Riječ je o Zakonu o ratnim ovlastima donesenom 1973. godine, nakon rata u Vijetnamu, prema kojem američki predsjednici mogu 60 dana voditi ratne akcije u odgovoru na neposrednu prijetnju ili napad na SAD bez potvrde Kongresa.
Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu napali su Iran i Libanon 28. veljače. Američki predsjednik izvijestio je Kongres 48 sati poslije, čime je aktivirao 60-dnevni rok koji je istekao u petak – baš kao i drugo, kraće razdoblje od četiri do šest tjedana koje je sam zadao za ostvarenje ciljeva. Najavljenih rezultata, međutim, nema. Izrael nastavlja agresiju na Libanon protiv Hezbolaha, u kojoj stradavaju stotine tisuća stanovnika te zemlje nepovezanih s militantnom organizacijom.
Poštivanje zakona
Demokrati inzistiraju da Trump zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata, ali administracija ne pokazuje interes. Vođa senatske većine, republikanac John Thune, rekao je u četvrtak da ne planira glasanje o odobrenju upotrebe sile u Iranu. Ministar rata Pete Hegseth rekao je u četvrtak u Kongresu kako vlada smatra da ‘60-dnevni sat staje ili se zaustavlja‘ tijekom prekida borbi.
Primirje Irana i SAD-a stupilo je na snagu 7. travnja. Hegseth se pozvao i na drugi dio zakona iz 1973. godine koji predsjedniku daje 30 dana produljenja radi sigurnosti vojske pri povlačenju. AP je iznio protuargumentaciju:
- Iran i dalje drži Hormuški tjesnac pod svojom kontrolom, a američka mornarica provodi blokadu kako bi spriječila iranske tankere s naftom da isplove na otvoreno more.
Središnje zapovjedništvo SAD-a od Trumpa zatražilo Dark Eagle. Nikad nije korišten u borbi do sad
Koliko se moglo zaključiti, Senat vjerojatno neće glasati o Trumpovim ratnim ovlastima, a ako i bude, većina republikanaca dat će podršku stajalištu administracije, iako je troje senatora najavilo da bi glasalo protiv, što nije dovoljno da sruše većinu. Računaju i na glas osebujnog demokrata Johna Fettermana – kao zamjenik guvernera stalno je nosio kratke hlače – koji podržava rat.
Zastupnik Adam Smith, najviše rangirani demokratski član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, rekao je AP-u: ‘Očekuje li tko da će Trumpova administracija poštovati zakon? Ja ne‘. Ako je Iran računao da će Kongres otežati djelovanje Trumpu, procjena je bila pogrešna.
U četvrtak su Trumpa izvijestili o mogućim vojnim i inim opcijama u ratu protiv Irana. Koliko se može zaključiti prema šturim informacijama, odlučio je nastaviti blokadu iranskih luka, očekujući krah iranske ekonomije. Reuters u analizi od četvrtka zaključuje da je Islamska Republika sposobnija izdržati ekonomski pritisak nego što Trump i njegovi suradnici vjeruju. Iako je situacija u Iranu loša, dvojbeno je bi li novi napadi pokrenuli pobunu stanovništva.
Nastavak sadašnjeg ni rata ni mira izglednije bi mogao utjecati na silno nezadovoljstvo građanstva. SAD nije sklon takvoj opciji, ali svjestan je pogubnih posljedica koje donosi obnova napada jer će Iran odgovoriti po ciljevima u regiji, pa će uslijediti novi skok cijene nafte i ekonomske teškoće na globalnoj razini.
Poslan naputak ambasadama
U utorak, kako je prenio The Wall Street Journal, američki State Department poslao je naputak ambasadama da traže od država priključenje novoj međunarodnoj koaliciji – Konstrukcija pomorske slobode – koja bi omogućila promet brodova Hormuzom. Naputak zaziva: ‘Vaše sudjelovanje ojačat će našu kolektivnu sposobnost da obnovimo slobodu plovidbe i zaštitimo globalnu ekonomiju. Kolektivna akcija ključna je za pokazivanje jedinstvene odlučnosti i nametanje znatnih troškova iranskom ometanju tranzita kroz tjesnac‘. Sada traže kolektivnu akciju, novi znak slabosti koji će Peking znati iskoristiti.
Trump tvrdi da je NATO ‘tigar od papira‘. Premijer Poljske savršeno je objasnio što sad treba Europi
Bloomberg je prenio brz i očekivan odgovor Novog Zelanda – može, ali ako na snagu stupi održivo primirje. Stav koji već tjednima zastupa Europa, s kojom je Trump ušao u novi sukob: prvo je zaprijetio Njemačkoj da će iz nje povući vojsku zato što ga je kancelar Friedrich Merz kritizirao, ali ta je najava izazvala nezadovoljstvo u Pentagonu jer to nije jednostavan korak, osobito u trenutku izloženosti na Bliskom istoku. Zli novinari, svjesni stava Ministarstva rata, pitali su Trumpa bi li povukao i trupe iz Italije i Španjolske zbog njihova protivljenja ratu s Iranom.
- Da, vjerojatno hoću. Zašto ne bih? Italija nam nije bila ni od kakve pomoći, a Španjolska je bila užasna, apsolutno užasna.
Istodobno američki diplomati mole te tri zemlje da se priključe Konstrukciji pomorske slobode.
Susret sa Xijem
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi lukavo je iskoristio rat na Bliskom istoku kako bi u razgovoru s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom (State Department nije izvijestio o razgovoru) predstavio snagu pozicije Pekinga prije summita Trumpa i Xi Jinpinga, 14. i 15. svibnja, ako se ostvari.
Dok je SAD primarno okupiran Iranom, Wang kaže Rubiju: “Pitanje Tajvana najveći je rizik odnosa jer se odnosi na temeljne kineske interese.” Tajvanski tjesnac važan je pomorski put, kao i Hormuz. Kinez zatim poentira: “SAD bi trebao ispuniti obećanja i donijeti prave odluke kako bi otvorio novi prostor suradnji Kine i SAD-a te uložio nužne napore za svjetski mir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....