Ovisno o rezultatima izbora, nakon ovog rujna njemačkoj saveznoj vladi i kancelaru Friedrichu Merzu moglo bi biti puno teže voditi Njemačku. Prvi od ključnih izbora su oni u njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt gdje ankete predviđaju povijesnu pobjedu uz oko 40-42 posto glasova birača ultradesnoj strani Alternativa za Njemačku (AfD).
U Saskoj-Anhaltu trenutačno je na vlasti koalicija stranaka sastavljena od konzervativnog CDU, koji je na prošlim izborima dobio 37 posto i sada mu ankete daju 22 posto, zatim lijevog SPD-a i stranke FDP. AfD dosad nije imao šanse dočepati se vlasti zbog tzv. Brandmauera, dogovora ostalih stranaka da ne ulaze u koalicije s ekstremnom desnicom ili ljevicom.
Međutim, budući da se čak nekoliko tradicionalnih stranaka - uključujući SPD, Zelene i FDP - nalazi na rubu izbornog praga od pet posto, postoji mogućnost da te stranke ne uđu u parlament, a to otvara vrata AfD-u da prvi put samostalno formira vladu. AfD, koji je u Saskoj-Anhaltu službeno proglašen "dokazano desno-ekstremističkom organizacijom" 2023. godine, ima zanimljiv izborni program.
Osnovan 2013. godine, isprva kao antieuropska stranka, AfD danas program temelji na antiimigrantskom sentimentu u dijelovima njemačke javnosti. Uspije li u toj pokrajini, AfD će iskoristiti vidljivost imajući na umu savezne izbore koji će se održati najkasnije u ožujku 2029. godine.
Migranti i identitet
Kada je riječ o migraciji i identitetu, AfD je obećao da će početi deportaciju neregularnih migranata od prve minute te zamijeniti aktualni promotivni slogan pokrajine. Umjesto sadašnje, "Razmišljaj moderno", nova krilatica Saske-Anhalta bit će "Razmišljaj njemački", piše Guardian.
U programu je suzbijanje onoga što AfD ocjenjuje kao protunjemačka kultura, a najavljeno je i rezanje financiranja medija koji se smatraju "slugama ljevičarske propagande". Mali prozor u budućnost te podijeljenost koja vlada današnjom Njemačkom nedavni je skandal koji je izbio oko Bauhausa. U parlamentu Saske-Anhalta, u kojem je trenutačno glavna opozicija (2021. AfD je dobio 22 posto glasova), i u svojem službenom izbornom programu AfD je proglasio Bauhaus "irrwegom", odnosno stranputicom moderne i "globalističkim projektom bez nacionalnih korijena". Jedan od glasnogovornika stranke, Hans-Thomas Tillschneider, javno je izjavio da je Bauhaus "abnormalno ružan" te da "siluje ljudsku potrebu za sigurnošću i udobnošću".
AfD je najavio da će financirati isključivo umjetnost koja potiče njemački nacionalni identitet. Ravnateljica Zaklade Bauhaus Dessau, Barbara Steiner, izrazila je veliku zabrinutost da bi stranka mogla drastično srezati proračun i financiranje samog muzeja i institucije.
Veliki skandal
Ove su izjave izazvale golemi skandal i otpor u njemačkom društvu. Savezni ministar kulture Wolfram Weimer oštro je reagirao i izjavio da AfD koristi potpuno iste riječi koje su nacisti koristili prije nego što su zatvorili školu 1933. godine te ih nazvao "novim nacistima".
Velike su promjene najavljene i za obrazovni sektor, piše također Guardian. Njemačka zastava zamijenila bi zastavu duginih boja u školama, učenici bi pjevali nacionalnu himnu, a djeca tražitelja azila pohađala bi nastavu u odvojenim razredima.
Školovanje kod kuće, koje je dugo bilo zabranjeno, ponovno bi bilo dopušteno, a mijenjao bi se i program iz povijesti te fokus više ne bi bio toliko na razdoblju nacizma u Njemačkoj. Osim toga, u toj pokrajini na području bivšeg DDR-a proširilo bi se podučavanje ruskog, a ukinuli programi usmjereni na učenje o opasnostima desnog ekstremizma.
Guardian dalje navodi kako po pitanju okoliša AfD namjerava iskorijeniti vjetroelektrane. Stranka je najavila veće nagrade za novorođenčad i besplatne obroke u školi. Najavljene su i mjere za reformiranje domaće obavještajne službe BfV koja je stranačku podružnicu označila "ekstremističkom desnom političkom skupinom" koja "planira potkopavanje ustavnog poretka". Radikalni desničari planiraju osnivanje skupine "građanskih straža" koje bi držale na oku i suzbijale djelovanje radikalne ljevice, navodi Guardian. Kritičari prijedloga ističu da su na taj način i nacisti osnovali "pomoćne snage" koje su omogućile uspostavu policijske države.
Saska-Anhalt je specifična i demokratski i ekonomski. Riječ je o dijelu nekadašnje Istočne Njemačke koji je prošao proces bolne deindustrijalizacije, pri čemu su mnogi ostali bez posla. Osim toga, riječ je o regiji iz koje se visokoobrazovani kadar seli u zapadnu Njemačku. Stanovnici se, navode analitičari, često osjećaju kao građani drugog reda unutar Njemačke. Veze s Rusijom puno su snažnije na istoku.
Ankete pokazuju veliku podijeljenost i kada je riječ o vanjskopolitičkim pitanjima i globalnom pozicioniranju Njemačke, piše Reuters. Tako, primjerice, ankete jasno prikazuju manji negativan odnos stanovnika na istoku Njemačke prema Rusiji, veće uvjerenje da je "širenje NATO-a uzrokovalo ruski napad na Ukrajinu", a veći postotak na istoku vjeruje da je vojna pomoć Njemačke Ukrajini "otišla predaleko" te da više šteti njemačkoj ekonomiji nego Rusiji.
Provokacije dronom
Pišući o javnom raspoloženju u Njemačkoj, posebno u svjetlu nedavnih provokacija dronovima, Kyiv Post navodi kako jedino pristaše AfD-a u velikoj većini Rusiju ne vide kao prijetnju Njemačkoj. AfD u Saskoj-Anhaltu, podsjetimo, otvoreno se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji i smanjenje vojne pomoći Ukrajini.
Među postizbornim mogućnostima najzanimljivija je ona koja bi natjerala u svojevrsni savez konzervativni CDU i ekstremno lijevi Die Linke kako bi se onemogućilo AfD-ovo formiranje vlade. Smatra se da bi Die Linke, iako je CDU odbacio mogućnost koaliranja i s "ekstremno desnima i s ekstremno lijevima", vjerojatno pristao na neku vrstu suradnje kako ne bi u povijest ušao kao stranka koja je na vlast u Njemačkoj dovela neonaciste prvi put nakon Drugoga svjetskog rata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....