Izbor glavnog tajnika NATO-a ranije se smatrao gotovo rutinom. Prije bi se ključne zemlje diskretno dogovorile, a druge članice bi to podržale, no sada je postupak puno teži jer NATO ima dva puta više članica nego kada je, primjerice, prije skoro 30 godina za glavnog tajnika izabran Javier Solana. S druge strane je podignuta i razina s koje dolazi glavni tajnik. Dok su ranije uglavnom dolazili s razine ministara vanjskih poslova ili obrane, zadnja dva su bili šefovi vlada. Sada nije lako progurati nekoga tko je s niže razine, a NATO je i veći i važniji s obzirom na situaciju u svijetu i širu ulogu koju taj vojni savez ima.
Izbor glavnog tajnika NATO-a je nakon proširenja otežan jer se nekoliko kriterija mora uzeti u obzir. Od toga dolazi li iz južne ili sjeverozapadne države do toga je li dovoljno distanciran od Rusije i Kine, a da pritom nije previše radikalan, te dolazi li iz države koja je primjer u investiranju u obranu ili ne. Sada se pojavljuje i kriterij spola jer je poželjno da prvi put u povijesti na čelo NATO-a dođe žena.
Iako je jasno da na kraju glavnu riječ imaju velike države, SAD, Velika Britanija, Njemačka, Turska i Francuska, formalno se odluka o novom glavnom tajniku NATO-a, kao i svaka druga odluka u tom savezu, mora usvojiti konsenzusom svih država članica. A s obzirom na to da ih je sada 31, to neće biti tako lako.
Sve je manje šanse za konsenzus unutar NATO-a do sljedećeg summita koji se za tri tjedna održava u Vilniusu. Puno imena koja su se spominjala u prošlosti kao potencijalni nasljednici Jensa Stoltenberga je otpalo.
Nekima je presudila percipirana bliskost s Vladimirom Putinom, a drugima to što se na nacionalnoj razini nisu dovoljno zalagali za jačanje obrane. A mnoga imena su bila ubačena u javni diskurs samo kao spekulacija kako bi se testiralo raspoloženje.
U ovom trenutku, prema diplomatskim izvorima, ozbiljno se razmatraju samo tri imena, no prvi, nizozemski premijer Mark Rutte, za to nije zainteresiran. Drugi, sadašnji britanski ministar obrane Ben Wallace, koji želi tu funkciju, zasad ne uživa potporu svih članica. Time bi se snizila razina jer on nije šef vlade ili države, a s druge strane Velika Britanija više nije članica Europske unije, što je u vrijeme potrebe uske suradnje i koordinacije u pitanjima obrane i sigurnosti važno. I sadašnji glavni tajnik Stoltenberg je iz Norveške koja nije u EU, ali ima bolje odnose s EU od Britanije.
Ozbiljna kandidatkinja je i danska premijerka Mette Frederiksen, ali neće biti lako postići konsenzus u vezi s njom.
Lideri NATO-a na summitu u Vilniusu najvjerojatnije će zamoliti sadašnjeg glavnog tajnika Jensa Stoltenberga da ostane još jednu godinu, što bi mu bilo četvrto produljenje mandata. Već je devet godina na čelu NATO-a, a čeka ga mjesto guvernera Norveške nacionalne banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....