Jasenovac posvađao Crnu Goru, Vučić kipti, živce gubi i četnički vojvoda: ‘Propali smo ako nam Hrvati to naprave!‘

Rašomon oko crnogorske rezolucije o Jasenovcu se zahuktava. Naime, crnogorska skupština odgodila je raspravu o predloženoj rezoluciji o genocidu u Jasenovcu. Ta se tema trebala naći na dnevnom redu u ponedjeljak, 27. svibnja, ali je, kako javlja podgorički portal Anetnam.net, zasad prebačena za četvrtak, 30. svibnja.

Rezoluciju o Jasenovcu crnogorska skupština predložila je upravo zato da ublaži i anulira efekt glasovanja za srebreničku rezoluciju, kako bi umanjili bijes srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ali i radikalnih prosrpskih snaga u samoj Crnoj Gori. No Aleksandar Vučić u svom logoreičnom intervjuu na beogradskoj TV Prva rekao je kako je siguran da Crna Gora "nikad neće donijeti zakon, rezoluciju ili deklaraciju o genocidu u Jasenovcu".

Naime, srbijanski predsjednik smatra da je, unatoč velikim najavama, neće donijeti jer, prema njegovu mišljenju, time su samo namjeravali "kupiti dva dana oko Rezolucije za Srebrenicu", a čim to prođe, "sve će to svi zaboraviti", uvjeren je Vučić, koji je više nego razočaran time što je Crna Gora u Općoj skupštini UN-a glasala "za" Rezoluciju o Srebrenici, što je u srbijanskoj javnosti popraćeno kao jedna "od najvećih izdaja", a Vučić je rekao da je ponašanje Crne Gore bilo - najodvratnije.

Aleksandar Vučić stalno ističe da Srbija jedina vodi "suverenu i samostalnu politiku", ali izgleda da on to pravo uskraćuje Crnoj Gori, pa njihovo "suvereno pravo" proglašava "nožem u leđa Srbiji".

- Rekao sam crnogorskom premijeru Milojku Spajiću da me ne folira i da znam da će glasati ‘za‘. Mi njima nećemo slati protestnu notu čak ni zato što su glasali da smo genocidni - poručio im je srpski predsjednik u intervjuu. No ovo odgađanje ima i još nekoliko unutarcrnogorskih razmirica. Podsjetimo da je na vlasti prosrpska opcija, koju su podržale tamošnje albanske stranke. No, kod Rezolucije o Jasenovcu došlo je do određenih trvenja unutar vladajuće koalicije, jer su zastupnici tih albanskih stranaka (barem zasad) odbili potpisati predloženi tekst rezolucije o Jasenovcu.

Dosad je, kako je rekao predsjednik skupštine iz prorusko-prosrpske koalicije Za budućnost Crne Gore, inače četnički vojvoda Andrija Mandić, prikupljeno 43 potpisa od 81 zastupnika.

Isto tako, po Podgorici se "šuška" da su se oko rezolucije posvadili Andrija Mandić i premijer Spajić koji se, navodno, pribojava da Hrvatska ne blokira daljnje pregovore s Bruxellesom, ali i da su se oko toga zakačili i predsjednik Jakov Milatović i Spajić, iako Milatović igra neku vrstu posrednika između njih dvojice.

Doduše, poznato je da su odnosi Milatovića i Spajića napeti i da je vladajući Pokret Evropa sad! uzdrman tim njihovim natezanjima. Podsjetimo da je Jakov Milatović još prije dva mjeseca napustio sve funkcije u PES-u, stranci koju je osnovao zajedno sa Spajićem. No da preduhitri Vučićev prijekor i sumnju, glavni tajnik PES-a Boris Pejović rekao je da se rezolucija o Jasenovcu neće povlačiti iz skupštinske procedure. Tako da oporbeni krugovi u Crnoj Gori smatraju da je Vučićeva izjava o tome da "neće biti ništa od jasenovačke rezolucije" zapravo samo uigrani igrokaz s vladajućima u Podgorici.

No blago su kontradiktorna tumačenja značaja tih dviju rezolucija. Naime, dok Vučić za Rezoluciju o Srebrenici govori da je to antisrpska rezolucija kojom se Srbi proglašavaju genocidnim narodom te da će izazvati daljnje sukobe, prijepore i destabilizirati regiju i međuetničke odnose u BiH, Pejović je uvjeren da će rezolucija o Jasenovcu, upravo suprotno, "relaksirati međuetničke odnose u regiji" te pridonijeti "pomirenju kojem težimo".

Andrija Mandić je, pak, za Rezoluciju o Srebrenici govorio da se donosi kako bi se srpski narod stigmatizirao kao genocidan, ali se tvrdi da rezolucija o Jasenovcu "nije usmjerena prema hrvatskom narodu". Rezolucija o Jasenovcu donosi se prvo u Crnoj Gori, a ne u Srbiji, upravo u sklopu Vučićeve politike "srpskog sveta", da se pokaže jedinstvo srpskog naroda na ovom prostoru pod njegovom "kapom", a ne kao stvarna potreba i želja za pijetetom prema žrtvama (da je tako, ne bi bilo problema) tog logora smrti u kojem su stradali Srbi, Židovi, Romi i Hrvati protivnici kolaboracionističkog ustaškog režima.