STRUČNJAK ZA BALKAN

‘Iz Srbije stižu groteskne optužbe na račun Kosova, namjerno se stvara panika. Slično rade i Rusi‘

Ako bi se Srbiji i regiji ponudila iskrena EU perspektiva, ne bi bilo bojazni da će odabrati savez s Rusijom

Albin Kurti i Aleksandar Vučić

 Afp/

Doktor Konrad Clewing stručnjak je za Zapadni Balkan koji radi na Leibniz Institutu za istočne i jugoistočne europske studije iz Regensburga. Od 1986. do 1992. studirao je povijest i ekonomiju u Münchenu, Beču i Zagrebu. Od 2006. do kraja 2011. bio je zamjenik direktora Instituta za jugoistočnu Europu (SOI). Od 2006, izdavač je časopisa „Southeast Research“ i „Southeast European Works“, a od 2010. i suizdavač Priručnika za povijest jugoistočne Europe, piše Deutsche Welle.

Za Deutsche Welle govorio je o posljednjim napetostima na Kosovu, ali i perspektivi Srbije i cijelog Zapadnog Balkana.

DW: Gospodine Clewing, tijekom vikenda je ponovno došlo do napetosti na granici između Srbije i Kosova. To je izazvalo zabrinutost diljem svijeta. Okidač je bila namjera vlade Kosova da primjeni nova „ulazno-izlazna pravila“ koja propisuju da svi oni koji s ispravama i automobilskim tablicama Srbije ulaze na Kosovo, moraju dobiti i poseban kosovski dokument. Vlada u Prištini se tako poziva na princip reciprociteta, jer Srbija ne priznaje dokumente Republike Kosovo i traži da se (naljepnicama) prelijepe kosovske registarske tablice. Vlada Kosova sada je odgodila provedbu novih pravila do 1. rujna čime je za sada izbjegla eskalaciju. Smatrate li da je ugrožena sigurnost Kosova i Zapadnog Balkana?

Konrad Clewing: Kratkoročno gledano, nema neke posebne prijetnje, jer je KFOR, kao vojna misija pod vodstvom NATO, svakako u stanju stabilizirati situaciju. Ali vidim veliki problem u tome što opis zadataka KFOR-a, koji proizilazi iz rezolucije UN-a iz 1999, ne uključuje obranu nacionalne sigurnosti Kosova (aktivnosti koje za cilj imaju zaštitu opstanka i suvereniteta države, op.a). Osnovna postavka iz 1999. jeste stvaranje mirnog okruženja i slobode kretanja unutar Kosova. Dugoročno, međutim, te dvije točke nisu dovoljne da se riješi mogući sukob između Srbije i Kosova i zato bi trebalo pokušati pronaći istinski duboko i stabilno rješenje za potrebe nacionalne sigurnosti Kosova, a to vidim samo u perspektivi koju daje članstvo Kosova u NATO-u.

Njemačka je do sada davala podršku perspektivi učlanjenja svih zemalja Zapadnog Balkan u EU, što također zahtijeva rješavanje konflikta među zemljama-susjedima. Je li ta perspektiva i je li dijalog Srbije i Kosova uz posredovanje EU dovoljan da se trajno riješi sukob između dvije zemlje?

Za razliku od NATO-a, Europska unija ne osigurava sigurnosni sistem za svoje članice. Smatram da dijalog između Srbije i Kosova koji koordinira EU nije prikladna mjera za trajno rješavanje spora između dvije zemlje. Pitanje smije li Srbija negirati i boriti se protiv postojanja kosovske države, pitanje je sigurnosne politike. Jednako kao i ono, smije li Kosovo provoditi granične kontrole i zahtijevati od svojih građana Srba da prihvate, koriste i posjeduju kosovske dokumente barem onda kada se radi o odnosu prema državi? Mislim da taj zahtjev nije nerealan, niti da je pogrešan.

Njemačka vlada i EU žele da se te mjere sprovode u dogovoru sa Srbijom. Da li je to realno?

Mislim da je to naivno. To temeljno pitanje ne može se riješiti sporazumno između Srbije i Kosova, sve dok Srbija ne želi priznati Kosovo. Kao matična država kosovskih Srba ili kao sila zaštitnica kosovskih Srba, Srbija ima pravo osigurati da kosovska država ne ugrozi postojanje kosovskih Srba. Ali ono što Kosovo u ovom slučaju želi provesti nije prijetnja opstanku Srba. A Srbija to tako predstavlja.

U Srbiji se u medijima već tjednima vodi velika kampanja. Tema broj jedan u medijima bila je da se Kosovo navodno priprema da 1. kolovoza počne protjerivanje kosovskih Srba. To je groteskna optužba i iz toga se, između ostalog, vidi da Srbiju zaista ne bi trebalo tretirati kao demokratsku državu, već da to mnogo više liči na odnose kakvi vladaju u Rusiji i njenom javnom prostoru, ali i s tim da državne strukture Rusije operiraju lažima. To stvara paniku među kosovskim Srbima. Njih koriste s ciljem da budu poslušni vladi u Srbiji. Situacija ovog vikenda stvarno bi trebala biti znak upozorenja za njemačku vladu, da se ne vraća na stare pozicije.

Znači li to da Njemačka – analogno konfliktu Rusije i Ukrajine – pokazuje previše obzira prema interesima Srbije?

Njemačka i Zapad u cjelini su uhvaćeni u neku vrstu pustih želja, prema kojima revizionističke tvrdnje – u ovom slučaju Srbije protiv Kosova ili Rusije protiv Ukrajine – ne treba uzimati preozbiljno. A ako se ikako i razmatraju, one se, kako se mislilo, odnose na manje teritorije, poput Krima, kada je u pitanju Ukrajina ili sjevernog Kosova u slučaju Kosova. I upravo se na toj osnovi stalno zalagalo za to da se Srbiji dodjeli centralna uloga na Balkanu. Mislim da je takva politika naivna i da bi je trebalo hitno mijenjati.

A bi li učlanjenje Kosova u NATO dovelo do toga da se stanovništvo Srbije, koje je uglavnom skeptično prema Zapadu, još više okrene svojoj neslužbenoj sili zaštitnici – Rusiji?

Ne vidim veliku opasnost za tako nešto ako Srbija i dalje bude imala perspektivu za učlanjenje u EU. Prema mom scenariju, Kosovo bi ulaskom u NATO imalo sigurnosne garancije u odnosu na Srbiju. Pod tom pretpostavkom više ne bi bilo neophodno da Srbija službeno prizna Kosovo. To se vjerojatno ne bi ni dogodilo, jer Srbija tada ionako ne bi mogla da poduzme ništa što bi ugrozilo postojanje Kosova. Ako bi se Srbiji i regiji ponudila iskrena EU perspektiva, mislim da ni u jednom scenariju ne bi došlo do toga da se Srbija opredijeli za Rusiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. kolovoz 2022 13:12