Srbijanski birači danas izlaze na izbore, prve u ovom dijelu svijeta nakon krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, te će moći glasati za šaroliku lepezu stranaka među kojima je jasan favorit "Lista Aleksandra Vučića - za našu djecu".
Kampanju uoči izbora, koji su se trebali održati još u travnju, ali su odgođeni zbog pandemije Covida-19 i zabrane javnih okupljanja, obilježili su pozivi dijela opozicije građanima da bojkotiraju izbore. Vođe stranaka koje se protive Vučićevoj vlasti isticale su da njegov autokratski stil vladavine guši mladu srbijansku demokraciju te da zbog njegova čeličnog stiska nad medijima nema šanse da izbori budu pošteni u zemlji iz koje se mahom mladi ljudi masovno iseljavaju već godinama.
Dragan Đilas, bivši beogradski gradonačelnik i čelnik Stranke slobode i pravde, obrazložio je neizlazak na izbore dominacijom Vučićeve Srpske napredne stranke u medijima zbog čega smatra da je bilo kojoj drugoj stranci praktički nemoguće predstaviti svoj program biračima.
Dobrica Veselinović iz građanske inicijative "Ne da(vi)mo Beograd" za britanske je medije izjavio kako su "svi pokušaji dijaloga s vladom propali" te da "institucije ne žele čuti zahtjeve građana". Unatoč iznenadnoj odluci da se tijekom kampanje dosadašnji izborni prag s pet smanji na tri posto, prognoze posve siguran ulazak u parlament predviđaju samo dvjema strankama - Vučićevom SNS-u i socijalistima (SPS) vicepremijera i šefa diplomacije Ivice Dačića, koji izlazi u koaliciji s Jedinstvenom Srbijom, na čelu s gradonačelnikom Jagodine Draganom Markovićem Palmom.
Srbijanski predsjednik Vučić, koji je listi predvođenoj naprednjacima "posudio" svoje ime, obećao je "ubrzanje europskih integracija, poboljšanje gospodarstva" te da će "dati mladima razlog da ostanu u zemlji". Njegov cilj na ovim izborima je dobiti natpolovičnu većinu u narodnoj skupštini. Uoči početka izborne šutnje izjavio je da neće tražiti mandat za sastav vlade ako ne dobije apsolutnu većinu. Prema istraživanju javnog mnijenja agencije Faktor plus, očekivana izlaznost na izbore je 46 posto. Čak 34 posto birača neće glasati dok njih 20 posto nema jasno stajalište.
Zbog toga se očekuje dominatna pobjeda SNS-a s 58,2 posto glasova, a slijedila bi ga koalicija SPS-Jedinstvena Srbija sa znatno manjom potporom (12.5 %). Izborni prag prešao bi još Srpski patriotski savez (SPAS), bivšeg vaterpolskog reprezentativca Aleksandra Šapića (4,9 %), te Pokret slobodnih građana (PSG) glumca Sergeja Trifunovića (3,4%). Radikali (SRS) Vojislava Šešelja dobili bi nešto više od tri posto i ušli u skupštinu dok je na granici za ulazak konzervativni pokret „Metla 2020“ s oko tri posto.
Takav rasplet Vučiću je potreban jer ostane li srbijanski parlament bez kakve-takve oporbe njegova konsolidirana vlast mogla bi postati previše nedemokratska za ukus većine međunarodne zajednice. Upravo zbog toga je Vučić snizio izborni prag na tri posto omogućivši većem broju sitnijih stranaka da prijeđu izborni prag i stvore dojam demokratskog parlamenta. Unatoč apstinenciji lijevo orijentirane, mnogo kažu i dezorijentirane opozicije, te desničarske stranke Dveri, srbijanski birači, barem na prvi pogled, imaju cijelo more opcija. Na broju jedan Vučićeve liste je dosadašnji ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, no to ne znači da bi on trebao postao novi premijer i zamijeniti Anu Brnabić. Na trećem mjestu iste liste je violinist Jovan Kolundžija, jedan od mnogih glazbenika na listama za srbijanski parlament. U političkoj areni, na dvadesetak predstavljenih lista, više je poznatih ličnosti.
Primjerice, na listi Ivice Dačića (SPS) i Dragana Markovića Palme (JS) su nekadašnji trener Crvene zvezde Ljubo Petrović, glumica Jelica Sretenović, Joška Broz, Titov unuk, te Dušan Bajatović, dugogodišnji direktor Srbijagasa.
Šešeljevi radikali idu tradicionalno na izbore sami, a nositelj liste na visoko četvrto mjesto postavio je svog sina Aleksandra. Obiteljske dinastije na izborima nisu rijetke. Na podužoj Vučićevoj listi su primjerice otac i sin Milan i Stefan Krkobabić iz stranke umirovljenika te otac i sin Dragomir i Simon Karić, iz obitelji koja je bila jedna od najbogatijih u Srbiji devedesetih godina. Savez vojvođanskih Mađara u imenu liste ima čelnika Ištvana Pastora dok je prvi na listi njegov sin Balint.
Aleksandar Šapić, nekadašnji vaterpolist, na prvom je mjestu liste Pobjeda za Srbiju. Svoj glas birači mogu dati i za listu "Za kraljevinu Srbiju" Žike Gojkovića i niz regionalnih i manjinskih lista. Također i za "Levijatan", udruženje koje je dva puta odbijano na izbornoj komisiji, a svoj je javni angažman započelo zaštitom životinja da bi ga proširilo na borbu protiv imigranata, cijepljenja te se iskazalo brojnim nasilnim i polukriminalnim akcijama.
Srbijanska opozicija koju čini Savez za Srbiju, udruženje nekoliko stranaka među kojima su Đilasova Stranka slobode i pravde, ali i desničari iz Dveri, te posebna lista Inicijative Ne da(vi)mo Beograd, nadali su se da će pridobiti druge opcije alternativne Vučiću u svoj tabor stranaka koje bojkotiraju izbore. No, plan su im pokvarile stranke poput Pokreta slobodnih građana Sergeja Trifunovića, glumca koji se istaknuo na prosvjedima protiv vlade. Njegov Pokret slobodnih građana najprije je bio u taboru za bojkot pa se u zadnji čas predomislio. Ujedinjena demokratska Srbija je još jedna stranka koja je odlučila sudjelovati, a tu listu predvodi Marko Đurišić, bliski suradnik bivšeg predsjednika Borisa Tadića.
Nova lica na izborima zasigurno su kandidati s liste "1 od 5 miliona", što je bio slogan masovnih prosvjeda protiv Aleksandra Vučića. Samo je jedan kandidat na prvih 20 mjesta te liste stariji od 30 godina. Listu predvode Valentina Reković i Tea Vukadin, studentice koje su bila organizatorice prosvjeda prošle godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....