Početkom siječnja nekolicina ljudi u Kini zarazilo se novim, misterioznim virusom. Neki od oboljelih bilo je u kritičnom stanju.
Kako piše CNN, Olfertu Landtu, znanstveniku iz Berlina koji se trideset godina bavio dijagnosticiranjem novih bolesti, uključujući i SARS, odmah se upalio alarm te je odlučio brzo razviti test koji bi pomogao liječnicima da dijagnosticiraju, kako se kasnije otkrilo, novi koronavirus (2019-nCoV) koji pripada istoj porodici koronavirusa kao i SARS-CoV.
Virolozi inače čekaju sekvencu genoma virusa kako bi razvili test, no Landt i njegova tvrtka TIB Molbiol i bez toga su se bacili na posao. Do 9. siječnja razvio je prvi test koristeći SARS i ostale poznate koronaviruse kao reference.
Sa znanstvenicima koji rade u lokalnim sveučilišnim bolnicama razvio je još tri testa, što je značilo da jednom kada se otkrije sekvenca genoma virusa moći će se izabrati test koji najbolje funkcionira. 11. siječnja Landt je jedan test poslao Tajvanskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti i tvrtki Roche u Hong Kongu. Nije mogao sa sigurnošću tvrditi da će testovi raditi, niti im je poslao upute.
Šest epruveta
Njih je razradio tijekom vikenda i dodatno im ih poslao.
- Rekli smo im da imaju šest epruveta bez ikakvih uputa i da ih daju laboratorijima koji će moći testirati pacijente - kazao je Landt.
Kazao je da je test na kraju ispao savršen. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je na službenim internetskim stranicama Landtov protokol testiranja 17. siječnja, a njegov test tako je postao prvi koji je ova organizacija javno podijelila.
Landt je procijenio da je do kraja veljače proizveo milijun testova te od tada proizvodi još milijun i pol testova svakoga tjedna. Svaki paket testova, koji uključuje njih 100, naplaćivao je 160 eura klijentima u Saudijskoj Arabiji, Južnoj Africi, Australiji, Europi, a njegovo dvoje djece i žena pomogli su mu ih pakirati.
- Ja ne radim za novac. Ja ga naravno uzimam, to je pošteno, a mi radimo dobar posao. No, na kraju, novac zaista nije bitan - kazao je Landt.
Testiranje je ključno ako se želi zaustaviti pandemija. Ako se kod nekog na vrijeme otkrije da je zaražen koronavirusom, ta se osoba može izolirati od drugih i liječiti propisno.
Kao što je i čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus kazao na konferenciji za medije u Ženevi: - Imamo jednostavnu poruku za sve zemlje: testirajte, testirajte, testirajte.
Nepouzdanost
No neke zemlje svijeta i dalje imaju problema s testiranjima i testovima jer su neki od njih nepouzdani, za razviti neke je potrebno previše vremena, a mnoge tvrtke koje ih proizvode upozoravaju da imaju ogromnih problema s manjkom materijala.
To nameće važno pitanje: ako se test može razviti brzo, zašto onda neke zemlje i dalje imaju problema s tim?
Virolog iz Hong Konga Leo Poon također je razvijao test za koronavirus. On je 2003. bio u timu znanstvenika koji su otkrili da je SARS koronavirus.
- S obzirom na to da smo sve to prošli ranije, znali smo koliko je važno testiranje. Zato smo test pokušali razviti što prije - kazao je Poon za CNN. Za razliku od Landta, on je odlučio čekati da se objavi sekvenca genoma virusa.
Svi oblici života imaju vrstu molekule koja nosi njihove genetske upute. Kod ljudi, i većine živih bića, to je DNK. Umjesto DNK, mnogi virusi imaju RNK, odnosno ribonukleinsku kiselinu, koja je, poput DNK, nukleinska kiselina koja nosi genetsku informaciju.
Sekvencioniranje
Znanstvenici u Kini radili su na identificiranju RNK novog virusa. Prema pisanju kineskog lista Caixin, novi koronavirus je bio sekvencioniran najranije 27. prosinca, no sekvenca nije objavljena do 11. siječnja. Nakon njezine objave, Poon se zajedno sa svojim timom bacio na posao. Prvo su proučavali RNK novog koronavirusa i odlučili su da će njihov test ciljati na dijelove RNK koji su slični kao i kod SARS-a, odnosno dijelove za koje je manje vjerojatno da će mutirati jer su esencijalni za virus.
Standardni način otkrivanja virusa je upotreba tehnike nazvane polimerazna lančana reakcija (PCR).
Testovi na koronavirus temelje se na traženju genetskog koda virusa, a svi do sada poznati koronavirusi imaju genom kodiran putem ribonukleinske kiseline.
Upravo zbog te činjenice standardni se PCR test ne može koristiti da bi se prepoznala prisutnost virusa kod inficiranih pacijenata, već se najprije virusni RNK mora enzimatski pretvoriti u DNK u biokemijskoj reakciji koju katalizira enzim reverzna transkriptaza (RT).
Posebno odabrani dio tog DNK se kopira i umnožava kako bi se pronašli određeni dijelovi DNK, na primjer koronavirusa. Postupak zatim pokazuje da li u tijelu ima virusa i ako ima - koliko. Prilikom kopiranja odabranog dijela DNK emitira se svjetlo koje, ako je jako, indicira prisutnost genetskog materijala koji identificira virus, što znači da je osoba koja je testirana pozitivna.
Većina testova je dizajnirana tako da rezultati testiranja bili što pouzdaniji, kazao je Nathan Grubaugh, epidemiolog medicinske škole Sveučilišta Yale.
Samo šest dana nakon objave sekvence, Poon je imao test koji je radio. Svoj paket testova, kojih ima 100 i koji inače koštaju između 515 i 644 dolara, je besplatno poslao u 40 zemalja diljem svijeta. Dok su tvrtke poput Landtove zarađivale novac od testova, Poon i njegov tim morali su preusmjeriti sredstva s ostalih projekata kako bi razvijali testove.
Besplatne informacije
- Mi nemamo resursa. Mi testove dijelimo zbog naše dobre volje - tvrdi Poon.
No, i ostali su počeli dijeliti važne informacije besplatno, pa je Svjetska zdravstvena organizacija do u detalje objavila kako razviti testove.
Poon je kazao kako nije bitno intelektualno vlasništvo već zdravlje ljudi.
Sredinom siječnja u Gisborneu, gradu na obali Novog Zelanda, John Mackay koji je tehnički direktor laboratorija Dnature dobio je zahtjev od vladinog laboratorija da kupi materijale za detektiranje koronavirusa.
Mackay se javio Landtu mailom.
- Olfret, ako se ovaj virus ponaša poput SARS-a, pretpostavljam da imaš testove na policama koje bi mogao poslati - napisao mu je. Landt mu se javio za pola sata te je poslao testove Mackayu. Tako je mjesec dana prije nego je na Novom Zelandu zabilježen prvi slučaj koronavirusa, sve bilo spremno za testiranje ljudi, a slično je bilo i u Australiji.
Te dvije zemlje oslonile su se na testove iz inozemstva, a neke su odlučile same napraviti testove.
Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti razvijao je svoje testove, a do 24. siječnja protokol kako ih napraviti objavljen je na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije. Kako se koronavirus rapidno širio Kinom početkom veljače, mnogi ljudi su nakon testiranja bili negativni na koronavirus, da bi se kasnije ispostavilo da su pozitivni.
Prema pisanju China Dailya, stručnjak Gao Zahancheng kazao je da su brojni faktori mogli utjecati na testiranje, od načina na koji su liječnici uzimali uzorke do stanja u laboratorijima. Čini se kako se je i Kina u početku imala problema s nedostatkom PCR testova zbog čega je kinesko Ministarstvo znanosti i tehnologije zatražilo da se istraži učinkovitost drugih testova.
Čekanje
Neki ljudi su zbog toga morali čekati na testiranje.
No, i Amerika je imala problema s testovima. 17. siječnja, samo dan nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija objavila protokol za izradu Landtovog testa, stručnjaci Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti napravili su vlastite testove bez da su slijedili propisani protokol.
Nakon laboratorijskih istraživanja ustanovilo se da su testovi nepouzdani.
Ipak, niti Landt niti Poon nemaju kapacitet za proizvodnju dovoljno testova za cijeli svijet. Zbog toga je važno da se u svijetu razvije nekoliko testova koji će biti pouzdani. Naime, znanstvenici ne znaju sa sigurnošću hoće li njihov test biti pouzdan. U Americi je nepouzdan test stvorio problem prilikom testiranja, a da se on koristio diljem svijeta to bi stvorilo još veće probleme.
Jedan od problema je i što virus može mutirati tako da gen koji neki test traži u virusu u potpunosti nestane, onda bi svaki test u tom slučaju bio nepouzdan. Smatra se da test koji je dobar u jednoj zemlji, možda neće biti dobar u drugoj.
Smanjenje pritiska
Postojanje više testova smanjuje pritisak na jednog proizvođača ili dobavljača, jer različiti dobavljači mogu koristiti različite materijale. U Americi se tjedno distribuira 400 tisuću testova laboratorijima diljem zemlje, no ni to nije dovoljno zbog velike potražnje.
Ipak, neke zemlje su propustile pripremiti se na vrijeme s obzirom na protokol za izradu testova od Landta i Poona.Amerika i Velika Britanija često su na meti kritika zbog jer ne testiraju dovoljno ljudi.
Američki centri za kontrolu bolesti i javnozdravstveni laboratoriji testirali su više od 71.000 uzoraka, navodi se na web stranici CDC-a, iako je potpredsjednik Mike Pence rekao u nedjelju da je do sada testirano 254.000 Amerikanaca.
Od 22. ožujka, Ujedinjeno Kraljevstvo je testiralo 72.818 ljudi. To je u suprotnosti s pristupom drugih zemalja.
Recimo, u Islandu je od 21. ožujka testirano više od 9.700 osoba od 350 tisuća stanovnika te zemlje. U Južnoj Koreji vlada je učinila testiranja nevjerojatno dostupnim, što uključuje i "mobilne laboratorije". U toj zemlji s populacijom od 52 milijuna ljudi, testirano je 300 tisuća osoba.
I na Novom Zelandu, gdje su potvrđena 102 slučajeva koronavirusa, oko 1 do 2 posto testova je pozitivno, u usporedbi s 5 posto u Velikoj Britaniji i 13 posto u SAD-u, ako je suditi po izjavi Ashley Bloomfield iz Ministarstva zdravstva.
- Mi radimo dosta testiranja usporedno. Želimo pronaći slučajeve koronavirusa zbog čega testiramo one osobe za koje sumnjamo da ga imaju - tvrdi Bloomfield. Poon pak ističe da postoje brojni razlozi zašto neke zemlje sporije provode testiranja - neke su u tome praktične, a neke administrativne.
Birokratska zavrzlama
Da bi se nekoga testiralo, potrebno je imati kvalitetno obučene ljude, pravu opremu i prave materijale, a nedostatak toga može utjecati na brzinu testiranja. U Americi je došlo do birokratske zavrzlame jer su svi testovi trebali biti odobreni od strane Agencije za hranu i lijekove.
Više od 100 virologa i drugih stručnjaka napisalo je pismo Kongresu 28. veljače u kojem je rečeno da su mnogi laboratoriji imali validirane testove na koronavirus, ali ih nisu ih mogli koristiti zbog protokola Agencije. Agencija je dopustila tvrtkama da izrađuju i distribuiraju testove prije nego što dobiju njeno odobrenje.
Na primjer, američka tvrtka Quest Diagnostics lansirala je novi test 9. ožujka i očekuje da će se do početka travnja moći obavljati 280.000 testiranja tjedno. Za ljude poput Landta, nerad političara je frustrirajući.
Prisjetio se kako je bio u operi početkom veljače, kada se u Münchenu zarazilo vrlo malo ljudi, i prišao njemačkom ministru zdravlja, kojeg je tamo sreo slučajno.
- Trebali biste reći javnosti da je ovo užasna bolest. Nemojte im reći da se to događa samo u Kini - ispričao je Landt.
No, njemačka vlada polako je poduzimala vitalne mjere, poput smanjenja socijalnih kontakata. Sada ima više od 29.000 potvrđenih slučajeva.
- Virus mora putovati - kazao je Landt, objašnjavajući ubija li virus svog domaćina ili ga imunološki sustav domaćina ubija.
U bilo kojem slučaju, objašnjava Landt, virus će trebati pronaći drugu osobu koja će se zaraziti kako bi ostao živ.
- Ako smanjite kontakt s drugim ljudima, virus više ne može putovati ... Jedan zaraženi inficirat će još jednog ili dva druga, pa je to poput atomske bombe, to je eksponencijalna krivulja - kazao je.
- Samo testiranjem možemo otkriti tko je zaražen i izolirati ih da se spriječi širenje virusa na druge ljude - kazao je Landt.