SAD i Iran u srijedu su održali tehničke razgovore o plovidbi Hormuškim tjesnacem i trajnom prekidu vatre. Do zaključenja ovog izdanja nije bilo, ni s jedne strane, informacija o ishodu razgovora. Raspravljalo se i o iranskom pristupu odmrznutim sredstvima.
The Wall Street Journal u srijedu objavljuje da je Donald Trump razmatrao povratak ratu s Iranom, o čemu je razgovarao s ministrom rata Peteom Hegsethom i zapovjednikom Združenog stožera, generalom Danom Caineom, ali je zasad odlučio ostati pri diplomatskim pregovorima. WSJ je upotrijebio pojam "all-out war", koji se može prevesti kao totalni rat, pa ostaje nedefinirano razmišlja li američki predsjednik možda i o nekim oblicima kopnene operacije.
Iran, prenosi Reuters, izražava odlučnost stjecanja "međunarodnog priznanja svoje kontrole nad Tjesnacem i prava naplaćivanja pristojbi brodovima koji ulaze u ili izlaze iz Zaljeva, čak i ako to mora učiniti silom". Dva visoka iranska izvora agenciji su prenijela da u pregovorima ne kane prijeći na druge točke spora dok se ne utvrde navedeni zahtjevi Teherana. Ako Memorandum o razumijevanju istekne nakon 60 dana bez produljenja, Islamska Republika planira početi naplatu odmah potom, sredinom kolovoza.
Kako smo već tumačili, Iran je uspješno pretvorio nastavak pregovora u raspravu o Hormuzu kako bi se što je dulje moguće odgodio početak razgovora o njegovu nuklearnom programu. Teheran je uvjeren da, kad ostvari kontrolu nad Tjesnacem, dobiva u ruke moćno sredstvo kojim može inzistirati da mu se zajamče i nuklearna prava.
The New York Times je u utorak potvrdio da je i SAD dobio plan Omana koji govori o dobrovoljnim naknadama po modelu Malajskog prolaza. Ondje privatna japanska zaklada upravlja dobrovoljnim doprinosima vlada, tvrtki i industrijskih udruženja kako bi se olakšala sigurna plovidba kroz tjesnac.
Vidjet ćemo što o tome misli Iran, a Arsenio Domínguez, glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja regulira globalni pomorski promet, prvo je rekao da bilo koji sustav koji ometa načelo slobode plovidbe međunarodnim plovnim putovima ne bi bio u skladu s međunarodnim pravom. U ponedjeljak je u NYT-u rekao "kako bi dobrovoljni fond za Hormuški tjesnac mogao biti izvediv". Domínguez ističe da s državama članicama IMO-a planira raspravljati o različitim opcijama "kako bi se vidjelo što je održivo".
Hormuz je, prema informacijama do kojih je došao WSJ, točka trenja i u unutarnjim iranskim odnosima. S jedne strane je skupina koju personificira predsjednik Masoud Pezeškian i koja želi što prije osigurati pristup zamrznutim sredstvima. Njihov je cilj, kako pišu novine, iskoristiti taj novac kako bi ublažili ekonomske posljedice rata i štetu nanesenu naftnoj industriji. Na drugom polu je, očekivano, Revolucionarna garda (IRGC) koja smatra da je dugoročno isplativije osigurati kontrolu nad Tjesnacem i naplatu plovidbe.
Riječ je o sporu oko novca i kontrole nad njim. Odmrznuta sredstva idu Središnjoj banci, pa bi njime trebala upravljati civilna vlast. Režim naplate plovidbe organizirat će IRGC i ubirati sav prikupljen novac. Teokracija, koja je u velikoj mjeri razvlaštena, u ovom slučaju staje na stranu Garde jer su vjerojatno procijenili da je, neovisno o tome što im IRGC ne kani vratiti utjecaj na vlast koji su imali do pogibije Alija Hameneija u izraelskom napadu na početku rata, bolje s njima graditi savezništvo nego s civilnom vlasti.
Ovakav razvoj u Iranu očekivao se nakon što prestanu sukobi. Nadmetanje u potvrđivanju vlasti bit će odlika političkih odnosa u Teheranu u narednom razdoblju, pri čemu nije isključeno da sukob potraje dok Garda u potpunosti ne preuzme vlast. To, pak, nije neupitno izvjesno. Borba za vlast u Teheranu već sada prijeti pregovorima sa SAD-om i može, ako ne uđe u kontrolirane uvjete, ugroziti nadmoćni položaj koji Iran trenutačno ima u regiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....