Vijest koja ne mijenja procese, ali ima simboličku snagu i vjerojatno je s odobravanjem primljena u američkom predsjedničkom zrakoplovu: cijena barela nafte Brent je pala ispod 100 dolara u srijedu ujutro, a onda se vratila na 100.
S tom je informacijom američki predsjednik Joe Biden sletio u Izrael i počeo prvu predsjedničku srednjoistočnu turneju. Kako je priopćila Bijela kuća, predsjednik Biden želi ojačati čvrstu predanost Sjedinjenih Država sigurnosti i prosperitetu Izraela. Sudjelovat će i na proširenom sastanku Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC, članice su Saudijska Arabija, Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati) na kojem će biti i Egipat, Irak i Jordan.
Susret je pomno pripreman pa su se u Alžiru prije sedam dana susreli, prvi put od 2016. godine, Mahmud Abbas, čelnik Palestinske samouprave i Ismail Haniyah, lider militantnog Hamasa, koji upravlja pojasom Gaze. A zatim je izraelski ministar obrane Benny Gantz otišao u Ramallah na Zapadnoj obali i ondje razgovarao s Abbasom. Jer, predsjednik Biden će i u posjet Zapadnoj obali, a poznat je kao zagovornik dvije države kao modela rješenja izraelsko-palestinskog spora. Po slijetanju mu je izraelska vojska pokazala novi sustav Iron Beam (čelična zraka), laser protiv besposadnih letjelica i projektila. Indikativno je da je Izrael prodao oružja za više od tri milijarde dolara Zaljevskim zemljama, a prošle je godine 7% izraelskog vojnog izvoza išlo zemljama s kojima je potpisao Abrahamske sporazume, kojima četiri arapske zemlje (Sudan, Maroko, UAE, Bahrein) uređuju odnose s Izraelom, navodi izraelsko ministarstvo obrane.
Zatim slijedi izravan let iz Izraela u Saudijsku Arabiju, u grad Jeddah, koji bi trebao simbolizirati otvoreno približavanje tih dviju država uz američko posredništvo. Skrivena suradnja postoji već niz godina na nizu pitanja, prije svega sigurnosnim, vezanim za prijetnju iranskog nuklearnog programa. "Ne možemo zamisliti Bliski istok u budućnosti bez normalizacije veza Izraela i svih njegovih susjeda, pa tako i Saudijske Arabije", rekao je neimenovani visoki izraelski dužnosnik, a prenosi AFP. Izrael i Arabija se podjednako žestoko protive novom sporazumu o iranskom nuklearnom programu koji bi Islamskoj Republici ublažio sankcije. Zapad je zainteresiran da se iranska nafta pojavi regularno na svjetskim tržištima jer bi i to djelovalo na smanjenje cijena koje se prelijevaju na cijene goriva na američkim benzinskim crpkama i prijete porazom Demokratske stranke na izborima za Kongres u studenom.
Bijela kuća je pazila da u najavi ne spomene saudijskog prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana (MBS), ali on će biti na susretu GCC-a. Zato je pažljivo slagana središnja poruka vlastima Arabije i američkoj javnosti: “[Predsjednik] će razgovarati o modelima proširenja regionalne ekonomske i sigurnosne suradnje, uključujući nove i obećavajuće infrastrukturne i klimatske inicijative, kao i odvraćanje prijetnji iz Irana, unapređenje ljudskih prava i osiguranje globalne energetske i prehrambene sigurnosti." Za vahabitsku je kraljevinu važna ekonomska i sigurnosna suradnja i odvraćanje iranske prijetnje, integrirana obrana. Za domaću javnost, prije svega sklonu demokratima, rasprava o ljudskim pravima.
Očekivanja posjeta predsjednika Bidena su velika, ali jednako tako i ograničenja. Izrael je u međuvremenu ostao bez vlade, zemlju čekaju novi izbori i veliko je pitanje može li se očekivati bilo kakav napredak u palestinskom pitanju jer i dalje postoji prijetnja da bi se na vlast mogao vratiti Benjamin Netanyahu koji politiku gradi na protivljenju dogovornom rješavanju palestinskog pitanja. Koje je izgubilo na važnosti nakon što su potpisani Abrahamski ugovori, ali je i dalje glavna prepreka normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom. I ostaje kao vječna tema kojom Islamska Republika Iran može poticati snage koje kontrolira da izazivaju nemire.
Još je veći izazov Saudijska Arabija jer je predsjednik Biden bio najavljivao da će pitanje zaštite ljudskih prava staviti visoko na listi prioriteta za građenje sadržajnih odnosa. MBS je, temeljem podataka koje su objavile američke obavještajne agencije, organizator mučkog i mučnog ubojstva bivšeg savjetnika saudijskog dvora, a zatim disidenta koji je postao novinar, Jamala Khashoggija.
Kako je od prošle jeseni, zbog naglog oporavka globalne ekonomije nakon javnozdravstvene krize, došlo do porasta cijene energenata, SAD je pokušao nagovoriti Arabiju i UAE da povećaju proizvodnju kako bi cijene pale. Ali, kartel proizvođača nafte OPEC je prerastao u OPEC+, s Rusijom, i MBS je počeo pokazivati više interesa za stavove Moskve nego Washingtona.
Jednostavno, Zapad radi na odbacivanju fosilnih goriva zelenom tranzicijom dok ruski predsjednik Vladimir Putin vjeruje da je svijet bez nafte i plina nemoguć. Visoke cijene nafte blagodat su za Rijad nakon pandemijskog razdoblja u kojem su bili u debelom minusu (dijelom i zbog cjenovnog rata na početku javnozdravstvene krize koji je vrijednost barela spustio ispod 10 dolara). Veliko je pitanje hoće li MBS pristati na zahtjeve koje donosi predsjednik Biden jer je svjestan da se SAD dugoročno povlači iz regije (Amerika je postala energetski samodostatna) i da mora diverzificirati savezništva.
Američkim se i zapadnim interesima protivi i objava OPEC-a da će svjetska potražnja za naftom usporiti u 2023. godini. The New York Times u najavi puta navodi da ipak nije isključeno da Rijad nakon mjesec do dva objavi povećanje proizvodnje. Što bi imalo upitne učinke po cijene goriva na američkim crpkama prije izbora, ali Bijela kuća misli da bi cijene mogle pasti pravodobno. Interesantno je, piše NYT, da su Rijad i Washington prošli tjedan potpisali memorandum o razumijevanju u suradnji pri izgradnji 5G mreže u Arabiji. Što je izravan udarac kineskom Huaweiju koji je prisutan u regiji.