Iza kulisa samita: SAD traži da i drugi osude nemoralni čin Rusije, ali čini se da je previše nesuglasica

"Ruske prijedloge nismo razmatrali jer ih Vladimir Putin nije iznio misleći ozbiljno", komentirao je njemački kancelar Olaf Scholz rusku ponudu za mir prije nego što je napustio mirovnu konferenciju o Ukrajini u Švicarskoj.

Danas su, drugog dana sastanka u švicarskim Alpama, glavne teme bile sigurnost hrane i nuklearna sigurnost te slična pitanja koja se izravno ne tiču uvjeta sklapanja mira u ratu u Ukrajini. Štoviše, riječ je o prijetnjama s kojima se svijet suočava zbog mogućnosti da se rat vodi još dugo.

Ipak, neke poruke vezane uz potencijalne nove pregovore Rusije i Ukrajine su se provukle. Tako je prvog dana samita, u subotu, nekoliko lidera izjavilo kako smatra da je Rusija trebala biti pozvana za stol. U tom su smjeru uglavnom išle izjave predstavnika tzv. Globalnog juga koji se nije automatski svrstao uz Zapad, iako je bjelodano da je Moskva izvršila agresiju na Ukrajinu. Da sudionici nisu baš na istoj liniji moglo se čitati iz jasne poruke španjolskog premijera Sancheza koji je poručio da je "jedna stvar sigurna: postoji agresor, i to je Putin, te žrtva, a to je ukrajinski narod".

Zbog toga je problema bilo i u samoj Švicarskoj. Naime, neki su švicarski političari kritizirali svoje vladajuće jer se takva mirovna konferencija uopće održava u Švicarskoj. Zbog toga ispada da Švicarska nije neutralna, ali i da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski diktira koga će domaćini pozvati na događaj, poručili su neki od njih.

Zbog nedolaska Kine bilo je jasno da konferencija neće imati težinu koju bi imala da su došli baš svi pozvani. Međutim, u Švicarskoj su se okupili predstavnici 90 zemalja i organizacija. No, nisu sve poslale šefa države. Zemlje poput Saudijske Arabije upozorile su Ukrajinu da će se do rješenja doći uz ‘težak kompromis‘. Turska i Saudijska Arabija, koje su potencijalni domaćini idućeg mirovnog sastanka, smatraju da je potrebno dovesti ruske predstavnike za stol.

Ruski predsjednik Vladimir Putin dan prije početka samita ponudio je Kijevu mir "ako se Ukrajina obveže da neće ući u NATO i Rusiji prepusti četiri istočne ukrajinske pokrajine", koje je Moskva unilateralno anektirala. Kijevu je to neprihvatljivo, a uz njega čvrsto stoje zemlje Zapada.

Zbog izostanka konkretnih rezultata uspjeh konferencije ovisio je o dogovoru o održavanju iduće konferencije koja bi nastavila tamo gdje je ova stala, odnosno podbacila. Čekalo se hoće li Švicarci objaviti ime domaćina iduće konferencije.

Neimenovani izvori Reutersu su rekli da su se najveće bitke vodile oko završne rezolucije, odnosno izbora riječi kojima bi se osudila ruska invazija, a iskazala široka podrška Zelenskom. Naime, sve do zadnjeg trenutka nije bilo sigurno koliko će prisutnih zemalja podržati finalnu zajedničku deklaraciju, a austrijski kancelar Karl Nehammer u subotu je u tom kontekstu izjavio:

- Vezano uz očekivanja, ovdje je ključno razjasniti da smo svi došli, s raznih kontinenata, i da razgovaramo. To je bit ove konferencije. Mir i mirovni proces traže vrijeme i probijanje milimetar po milimetar.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ruskim je agencijama u nedjelju rekao da Putin ne odbacuje pregovore s Ukrajinom, ali bi Rusija u slučaju takvih pregovora tražila jamstva o vjerodostojnosti.

Ukrajinski premijer Dmitro Kuleba natuknuo je u razgovoru s medijima kako je Ukrajini jasno da će doći trenutak za ‘razgovor s Rusijom‘. Međutim, odbacio je ruske uvjete o prepuštanju četiriju regija i jamstvu da Ukrajina neće ući u NATO.

Izjave nekih političara sugerirale su da bi se susret Kijeva i Moskve mogao održati nakon još jedne konferencije na kojoj bi se utvrdila pravila za sastanak. Favoriti za domaćinstvo su Turska i Saudijska Arabija. Podsjetimo, posljednji izravni pregovori o miru između delegacija Rusije i Ukrajine vodili su se na samom početku rata, u prvim mjesecima konflikta.