekom rasprave u Europskom parlamentu brojni su zastupnici inzistirali upravo na pitanjima vezanim uz Srbiju i potrebu da ta država ako doista želi u EU, to dokaže i potporom sankcijama protiv Rusije.

Strateški smjer

U izvješću se navodi kako ponašanje Srbije "dovodi u pitanje strateški smjer Srbije".

"Nakon ni s čim izazvane i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu Srbija se nije uskladila s restriktivnim mjerama EU protiv Rusije i većinom izjava visokog predstavnika u ime EU o tom pitanju. Razina usklađenosti Srbije s relevantnim izjavama visokog predstavnika i odluka Vijeća je stoga pala sa 64 posto u 2021. na 45 posto u kolovozu ove godine. Brojni postupci i izjave Srbije išli su protiv vanjskopolitičkih stavova EU", navodi se u izvještaju te se od Srbije traži da, kao prioritet, ispuni svoje obveze i progresivno uskladi sa stavovima EU u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, uključujući i restriktivne mjere. "EU je najvažniji ekonomski i politički partner Srbije. Moramo računati na Srbiju kao na saveznika i pouzdanog partnera. U trenutačnom političkom okruženju potrebno je da se Srbija okrene EU i podrži stavove, uključujući i sankcije protiv Rusije," dodaje se u izvješću.

Koliko god pokušao ublažiti kritike prema Srbiji, i povjerenik Várhelyi je rekao da je Beogradu poslana jasna poruka što se od njih očekuje.

- Svaka država kada odluči da se želi priključiti EU, to je njezin izbor. Ali, time postajete saveznik i morate se odazvati kada vas trebamo. Poruka mora biti jasna: mi vas trebamo sada i trebamo da sada budete na našoj strani - rekao je Várhelyi.

Ovogodišnje izvješće spominje i tenzije u odnosima Srbije i Hrvatske, u dijelu o regionalnoj suradnji. Navodi se kako je Srbija "općenito ostala privržena poboljšanju bilateralnih odnosa s drugim zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i susjedima koji su članovi EU", ali posebno se spominju tenzije s Hrvatskom. Za odnose s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i BiH kaže se da su "uglavnom dobri". "Međutim, odnosi s Hrvatskom sve su napetiji i povremeno dolazi do političkih prepucavanja", navedeno je u izvještaju.

Od Srbije, kao i od drugih zemalja regije, traži se nastavak suradnje o otkrivanju sudbine nestalih tijekom sukoba. Najviše je takvih iz Hrvatske i s Kosova. Od Srbije se traži značajno angažiranje u regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim reformama u procesuiranju ratnih zločina.

Spominje se, ali bez komentara, i najava optužnica iz Srbije protiv hrvatskih pilota.

"U srpnju 2022. Visoki sud u Beogradu potvrdio je optužnice protiv četiri hrvatska vojna pilota za navodne zločine protiv etničkih Srba u Bosni i Hercegovini tijekom 1995. godine. Ova optužnica je konačna. Trenutačno sud razmatra zahtjev tužiteljstva za početak suđenja u odsutnosti", stoji u dijelu izvješća o Srbiji koji govori o procesuiranju ratnih zločina.

Ratni zločinci

Komisija i ovaj put spominje kako u Srbiji određen broj političara, uključujući i ministre, podržava javno osuđene ratne zločince kojima se daje javni prostor, šire govor mržnje i nastavljaju bez posljedica negirati genocid u Srebrenici.

Odluka Europske komisije o preporuci dodjele statusa kandidata Bosni i Hercegovini iznenadila je mnoge jer je izvješće za tu zemlju krajnje negativno, ali Komisija ovo prikazuje kao ponudu koja je važna ponajprije za građane.

"Davanje statusa kandidata je ponuda EU narodu BiH. To činimo za njih. Ali, ovo ide uz velika očekivanja. Politička elita mora brzo dogovoriti stvaranje institucija i ubrzati reforme koje su bitne za EU", rekao je Várhelyi i dodao kako bi Vijeće moglo dodijeliti status kandidata već u prosincu ove godine.

Izvješće o napretku zemalja Zapadnog Balkana

Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske

Nastavlja se udaljavati od EU. Nazadovanje u brojnim područjima, napose u području slobode izražavanja. Turska se ne usklađuje sa stavovima EU, nije podržala sankcije protiv Rusije. Ipak, za EU ostaje "ključan partner", pogotovo kad je riječ o upravljanju migracijskim krizama.

Edi Rama, premijer Albanije

Pozdravlja se otvaranje pristupnih pregovora. Napredak u reformama u sudstvu. Veći napredak potreban u sprečavanju pranja novca i ilegalne migracije. Politički sukob koči djelovanje parlamenta. Pozdravlja se potpora stavovima EU o vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući i sankcije Rusiji.

Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore

Politička stabilnost ugrožena je zbog čestih rušenja vlade. Mjerila za vladavinu prava moraju se ispunjavati brže. Posebno borba protiv korupcije, imenovanje sudaca i sloboda medija. Nužna je i stabilnost institucija kako bi se ubrzale reforme za napredak u pregovorima s EU.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH

Nedovoljan napredak ili bez napretka, a u nekim područjima i nazadovanje. Ipak, Komisija daje uvjetovanu preporuku za dodjelu statusa kandidata kao političku poruku narodu BiH. BiH treba raditi na zaštiti slobode izražavanja, na neovisnosti sudstva, funkcionalnosti institucija...

Albin Kurti, premijer Kosova

Politička stabilnost i privrženost EU. Uspjeh u borbi protiv korupcije. Napredak potreban u energetskom sektoru. Komisija ustraje na potrebi vizne liberalizacije za Kosovo, koje je ispunilo sve uvjete. U dijalogu sa Srbijom mora se ponašati konstruktivno kako bi se došlo do sporazuma o normalizaciji odnosa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:14