IGRA PRIJESTOLJA

Janši se trese fotelja, Erjavec se nudi za premijera Slovenije. To za Hrvatsku ne bi bilo dobro...

Politička situacija u Sloveniji postala je još nestabilnija nego inače kada je Erjavčeva stranka DeSUS napustila koaliciju
Karl Erjavec
 Damir Sencar/AFP

Karl Viktor Erjavec neuništiva je pojava slovenske politike, jedini koji se sada na sceni može po stažu mjeriti s premijerom Janezom Janšom. Pa je odlučio biti premijerski kandidat opozicije koja želi srušiti sadašnju vladu bez izbora.

U siječnju ove godine Stranka umirovljenika (DeSUS), koju je vodio od 2004. godine (zabavno je bilo kad je otkriveno da je bio predsjednik te stranke dok je i dalje bio u članstvu tada vladajuće Liberalne demokracije Slovenije), odlučila je izglasati mu nepovjerenje. I Erjavec, koji na izborima 2018. godine nije ušao u Državni zbor (parlament, DZ), odluči povući se. Ali, nova predsjednica DeSUS-a upala je u aferu, muški zastupnički gremij odlučio je da ona to ne zna i srušili su je. Pa su krajem studenoga održani novi izbori, a Erjavec je odlučio, u interesu države i stranke, vratiti se u igru.

Čestitka Trumpu

Slovenija je od prošlih izbora u kontinuiranoj krizi. Izborni je pobjednik bila Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše. Ali s nedovoljnim koalicijskim kapacitetom pa je pet stranaka, DeSUS, SD i tri liberalne stranke, SAB, SMC i LMŠ, odlučilo formirati manjinsku vladu koja je računala na projektnu podršku radikalno lijeve Levice. Nije bilo pitanje hoće li ta vlada pasti, nego kad će. I pala je ovog proljeća, a Janša je pod svoje skute prihvatio SMC i DeSUS i tako dobio većinu. Ali, napravio je dvije globalne velike pogreške.

Prvo, čestitao je pobjedu Donaldu Trumpu. A zatim stao čvrsto na stranu Poljske i Mađarske u borbi protiv uvjetovanja isplate sredstava iz fondova EU očuvanjem europskih vrijednosti, prije svega vladavine prava. I jednu lokalnu, ušao je u rat s medijima, htio smijeniti šefa javne televizije i ukinuo financiranje državne agencije (STA). Javnost je na to iznimno negativno reagirala, a opozicija se - SD, SAB, LMŠ i Levica - okupila u Koaliciju ustavnog luka (KUL). Pozivajući se na pravo da sruše vladu u parlamentu. Iako nemaju dovoljno glasova.

Onda se pojavio Erjavec. Koji je bio ministar obrane u vladi Janeza Janše (2004. -2008.), a s njime se posvadio u razdoblju krize eura kad je Janša morao dati ostavku na premijerski položaj zbog sumnje u korupciju, a Erjavec ostao uz stranku Zorana Jankovića, gradonačelnika Ljubljane, mrskog Janšina neprijatelja. Iako se Erjavec baš i nije iskazao kao ministar vanjskih poslova što je bio i u posljednjoj vladi Mire Cerara (2014. - 2018.), opet se potvrdio kao političar od formata za domaću scenu.

Nakon što je se vratio na čelo stranke izjavio je da neće u vladu, zatim da ne kani rušiti koaliciju, a onda u četvrtak Izvršni odbor i Veliko vijeće stranke donose odluku da napuste koaliciju. Erjavec prepušta ministrima DeSUS-a da sami odluče što će i kako, a Janša im poručuje da se odluče jesu li u vladi ili ne. "Bilo je mnogo kritika na rad koalicije, ali ono što našim članovima smeta djelovanje je samog predsjednika vlade.

Problem su postupci koje provodi, posebno forsirajući ideološke teme, obračune s novinarima i slično", rekao je Erjavec. I najavio da je spreman preuzeti teret mandatara, preciznije da ga je "stranka istaknula kao mogućeg kandidata za mandatara nove vlade, ako dođe do glasanja o povjerenju Janši kao premijeru i formiranja nove većine".

Pat-pozicija

No, situacija je i dalje iznimno nestabilna. Prema podacima DZ-a, KUL s DeSUS-om ima 44 zastupnika. A treba 46. Janša može računati na podršku SNS-a koji i dalje vodi živopisni Zmago Jelinčič Plemeniti. KUL ga ideološki ne smije prihvatiti. Osim toga, KUL sada ima problem jer bi Levica ušla u vladu, što bi ju činilo nestabilnom kao i u doba projektne suradnje. Ključno je pitanje kako će reagirati SMC, stranka koja na izborima više neće ući u DZ, ali čiji zastupnici mogu ili sačuvati Janši većinu ili je dati sadašnjoj opoziciji. A predsjednik stranke Zdravko Počivalšek je pod istragom antikorupcijske komisije.

Dežela se tako nalazi gotovo pa u pat-poziciji, a u doba pandemije teško da bi itko riskirao sazivati nove izbore. Situacija se dodatno komplicira kad se uzme u obzir da Slovenija predsjeda Vijećem EU u drugoj polovici sljedeće godine. Jednom su se već osramotili tijekom predsjedanja, na dobrom su putu da to ponove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:54