Intrigantno pitanje o ratu koje sve više muči stručnjake: ‘Jako čudno, ne mogu to objasniti‘

Ruska vojska duboko je nezadovoljna novom i ograničenom strategijom koju im je predsjednik Vladimir Putin naredio da usvoje u Ukrajini, nakon odustajanja od velikog cilja zauzimanja Кijeva radi mnogo skromnije invazije na istočni Donbas, prenio je Moscow Times. Slovenski predsjednik Borut Pahor u razgovoru za njemački Der Spiegel ističe da bi ukrajinski rat mogao eskalirati jer je Rusija spremna na teške žrtve da bi pobijedila. 'Rusija' ovdje treba čitati kao političko vodstvo, a 'teške žrtve' se odnose na rusko stanovništvo. Pojavila se nedavno informacija da je u Ukrajini broj poginulih vojnika koji su pripadnici manjinskih skupina nesrazmjerno velik u odnosu na ruske.

U tom je tonu The New York Times postavio pitanje zašto Putin u Ukrajini djeluje toliko suzdržano kad je riječ o vojnoj operaciji - nisu ulazili u priču o zločinima ruske vojske jer je to utkano u DNK te navodne sile. Ben Wallace, britanski ministar obrane, rekao je prošlog tjedna za LBC radio da bi Putin mogao iskoristiti 9. svibnja, dan pobjede nad nacizmom, da proglasi: "Sada smo u ratu sa svjetskim nacistima i moramo masovno mobilizirati ruski narod.” Jedan je to od scenarija kojeg se pribojavaju na Zapadu jer bi takav napad podrazumijevao mogućnost da, pogreškom ili svjesno, ratne operacije prijeđu granice NATO-a.

Odgovor je slojevit i uključuje, između ostalog, dokazanu nesposobnost ruske vojske. "Ovo je čudna, posebna vrsta rata", rekao je Dmitri Trenin, donedavni direktor istraživačkog centra Carnegie u Moskvi za NYT. Iako je Carnegie ugašen na zahtjev ruskih vlasti, Trenin je odlučio ostati u Rusiji, ali izvan Moskve. “Rusija je sebi postavila prilično stroga ograničenja, a to se ni na koji način ne objašnjava – što otvara mnoga pitanja, prije svega, među ruskim građanima”, tumači. Ali nema odgovora na pitanje zašto Rusija vodi agresiju s manje od pola snage te zašto ne uništava ukrajinsku infrastrukturu, mostove, željezničku mrežu preko kojih dolazi oružje sa Zapada. "To mi je čudno i ne mogu to objasniti", rekao je Trenin.

Dio odgovora može se izvući iz izjave Igora Dekanića, energetskog stručnjaka, za Hinu. "Uništavaju se zalihe derivata, ali naftovodi i plinovodi nisu uništeni i to bi vjerojatno bila posljednja stvar koja bi se uništila", kaže Dekanić. Jer služe i jednoj i drugoj zaraćenoj strani. Rusija šalje preko Ukrajine plin i naftu (ovu posljednju još šest mjeseci, ali i to je važno za zaradu) najvažnijem kupcu, Europi. Ukrajina ne dira cjevovode jer računa da će joj trebati kad rat završi, ali i uredno od Rusije dobiva novac za transportne troškove.

Napad na Odesu

Bulent Kilic/AFP

Neimenovani dužnosnici u Washingtonu za NYT tumače da je jedan od razloga i dalje snažna ukrajinska protuzračna obrana koja je to učinkovitija što ruski zrakoplovi dublje ulaze u njezin prostor. I još jedna potvrda slabosti ruske vojske, stručnjaci navode brojne poteškoće na koje nailaze jer navodno precizno streljivo, projektili ili rakete sa sustavima za navođenje, nije precizno. “Udari na željezničke pruge ili konvoje u pokretu moraju biti vrlo precizni da bi bili učinkoviti”, tumače za NYT i tako objašnjavaju zašto doprema oružja sa Zapada teče bez većih nedaća.

Dio sugovornika smatra da se Moskva suzdržava od ozbiljnijeg uništavanja ukrajinske infrastrukture jer se u vrhu nadaju da će ipak pod kontrolu staviti cijelu zemlju pa da izbjegnu troškove obnove. Što sugovornici NYT-a smatraju ozbiljnom zabludom. Plauzibilnije je tumačenje američkog obrambenog dužnosnika koji smatra da Putin ne želi uništiti željezničku mrežu jer bi tako onemogućio brzo prebacivanje vlastitih vojnih snaga i opreme po zemlji agresije.

Samuel Charap, bivši dužnosnik State Departmenta, a sada analitičar u promišljalištu RAND, ne vjeruje da će se NATO bez štete izvući iz sukoba. U kojem ne sudjeluje, ali šalje oružje Ukrajini. "Nitko ne zna gdje je crvena linija", rekao je Charap za NYT. "Mislim da čak ni Rusi ne znaju, jer smo u tako nepoznatim vodama”, zaključio je.

Neimenovani dužnosnici kažu da je NATO uspio odvratiti Putina od uzvraćanja. I da su u Kremlju ipak svjesni da se ruska vojska ne može nositi sa širim ratom s NATO-om pa ne žele Savezu dati ikakav izgovor za izravniji ulazak u sukob. Kad je riječ o kibernetičkim napadima u kojima je Rusija više puta pokazala snagu, stručnjaci smatraju da nije isključeno da tu kartu Putin čuva za kasniju fazu rata. Posebno ako je u igri moguće pokretanje općeg napada na Ukrajinu.

"Opće je mišljenje da želi ostvariti neku vrstu pobjede iz ovog debakla", rekao je američki obrambeni dužnosnik za NYT, sugerirajući da Putin nije zainteresiran navući si još problema. Što bi sukob s NATO paktom svakako bio.

Dmitrij Trenin tvrdi da je Putin i dalje bazično racionalan, da ne odaje dojam osobe pripravne sudjelovati u nuklearnom ratu, s "manijakalnom odlučnošću da uništi čovječanstvo". Trenin, koji je precizno predvidio da će ruska vojska naići na velike nevolje u napadu na Ukrajinu, razgovor za NYT zaključuje nadom da je i u slučaju Putina i nuklearnog rata u pravu.