Jača ideja da se vanjske granice EU ograde, Hrvatska protiv: ‘Ne želimo žicu prema BiH!‘

Ono što je prije nekoliko godina bila za Europsku uniji crvena crta, financiranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću potporu. Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra. Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU financira i ograđivanje vanjskih granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Europske pučke strane Manfred Weber.

Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU. No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

- Poslali smo poruku da nakon ulaska u Schengen ne želimo biti tvrđava prema građanima BiH, nego učiniti sve da se taj protok ljudi i komunikacija nastavi - izjavio je Plenković.

Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Europske unije bila je glavna tema na summitu Europskog vijeća koji je završen jučer u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tijekom cijelog dana u četvrtak, tijekom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama. Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, "atmosfera je bila prilično pomirljiva", ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.

Mamac

Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita vanjskih granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen. S jedne strane najviše su na udaru rubne članice u koje ulaze migranti, a to su Italija, Malta, Grčka i Španjolska, ali i zemlje koje su najčešća destinacija, poput Austrije, Njemačke, Švedske, Belgije, Nizozemske i Francuske. Prema pravilima EU, odgovornost za procesuiranje zahtjeva za azil imaju zemlje u kojima su imigranti prvo stupili na tlo EU. Ali mnoge zemlje propuštaju izbjeglice koje idu dalje. Fokus u raspravi čelnika EU bio je na boljoj zaštiti vanjskih granica EU, suradnji s drugim partnerima kako bi se na samom izvoru radilo na sprečavanju ilegalnih migracija i vraćanju onih migranata koji nemaju uvjete za azil u EU. Mnogi smatraju da je niska razina vraćanja onih migranata kojima je odbijen azil u EU mamac za one koji misle krenuti prema EU, a dolaze iz zemalja gdje im ne prijeti izravna opasnost od političkog progona.

Porast u 2022.

Lideri su zabrinuti i zbog porasta broja ilegalnih migranata tijekom 2022., uključujući i preko zapadnobalkanske rute i mediteranske rute, pa traže mjere kako bi se ti kanali spriječili. Tu očekuju veću suradnju s državama s kojima graniči EU i za koje vrijedi liberalizacija viza za ulazak njihovih građana u EU.

Ne slažu se svi u EU oko toga što u upravljanju migracijama jest u skladu s europskim vrijednostima, humanosti i međunarodnim pravom, a što nije.

- Europa kao tvrđava nije rješenje problema. Migracije su stare koliko i čovječanstvo -rekao je pri dolasku na summit visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. Pitanje upravljanja migracijama vraća se kao najteže pitanje u odnosima među državama članicama. Belgijski premijer Alexander de Croo pozvao je na veći angažman u implementaciji postojećih zakona EU i poručio da se raspravom o žicama ili zidovima na vanjskim granicama neće ništa riješiti.